Ekonomija
ISTRAŽUJEMO: Koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te koja su očekivanja u turizmu
Prošle godine je Republika Hrvatska zabilježila najbolju godinu za svoj turizam, s gotovo 21 milijun dolazaka i 108,6 milijuna noćenja. Za ovu godinu se očekivao rast od pet posto, no zbog pandemije corona virusa očekivanja od sezone, koja je ključna za hrvatski BDP, su bila jako mala.
Hrvatska, u kojoj je udio zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupno zaposlenost četvrti u Europi (14%) te u kojoj je udio prihoda od turizma skoro 20 posto prošlogodišnjeg BDP-a, dosta ovisi od austrijskih turista. I njihov dolazak je bitan za ‘spašavanje’ godišnjeg BDP-a, a želi se iskoristiti povoljna epidemiološka situacija u usporedbi s drugim konkurentnim zemljama.
Prema istraživanju Statistik Austria, više od dvije trećine Austrijanaca preferira otići na ljetovanje više od četiri dana i to isključivo u inozemstvu. Ipak, nisu spremni na daleke destinacije, što govori podatak od tek 12 posto ispitanih koji želi putovati van Europe i u Tursku. Na drugom mjestu najdražih destinacija nalazi se Hrvatska s 12 posto ispitanih koji žele posjetiti Lijepu našu.
Zbog toga smo istražili kakva je trenutna situacija u hrvatskom turizmu, koliko austrijskih turista boravi u Hrvatskoj te kakva su očekivanja pojedinih turističkih zajednica.
HTZ: Očekujemo vrlo dobre rezultate
Iz Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) nam je potvrđeno kako je do 28. srpnja u Hrvatskoj ostvareno više od 24 milijuna noćenja, što je 45 posto lanjskog rezultata u istom razdoblju. Iz HTZ-a to smatraju odličnim rezultatom. Promet ostvaren u srpnju daje velike nade da će sezona ipak biti mnogo bolja nego očekivano.
„Kada pak gledamo promet ostvaren u srpnju, rezultati su još i bolji obzirom da smo u srpnju na odličnih 60 posto lanjskog rezultata mjerenog noćenjima. Očekujemo kako će se u kolovozu te tijekom posezone također ostvariti vrlo dobri turistički rezultati“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić
U posljednjim danima Hrvatska na dnevnoj bazi bilježi oko 750.000 turista, od čeka je oko 120.000 domaćih. Nešto više od milijun turista je boravilo u Hrvatskom u istom periodu prošle godine. Najviše turista je u srpnju imala Istra s 4,2 milijuna noćenja, a zatim slijede Kvarner s 3,4 milijuna noćenja i Zadarska županija s tri milijuna noćenja. Najmanje su posjećene kontinentalne županije te grad Zagreb, no iz HTZ-a očekuju porast broja turista u ovim dijelovima Hrvatske tijekom posezone.
Više od pola lanjskih brojki austrijskih turista
Što se austrijskih turista tiče, trenutno ih je u Hrvatskoj oko 40.000. Najveći broj njih boravi u Istri, odnosno u Rovinju, Poreču i Medulinu. Od 1. do 28. srpnja je u Lijepoj našoj zabilježeno 143.000 dolazaka i 908.000 noćenja turista iz Austrije, što je 54 posto u usporedbi s prošlogodišnjim srpnjem. „Očekujemo nastavak pozitivnih trendova s ovog tržišta na kojem se vrlo intenzivno promoviramo u dva smjera“, izjavio je Staničić i objasnio kako se u Austriji reklamiraju kampanjom s pozitivnim porukama te plasiranjem svih podataka i činjenica koji Hrvatsku prikazuju sigurnom destinacijom.
Istra: 47 posto austrijskih turista iz prošle godine
Denis Ivošević iz Turističke zajednice Istre nam je potvrdio kako je ostvareno 60 posto dolazaka u usporedbi s prošlom godinom, kada je lanjski srpanj bio i rekordni. Ivošević je izjavio kako je na ovogodišnje teške uvjete u turizmu uz epidemiološku situaciju najviše utjecao i veliki medijski pritisak od nekih inozemnih medija koji ne govore u prilog hrvatskom turizmu. Nijemci ostvaruju 82 prometa u odnosu na prošlu godinu, a Austrijanaca je 47 posto. Trenutno se u Istri nalazi 56.000 Austrijanaca. „Ne smijemo zaboraviti da je Istra prva u Europi među turističkim regijama koja je već krajem travnja bila praktički bez i jednog bolesnika na ovom području“, dodao je Ivošević.
Istra uskoro očekuje veliki broj njemačkih turista iz pokrajina Bavarske i Baden-Württemberga, gdje počinju školski praznici, a očekuju se rezultati koji će Istri biti „najbolja marketinška reputacija i promociju“.
Kvarner: 9.000 turista iz Austrije
Od početka godine do danas Kvarner je ostvario 54 posto noćenja, dok je srpanj u usporedbi s lani ostvario čak 68 posto noćenja. „Ako se okrenemo ka analizi razdoblja pred i posezone broj noćenja u tim dijelovima godine kroz desetogodišnje razdoblje povećao se za gotovo 90%“, izjavili su iz kvarnerske TZ. Ukupno je otvoreno 70 posto hotela, a najveći broj noćenja je ostvaren u obiteljskom smještaju i kampovima. Kvarner bilježi i najveću posjećenost komercijalnih smještaja. Najviše su u lipnju bili posjećeni otok Krk, otok Lošinj te Crikveničko-vinodolska rivijera.
U srpnju Kvarner bilježi 54% dolazaka i noćenja austrijskih turista u odnosnu na prošlu godinu. Ukupno je bilo 33.000 dolazaka i 210.000 noćenja, a radi se o devet tisuća turista iz Austrije, potvrdila je direktorica Irena Peršić Živadinov.
Dubrovnik: 68 posto lanjskih Austrijanaca
Iz TZ-a Dubrovačko-neretvanske županije su nam potvrdili kako je do 25. srpnja ovu županiju posjetilo 68 posto austrijskih turista u odnosu na prošlu godinu. Ukupno je iz Austrije boravilo 2.954 ljudi. Dubrovnik, Pelješac i otok Korčula su destinacije s najvećim brojem posjetitelja, a za posjetiti se savjetuju i otok Mljet te Elafiti u neposrednoj blizini Dubrovnika. Ova županija bilježi ukupno 630.421 noćenja do 25. srpnja, a najviše ih dolazi Njemačke, Poljske i Slovenije.
Split i Dalmacija: Cijene snižene 10-30 posto
U odnosu na prošli srpnja, ovogodišnji ima evidentiranih 382.000 dolazaka, što je 45 posto lanjske posjećenosti. Što se austrijskih turista tiče, evidentirano je 14.000 dolazaka, a od početka godine je zabilježeno 21.000 dolazaka posjetitelja iz alpske republike. Direktor TZ Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella je izjavio kako su cijene snižene od 10 do 30 posto, ovisno o smještaju i lokaciji. Našim čitateljima su preporučene mogućnosti posjete Skywalka na Biokovu, plaže Makarske rivijere, Zlatni rat u Bolu, Trogir, Ager na Hvaru, tvrđava Klis te Vis kao lokaciju snimanja mjuzikla „Mamma mia”. Stella se nije htio upustiti u bilo kakve prognoze ovogodišnjeg ljeta, jer bi to bilo „nezahvalno“, a službene brojke austrijskih turista se očekuju uskoro.
Zagreb: 10 posto više domaćih turista
Kao jednu od najmanje posjećenih županija ljeti spominje se Zagrebačka županija, ali vrijedi spomenuti kako je u ovom periodu u usporedbi s prošlom godinom zabilježen porast broja domaćih turista za 10 posto. Broj dolazaka je na razini 33 posto naspram prošle godine. Od početka godine je u Zagrebu boravilo 606 gostiju iz Austrije uz 1.098 noćenja, što je 64 posto u odnosu na prošlu godinu. Najviše su posjećeni Samobor, Velika Gorica i Jastrebarsko, koji su „ključni nosioci našeg turizma“, izjavila je direktorica Ivana Alilović.
Iz TZ-a su nam savjetovali web stranicu aroundzagreb.hr na kojoj se daju kreativni prijedlozi kako provesti nekoliko dana u Zagrebu i okolici. Kroz kampanju „Blizu grada, blizu srca” žele dovesti što veći broj kako stranih, tako i domaćih turista. Alilović je zadovoljna s trenutnom sezonom s obzirom na krizu oko pandemije. Naglaskom na multisektorskim povezivanjem se želi ostvariti ipak zadovoljavajući rezultat.
Antonio Šećerović
Foto: Hrvoje Photography | unsplash
Austrija
Austrija: Dogovoreno povećanje plaća za radnike u elektro i elektroničkoj industriji
Otprilike 60.000 zaposlenih u elektro i elektroničkoj industriji može odahnuti. U trećem krugu pregovora poslodavci i sindikat uspjeli su dogovoriti novi kolektivni ugovor. KV plaće i nadnice rastu za 7,5 posto. Povećanja se primjenjuju od 1. svibnja.
Novi kolektivni ugovor minimalna plaća/minimalna osnovna plaća iznosit će 2.406,56 eura bruto mjesečno. Prihodi pripravnika, naknada i putnih naknada povećavaju se svaki za 7,5 posto. Naknada za drugu smjenu bit će povećana za jedan euro po satu.
“Dogovor u ovoj rundi i na ovoj razini bio je moguć samo kroz radne sastanke”, rekli su glavni sindikalni pregovarači Reinhold Binder (PRO-GE) i Karl Dürtscher (GPA) u izjavi za javnost. Osim toga, partneri u kolektivnom ugovoru dogovorili su kvalifikacijsku ofenzivu. U sljedećih nekoliko godina zaposlenici bez odgovarajućeg stručnog obrazovanja bit će kvalificirani kao KV radnici.
Ekonomija
Unatoč krizi tvrtka iz Austrije oborila sve rekorde, imaju 3000 radnika
Dan bez bankrota postao je rijetkost u Austriji. Energetska kriza, visoka inflacija i posljedice pandemije dovode brojne tvrtke na rub očaja. Unatoč ovakvom okruženju, godišnja prodaja gornjoaustrijske tvrtke Miba porasla je na 1,205 milijardi eura.
Tvrtka se iz Laakirchena (okrug Gmunden) proširila po cijelom svijetu. Na 29 proizvodnih lokacija u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi trenutačno je zaposleno ukupno 7.622 zaposlenika – od toga oko 3.000 u Austriji.
Tijekom proteklih 15 godina, tehnološka grupa je više puta impresionirala impresivnim brojkama. U prosjeku, tvrtka je rasla oko osam posto godišnje u tom razdoblju – dvostruko brže od globalne ekonomije.
Šefu Mibe Franzu Mitterbaueru vrlo je jasno kako dolazi do ovih brojeva: “Pokretač rasta je naša korporativna misija ‘Tehnologije za čišći planet’.”
Tehnologija se koristi, primjerice, u kočnicama, zupčanicima ili elektronici vjetroturbina. “Iskorištavamo goleme prilike koje nam pruža prelazak na obnovljivu energiju”, kaže Mitterbauer. Prodaja kupcima energije vjetra utrostručila se u posljednje dvije godine.
Mitterbauer je posebno zadovoljan golemom inovativnom snagom svoje tvrtke. Samo u prošloj godini registrirano je 48 novih patenata, od čega 21 za e-mobilnost. “To nas čini vodećim u patentima u Gornjoj Austriji i jako smo ponosni na to.” Tvrtka trenutno ima ukupno 422 patenta i ima 300 zaposlenih koji rade na istraživanju i razvoju.
Kako bi tvrtka mogla nastaviti rasti u budućnosti, tvrtka je u prošloj poslovnoj godini uložila 130 milijuna eura: 84 milijuna eura u tvorničke lokacije i 43 milijuna eura u istraživanje i razvoj. U osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika uloženo je gotovo tri milijuna eura. Za tu svrhu planira se izgraditi centar u Laakirchenu.
Ali Miba ne ostaje na ovim brojkama. “S našom financijskom snagom i našim ulaganjima stvaramo osnovu za razvoj tehnologija sutrašnjice zajedno s našim kupcima,” kaže Mitterbauer sretno. “Ovako želimo nastaviti s uspješnim rastom.”
Austrija
Jeftina roba iz Kine preplavila Austriju: Trgovci traže uvođenje carine već od nula eura
Suočeni s poplavom jeftinih proizvoda iz Kine, austrijski trgovci pozivaju na radikalne promjene kako bi se osigurala pravednost i sigurnost u prostoru digitalnog trgovanja.
Jeftini proizvodi iz Kine preplavljuju europsko tržište putem platformi za “online trgovinu”. Prema strukovnoj udruzi, carinici su preopterećeni, objavila je interesna skupina u srijedu u priopćenju za javnost.
Akcijski plan u osam točaka za pravednost u digitalnoj trgovini namijenjen je poboljšanju situacije. Na primjer, bescarinski limit bi trebao biti smanjen na nula eura, tj. de facto odbačen.
“Do 35 zračnih teretnih letova svaki dan iz Kine opterećuje carinske vlasti”, rekla je trgovačka udruga. Carinska tijela stoga nisu u mogućnosti osigurati potrebne kontrole. Osim toga, tu su i netočne deklaracije, loša kvaliteta podataka i pritužbe na nedostatak sigurnosti proizvoda. Osim spuštanja bescarinske granice na nula eura, udruga traži više resursa i više osoblja, kao i poboljšanu razmjenu podataka.
U proteklih 18 mjeseci kineske platforme implementirale su novi poslovni model “izravne e-trgovine” koji se pojavio u Kini tijekom pandemije korone. Potrošači su izravno povezani s proizvođačima i dobavljačima proizvoda, a dostava je organizirana “na zahtjev”. Ponuđeni proizvodi su gotovi tek nakon narudžbe. Nisu potrebni ni međuskladištenje, ni veletrgovci ni posrednici, objasnio je generalni direktor trgovačkog udruženja Rainer Will. Dok domaća potrošnja u Narodnoj Republici Kini sada slabi, ovaj model se širi diljem svijeta. Cijena za krajnjeg potrošača (uključujući troškove dostave) niža je od 30 do 40 posto u odnosu na usporedive europske ponude.
Primjenjivi zakon EU često se slabo provodi, kritizirao je Will. Istodobno se “namjerno iskorištavaju praznine u carinskom pravu”, a austrijska trgovina s više od 700.000 zaposlenih više je pogođena tim razvojem događaja. EU je prije desetak godina prilagodio pravila za pošiljke robe male vrijednosti (do 150 eura). Za sve pošiljke robe vrijedi sljedeće: obavezni su podaci unaprijed uključujući jasnu identifikaciju dobavljača, primatelja i poreznog obveznika. Kupci moraju platiti uvozni porez na promet, ali carina se primjenjuje samo na robu čija je vrijednost 150 eura ili više.
Kako bi provedba carinskog zakona stigla u digitalno doba, potrebni su sljedeći sljedeći koraci: obavezna naplata poreza na promet pri uvozu za prekogranične B2C pošiljke robe čija je vrijednost manja od 150 eura kada se kupuje putem platformi, obvezno slanje unaprijed standardiziranog e-računa kao dijela skupa podataka elektroničke carinske uvozne deklaracije, jedinstveni UID brojevi kako bi se prilagodile obveze digitalnog izvješćivanja u cijeloj EU za izravno i neizravno oporezivanje, snižavanje carinskog limita za B2C pošiljke robe od 150 do nula eura, pojednostavljenje poreznih stopa u EU, harmonizacija podataka poštanskih transportnih dokumenata, digitalna identifikacija operatera duž cijelog lanca upravljanja robom i dostave te stvaranje digitalne carinske podatkovne platforme u EU kako bi se osigurala razmjena podataka o maloprodajnim kretanjima u Uniji u stvarnom vremenu.
You must be logged in to post a comment Login