Austrija
Istražitelji u islamskim udrugama pronašli 25 mil. eura – u gotovini
Austrijski mediji objavili su detaljne informacije

U sklopu policijske akcije „Luxor“, koja se prije zvala „Ramzes“, sudjelovalo je oko 900 policijskih službenika. U ponedjeljak ujutro ukupno je pretraženo 60 stanova u Austriji, a cilj su bile osobe i klubovi koji podržavaju Muslimansku braću i Hamas. Među ispitanima se nalazi i više osoba iz kruga Islamske zajednice Austrije (IGGÖ).
Informacije dnevnog lista „Standard“ i „Morgenjournala“ (Ö1) pokazuju kako su akcije bile provedene u tri zaklade, od kojih jedna pripada bivšem predsjedniku IGGÖ-a, čija uprava se sastoji od nekoliko poznatih osoba iz znanosti, gospodarstva i politike. Ispitano je ukupno 30 osoba, ali uhićenih nije bilo. Razlog istrage su sumnja u financiranje terorizma, terorističkog udruživanje, protudržavni rad i uspostavljanje kriminalne organizacije, a istražuje se i pranje novca. Na sve ispitane se odnosi pretpostavka nevinosti.
Među istraženim prostorijama su i one dvojice suosnivača austrijske Muslimanske braće (Muslimbruderschaft). Službeno, organizacija nema svoje predstavništvo u zemlji. Jedan od suosnivača je bivši savjetnik za kulturu IGGÖ-a, a drugi je financijski savjetnik Islamske akademije za vjersko obrazovanje (IRPA). Ova akademija je zadužena za obrazovanje islamskih profesora vjeronauka i pripada IGGÖ-u, a među praćenim osobama je i jedan politolog koji se bavi istraživanjem islamofobije te jedan veliki investitor u start-up tvrtke.
Spomenutih 900 službenika je pretražilo stanove, kuće, klupske prostorije i trgovine, a ukupno je pronađeno čak 25 milijuna eura – u gotovini. Dnevni list „Kurier“ saznaje kako se na ukupno 185 istražnih stranica spominju i udruge u Beču, a jedan od bivših članova ovih udruga se povezuje sa u međuvremenu preminulim egipatskim predsjednikom Mohammedom Morsijem, koji je bio poznati član Muslimanske braće.
Foto: Ilustracija | LPD
Austrija
Nova pomoć za grijanje: Do 340 eura potpore dostupno već sada – evo tko ima pravo
Unatoč stalno visokoj inflaciji (4,0 % u rujnu 2025.), austrijska kućanstva uskoro mogu računati na novu financijsku pomoć za pokrivanje troškova grijanja. Neki savezni krajevi već su pokrenuli isplate, a visina subvencije ovisi o regiji i prihodima kućanstva.
Štajerska: do 340 eura za grijanje
U Štajerskoj je odnedavno moguće podnijeti zahtjev za novi dodatak za grijanje do 340 eura. Zahtjevi se mogu predati do 27. veljače 2026. putem općinskih i gradskih ureda, kao i službi u Grazu.
Tko ima pravo?
Uvjet je prijavljeno glavno prebivalište u Štajerskoj i prihod ispod sljedećih granica:
- do 1.661 € mjesečno za jednočlana kućanstva
- do 2.492 € za kućanstva s više osoba
- dodatnih 498 € za svako dijete za koje se prima obiteljski doplatak
Detalji i obrasci dostupni su na službenoj web stranici pokrajine Štajerska.
Vorarlberg i Salzburg: do 250 eura uz niže pragove
U Vorarlbergu je sredinom listopada ponovno otvoren program s potporom do 250 eura – što je 80 eura manje nego prethodne godine. Prijave su moguće do 13. veljače 2026., online ili osobno u matičnoj općini.
Primjer granica prihoda u Vorarlbergu (bez dodatka):
- 1 osoba: do 1.410 €
- 2 osobe: do 1.920 €
- 3 osobe: do 2.360 €
(+ dodatak 200 € prema “prijelaznom pravilu”)
U Salzburgu je prethodni bonus istekao krajem rujna, no vlasti najavljuju novi program uskoro – također sa smanjenom potporom od 250 eura po kućanstvu.
Pregled po ostalim pokrajinama:
- Tirol: potpore do 250 eura završile krajem rujna
- Burgenland: dostupan „cjenovni krov za grijanje“ do 1.000 eura – prijave do 31.12.2025.
- Donja Austrija i Beč: ove godine nema dodataka za grijanje
- Gornja Austrija: najave novog programa početkom 2026.
- Koruška: dodatak ukinut – zamijenjen novom pomoći za stanovanje koja uključuje mjesečne subvencije za režije i vlasnike nekretnina s nižim prihodima
Zaključak:
Potpore za grijanje postoje, ali nisu iste svugdje!
Ako živite u Štajerskoj, Vorarlbergu ili Burgenlandu, još uvijek stignete podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na značajnu pomoć, ovisno o visini vaših primanja. Svaka pokrajina ima vlastite uvjete i rokove – informirajte se na službenim stranicama vaše savezne države.
Austrija
Povratak popularnog bonusa: Novi „Bonus za spašavanje uređaja“ stiže u prosincu – ali s važnim promjenama
Nakon što je u proljeće 2025. iznenada zaustavljen, omiljeni austrijski reparacijski bonus vraća se krajem godine – no ovaj put s novim imenom i ograničenijim opsegom. Nova verzija zvat će se „Bonus za spašavanje uređaja“ (njem. Geräte-Retter-Prämie) i planira se pokrenuti u prosincu 2025..
Riječ je o programu Ministarstva zaštite okoliša koji i dalje ima cilj financijski poticati popravke kućanskih uređaja, ali sada će biti usmjeren isključivo na privatne kućanstva i neće više obuhvaćati sve vrste uređaja.
Koje su ključne promjene?
U novom programu više neće biti moguće dobiti potporu za:
- bicikle i električne bicikle
- mobilne telefone
- luksuzne i wellness uređaje (npr. masažne fotelje, kupke za stopala)
Prema Ministarstvu, razlog isključenja je osiguravanje dugoročne održivosti programa.
Ministar zaštite okoliša Norbert Totschnig (ÖVP) izjavio je:
„S Bonusom za spašavanje uređaja činimo održivo djelovanje privlačnijim. Uređaji koji bi inače završili u otpadu moći će se ponovno koristiti.“
Kolika će biti potpora?
Točni uvjeti i iznosi još se finaliziraju, ali je već poznato da je za novu verziju programa u državnom proračunu za 2026. predviđeno 30 milijuna eura godišnje.
Podsjetnik: što se dogodilo sa starim bonusom?
Originalni reparacijski bonus, uveden 2022., omogućavao je subvenciju do 200 eura za popravak uređaja i bio je izrazito popularan – korišten je više od 1,7 milijuna puta, najviše za popravke pametnih telefona, perilica posuđa, rublja i aparata za kavu.
Stara shema završila je u svibnju 2025. nakon što su sva sredstva potrošena. Ministarstvo sada planira učinkovitiji, ciljaniji i dugoročniji sustav, u skladu s ciljevima kružnog gospodarstva i očuvanja resursa.
Austrija
Kontroverze oko zabrane nošenja marame u školama: Mnogi kritiziraju prijedlog zakona
Ministarstvo pravosuđa, predstavnici vjerskih zajednica i učiteljski sindikati izrazili su ozbiljne sumnje i kritike prema prijedlogu zakona o zabrani nošenja marame za djevojčice do osmog razreda osnovne škole.
Glavne kritike:
- Prije je Ustavni sud poništio sličan zakon jer je diskriminirao samo muslimanske djevojčice, kršeći načelo vjerske neutralnosti države.
- Novi prijedlog pokušava to izbjeći tako što zabranjuje maramu samo ako se nosi kao izraz tzv. “kulture časti”, no ta definicija nije jasna ni precizna, što otežava primjenu zakona.
- Ministarstvo pravosuđa ističe da bi zakon morao biti neutralan prema spolu i vjeri, a ne usmjeren samo protiv islamske marame, kako se ne bi kršio članak o jednakosti.
- Nedostaju jasni podaci o broju djece na koja bi se zakon odnosio, kao i konzultacije s njima.
- Kritizirano je i što bi zabrana vrijedila za sve djevojčice od 6 do 14 godina, bez obzira na njihovu zrelost i razvoj.
- Postavlja se pitanje zašto postojeći zakoni o zaštiti djece u školama nisu dovoljni.
Reakcije vjerskih zajednica:
- Islamska zajednica (IGGÖ) i Alevitska zajednica smatraju da zakon krši prava na vjersku slobodu, jednaka prava i roditeljska prava na vjersko odgoj.
- Zakon se doživljava kao diskriminatoran i kao da izravno isključuje djevojčice s maramom iz redovite nastave.
- Procjena hoće li marama biti izraz “časti” ili “pritiska” nije u skladu s državnom neutralnošću.
- Povijest pokazuje da zabrane marama često dovode do društvenih sukoba i jačanja fundamentalističkih stavova.
- Postoji opasnost od stigmatizacije i narušavanja povjerenja između škola, učenica i roditelja.
Stav radničke komore:
- Iako zakon nastoji postaviti zaštitu djece i spriječiti obiteljski pritisak, i dalje se radi o selektivnoj zabrani koja pogađa samo muslimanske djevojčice.
- Državni pritisak nije odgovarajući način za jačanje samostalnosti i slobode izbora djevojčica.
Široka javna rasprava:
- Više od 400 prispjelih komentara, uglavnom od građana.
- Crkve, inicijative za nenasilno obrazovanje i ravnopravnost te neke učiteljske organizacije upozoravaju na diskriminaciju.
- Sindikati osnovnih škola podržavaju cilj jačanja samostalnosti učenica, ali ističu da zakon ne smije dodatno opterećivati škole.



