Connect with us

Ekonomija

Hrvatska: Nova pravila za zapošljavanje stranaca, ukinute kvote za uvoz radne snage

Objavljeno

na

U novoj godini Hrvatska ima nova pravila za zapošljavanje strane radne snage. S prvim danom nove godine na snagu je stupio Zakon o strancima koji na drugačiji način regulira zapošljavanje stranih radnika, odnosno državljana trećih zemalja. Umjesto kvotnog sustava uveden je test tržišta rada, što znači da poslodavac koji želi zaposliti stranog radnika, prije nego zatraži dozvolu za boravak i rad mora provjeriti ima li mogućnost zaposliti radnika s tržišta rada Republike Hrvatske.

Test tržišta rada traje najduže 15 dana i u tom razdoblju Hrvatski zavod za zapošljavanje je u obvezi istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu. Poslodavac je u obvezi za svakog upućenog radnika dostaviti povratnu informaciju o ishodu upućivanja. Na temelju informacija dobivenih od poslodavca i upućenih radnika Zavod će dostaviti obavijest poslodavcu o provedenom testu. Nakon dobivene pozitivne obavijesti poslodavac u roku od 90 dana može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika iz trećih zemalja.

Zahtjev za provedbu testa tržišta rada podnosit će se elektroničkim putem od 5.1.2021., a sva komunikacija između poslodavaca i Zavoda obavljat će se digitalnim kanalima na poveznici ttr.hzz.hr.

Onaj tko želi uvesti radnike iz trećih zemlja, a to su u ovom kontekstu sve države osim država iz Europskoga gospodarskog prostora (EEA), odnosno članica EU-a, Lihtenštajna, Norveške, Islanda te Švicarske, morat će za to imati mišljenje Zavoda. Zavod je dužan prije toga provesti test tržišta rada, osim ako je zanimanje za koje traži radnike na listi onih za koje radnika u Hrvatskoj nema, pa onda slobodno može zaposliti stranca.

Tvrtka koja traži uvoz radne snage ne bi u trenutku kad se provodi test tržišta rada smjela imati više od 75 posto radnika koji dolaze iz trećih zemalja. Taj će uvjet sve teže biti ispuniti građevinskim tvrtkama.

Tvrtka mora dokazati i to da je u šest mjeseci prije testa tržišta rada zaposlila na neodređeno vrijeme barem jednog državljana Hrvatske ili države koja je članica EGP-a. Usto poslodavac koji traži test tržišta rada, odnosno želi uvesti strane radnike, mora imati podmirene sve obveze po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja.



Advertisement

Ekonomija

WIFO će smanjiti svoju ekonomsku prognozu rasta u Austriji

Objavljeno

na

Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) revidirat će svoju ekonomsku prognozu naniže, najavio je jučer navečer u ZIB2 njegov čelnik Gabriel Felbermayr.

WIFO je do sada pretpostavljao gospodarski rast od 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini. Malo je vjerojatno da će se to dogoditi, ali barem se gospodarstvo neće smanjiti, rekao je šef WIFO-a.

“Čini se da ćemo to morati revidirati prema dolje, ali ipak bi trebalo biti određenog rasta”, rekao je Felbermayr. Čak i za Njemačku, koja je “još teže pogođena od Austrije”, njemačka vlada predviđa rast od 0,2 posto. “Vjerojatno ćemo se dogovoriti između ove minimalne vrijednosti i onoga što smo imali u prosincu.”

Ali budući da stanovništvo raste, dohodak po stanovniku se smanjuje uz rast BDP-a od 0,2 posto. “Ovo sigurno nije dobro za ljude u zemlji i za gospodarstvo u cjelini.”

Felbermayr se nada vladinom građevinskom paketu i volio bi vidjeti smanjenje troškova rada izvan plaće.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Inflacija pala i u veljači, sada je na 4,3 posto

Objavljeno

na

By

Prema brzoj procjeni Statistik Austria za veljaču, inflacija u ovoj zemlji ponovno je lagano pala.

“Prema početnoj procjeni, inflacija u Austriji pala je na 4,3 posto u veljači 2024. To je najniža vrijednost od prosinca 2021.”, rekao je generalni direktor Austrijske statistike Tobias Thomas.

Osobito cijene hrane trenutno pokreću inflaciju daleko manje nego prije godinu dana. Cijene energije za kućanstva sada također imaju prigušujući učinak na inflaciju, nakon što su snažno porasle u veljači prethodne godine. Cijene goriva su, međutim, ostale na istoj razini kao i prošle godine, rekao je Thomas.

Nastavi čitati

Ekonomija

Evo u kojem se sektoru u Austriji najviše radi ‘na crno’

Objavljeno

na

By

Najveći udio rada na crno je u Austriji je sektoru “građevinskih i obrtničkih djelatnosti uključujući popravke”. Odmah iza toga su „Ostala trgovačka poduzeća i usluge u kućanstvu“, a slijede „ostala trgovačka i industrijska poduzeća“ i „uslužna poduzeća“, odnosno hoteli i restorani. Prema studiji, protiv rada na crno moglo bi se suzbiti ponovnim uvođenjem obrtničkog dodatka od 2000 eura po kućanstvu godišnje i smanjenjem dodatnih troškova plaća.

Slabljenje gospodarstva i visoka inflacija također potiču sivu ekonomiju. Ove bi se godine prodaja od rada na crno trebala povećati za 1,25 milijardi eura na 34,52 milijarde eura, pokazalo je istraživanje ekonomista i stručnjaka za neprijavljeni rad iz Linza Friedricha Schneidera. To znači da “fuš” u Austriji čini oko 7,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Austrija je dakle zemlja EU s najmanjim udjelom rada na crno.

Nizak gospodarski rast od 0,35 posto i još uvijek visoka inflacija od 6,6 posto dovest će do povećanja sive ekonomije u ovoj godini za 2,45 milijardi eura. Međutim, opsežno ukidanje progresije i dodatne olakšice tome bi se suprotstavili, tako da će konačno povećanje biti umjereno na 1,25 milijardi eura, istaknuo je Schneider.

Nastavi čitati
LM