Connect with us

Hrvatska

Hrvatska danas slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je čestitku u povodu Dana državnosti Republike Hrvatske u kojoj stoji:

„Uime Hrvatskoga sabora i osobno svim hrvatskim građankama i građanima, Hrvaticama i Hrvatima diljem svijeta čestitam Dan državnosti!

Na današnji se dan prisjećamo konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora. Tomu su prethodili prvi slobodni, neposredni i višestranački izbori, omogućivši da u Sabornicu uđu zastupnici s istinskim političkim povjerenjem vlastitog naroda. U hrvatskom kolektivnom sjećanju 30. svibnja 1990. godine ostaje povijesnom polazišnom točkom s koje smo krenuli u stvaranje suverene i neovisne Hrvatske, a time i oživotvorenje snova generacija Hrvatica i Hrvata.

Ovog se Dana državnosti s posebnim ponosom osvrćemo na putovanje dugo 33 godine: od konstituiranja prvog višestranačkog Sabora i referenduma o državnoj samostalnosti, preko međunarodnog priznanja i pobjede u Domovinskom ratu do danas, kada je naša Hrvatska u potpunosti teritorijalno povezana Pelješkim mostom i u cijelosti integrirana u euroatlantske političke, sigurnosne i gospodarske strukture. Članstvo u Europskoj uniji, schengenskom prostoru, europodručju i Sjevernoatlantskom savezu našu Domovinu i društvo nesumnjivo čini snažnijima, sigurnijima i otpornijima. Današnja je Hrvatska stoga spremnija i sposobnija uspješno odgovoriti na postojeće i nadolazeće globalne izazove: od političkih, sigurnosnih i gospodarskih do onih povezanih s ubrzanim razvojem novih tehnologija, klimatskim promjenama, demografskim i drugim pitanjima.

No, rat koji ponovno bjesni na našem kontinentu posebno nas snažno podsjeća na cijenu koju je Hrvatska, najodlučnije se odupirući agresoru, platila za vlastitu državnost. Oživljava u nama osjećaj duboke i trajne zahvalnosti koju dugujemo hrvatskim braniteljima i svima koji su se aktivno uključili u obranu Hrvatske, uz predvodničku ulogu prvog hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana. Poziva nas da, održavajući živim sjećanje na sve žrtve i odricanja utkana u našu samostalnost, kod mlađih generacija njegujemo svijest o dragocjenosti slobode. Jer ne možemo i ne smijemo zaboraviti kako nam ona nije darovana, već se za nju bilo potrebno mukotrpno boriti. Zadržati tu iznimnu stečevinu i nadograditi ju novim postignućima zadaća je koja podrazumijeva i osobni doprinos svakog od nas.

Svi smo, dakle, pozvani doprinijeti svekolikom boljitku naše Domovine. Dakako, posebnu odgovornost imaju oni kojima je povjereno upravljanje državom i zastupanje interesa njenih građana, što uključuje i zastupnice i zastupnike u Hrvatskom saboru, središnjem mjestu hrvatske demokracije.

Afirmacija demokratskih vrijednosti poput mira, slobode, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, pluralizma, jednakosti i uključivosti osnažuje hrvatsko društvo. Naša je obveza nastaviti ih braniti te predano raditi na jačanju institucija, pravne izvjesnosti, socijalne osjetljivosti i okvira za nove gospodarske iskorake, gradeći tako bolju Hrvatsku za buduće generacije. Našu Domovinu izgrađujemo i promičući međusobno uvažavanje, uzajamno poštovanje, solidarnost i duh zajedništva. Politička odlučnost i ustrajni angažman na tom putu najbolja su potvrda da nam napredak i dobrobit svih hrvatskih građana, kao i svih pripadnika hrvatskog naroda bilo gdje u svijetu, uvijek mora biti na prvom mjestu.

Svima stoga, još jednom, želim sretan Dan državnosti!“.

 

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Stižu promjene na autoceste u Hrvatskoj! Ovo je šest glavnih prednosti novog naplatnog sustava

Objavljeno

na

U veljači ove godine izabran je novi sustav naplate za hrvatske autoceste zahvaljujući kojem će naplatne kućice biti stvar prošlosti.

N1 je pitala Hrvatske autoceste (HAC) kada možemo očekivati promjene na autocesti i što će biti najveća promjena za vozače.

“U tijeku je postupak potpisivanja ugovora s odabranom Zajednicom ponuditelja SkyToll, a. s. Bratislava, Slovačka i TollNet a.s., Prag, Češka.

Nakon potpisivanja ugovora, predviđeni rok realizacije projekta je dvije godine od uvođenja Izvođača u posao”, rekli su nam iz HAC-a.

Kao glavne prednosti novog sustava u odnosu na sadašnji iz HAC-a navode:

– Novi jedinstven sustav naplate koristit će se na svim dionicama u RH

– Novi elektronički sustav naplate temelji se na slobodnom protoku vozila jer nema zaustavljanja zbog naplate pa se povećava protočnost i smanjuju štetne emisije uzrokovane zastojima i kolonama

– Korištenje ENC-a bit će obavezno za teška vozila, dok će korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora između korištenja ENC uređaja ili sustava očitanja registracijskih oznaka

– Više od 85 % svih turista u RH dolazi cestovnim putom pa je ponuđeno rješenje prilagođeno za korisnike koji nemaju potrebu za nabavljanjem ENC uređaja, već će koristiti naplatu putem očitanja registarskih oznaka

– Procjenjuje se da će novi sustav efikasno funkcionirati (bez potrebe za većim nadogradnjama) najmanje sljedećih 15 godina

– Potpuna digitalizacija cijelog procesa.

Nastavi čitati

Hrvatska

Kontrole na granici Hrvatske sa Slovenijom ostaju još bar šest mjeseci

Objavljeno

na

Kontrole koje je Slovenija uvela na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, a koje su trebale trajati do 22. lipnja, produljene su za šest mjeseci, odnosno do 21. prosinca, piše Novi list.

Suspenzija Schengenskog sporazuma od strane Slovenije i Italije s režimom kontrola na državnim granicama ostaje do daljnjeg i takve nepopularne mjere neće se ukidati prije 2025., glavni je naglasak s jučerašnjeg trilateralnog sastanka ministara unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i domaćina Italije u talijanskoj Gorici. Kontrole koje je Slovenija uvela na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, a koje su trebale trajati do 22. lipnja, produljene su za šest mjeseci, odnosno do 21. prosinca. Iste mjere ima i Italija na granici sa Slovenijom. Na još jednom redovitom sastanku ministri iz Italije, Hrvatske i Slovenije, Matteo Piantedosi, Davor Božinović i Boštjan Poklukar razgovarali su o migracijama i tzv. zapadnobalkanskoj ruti. Božinović se pohvalio kako je Hrvatska u ovoj godini imala veliki uspjeh.

– Čak 1.002 krijumčara uhićeno je ove godine u Hrvatskoj te s ponosom mogu reći kako je hrvatska policija ove godine od svih podataka o krijumčarima i migrantima koje se slijevaju u zajedničku bazu Interpola dala 63 posto svog doprinosa. To je dokaz kako hrvatska policija radi ogroman posao u Europi, zbog sigurnosti naših građana i gostiju, a koristi sve inovativne metode, ali prije svega ljudski policijski posao na graničnoj crti, poručio je Božinović uvjeravajući kako unatoč uvođenju internih kontrola građani Hrvatske, Slovenije i Italije »nisu ih osjetili u mjeri u kojoj bi to omelo njihove svakodnevne aktivnosti«. Talijanski ministar Matteo Piantedosi svjestan je da prema Sloveniji i Hrvatskoj idu velike turističke kolone.

– Bilo bi nam drago da se 2025. nastavi slobodni režim kretanja. Predstojeći mjeseci bit će ključni također zbog očekivanog snažnog protoka turista prema balkanskoj regiji, kazao je talijanski ministar. Osim toga, sljedeća godina važna je za Italiju i Sloveniju jer su domaćini Europske prijestolnice kulture Gorica i slovenska Nova Gorica.

– Rezultat naše čvrste suradnje i dogovora konstruktivne su mjere koje poduzimamo u borbi protiv iregularnih migracija i krijumčarenja ljudi. Naš dijalog ima čvrstu perspektivu i vodi do konkretnog nadzora europskih granica, rekao je talijanski ministar Piantedosi nakon četvrtog zajedničkog susreta trojice ministara u posljednjih sedam mjeseci.

Piantedosi je iznio podatak kako je talijanska policija od lanjskog 21. listopada kontrolirala više od 422 osobe i 224.400 vozila te kako je tom prilikom zatečeno 1.800 stranih državljana bez uvjeta za ulazak u zemlju. Radilo se pretežito o državljanima Maroka, Turske, Sirije, Kosova, Afganistana i Makedonije. Uhićeno je 190 osoba među kojima su njih 90 bili organiziratori krijumčarenja.

Slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar kazao je kako se s migrantskom krizom suočava i cijela regija i EU.

– Ovaj naš prostor simbolički je podijeljen, danas otvoren, ali je pod nadzorom na unutarnjoj granici, i tu nema alternative. Brzo i djelotvorno izmjenjivanje informacija među policijama znači i veću sigurnost u naše tri države kao i samom EU-u. Suradnja triju država u policijskim formatima već je ustaljena, zaključio je Poklukar.

Nastavi čitati

Hrvatska

Austrijski mediji: Kava od 6 eura u Hrvatskoj, cijene šokiraju lokalno stanovništvo

Objavljeno

na

By

Ne tako davno Hrvatska se smatrala pravim rajem za odmor za lovce na povoljne cijene. No sada su inflacija i, nedavno, uvođenje eura izazvali pravu eksploziju cijena. Tome je u konačnici pridonio sve veći broj turista na obalnom pojasu. No, nitko ne bi očekivao da će kava ondje postati tako luksuzna roba.

Na računu od početka svibnja idu i dva espressa po 5 eura. “Vi mislite da je Hvar skup, onda je Opatija čista ludnica”, komentirao je čitatelj Net.hr-a Vedran svoj račun iz istog restorana u ožujku. Također je platio 6 eura za latte macchiato, a čak 6,50 eura za latte. Druga je čitateljica čašu soka od naranče platila 5,50 eura.

No, kavana, koja se nalazi u sklopu poznatog primorskog hotela, poznata je po pretjeranim cijenama, prljavim stolovima i neljubaznoj usluzi, prema komentarima na Tripadvisoru posljednjih mjeseci, piše Heute, a prenosi kroativ.at.

Kavopije su komentirale i cijene kave na Hvaru. U skladu s tim, veliki espresso može stajati 4,50 eura, a latte i čaj od mente pet eura. Prošle godine, prema pisanju “Večernjeg”, samo za kavu na popularnom otoku trebalo je izdvojiti oko 3 eura.

Dojam može biti i drugačiji

Kroativ je prošle sezone izvještavao i o pristupačnim cijenama i zadovoljnim gostima pa pretpostavljamo da ćemo i ove godine morati raditi isto budući da neki uporno ističu da su cijene svugdje previsoke, a jasno je da nisu.

No, s druge strane, javljaju se i oni koji uspoređuju cijene s drugim popularnim destinacijama u Europi i ističu da su cijene poprilično slične i da je Hrvatska “tek sad” dostigla razinu popularnih odmorišta u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji, Francuskoj.

U svakom slučaju Hrvatska će i ovo ljeto biti puna, a očito će ponovno tema biti i cijene u kafićima i restoranima.

Nastavi čitati
LM