U protekloj godini Hrvatsku je pogodio novi val iseljavanja. Negativni trend nakratko je usporila pandemija, ali kuferi su se kasnije nastavili pakirati. Što treba promijeniti da bi građani ostali?

Bolje sutra, ali izvan granica Hrvatske – tom se mišlju i dalje vodi prevelik broj Hrvata, piše danas.hr.

“Puno djece mojih prijatelja je otišlo van, prvo u Irsku al kako ona više nije obećana zemlja onda bilo gdje di mogu naći posao”, kazala nam je Jadranka Krišković iz Zagreba.

“Jedem u pučkoj kuhinji, završila sam fakultet i govorim dva strana jezika. Moja djeca koja su otišla se nikada neće vratiti”, kazala je Snježana Grahovac iz Jarbina, dok nam Luka Dominik Pisančić pak govori da ipak ne bi iselio.

“Ja osobno se ne bih iselio, razmišljao sam da na kratko odem van, ali ipak je Hrvatska zemlja za mene”. Taj stav, nažalost, ne dijele mnogi, što dokazuju i brojke.

Zemlju je 2021. napustilo nešto manje od 26 tisuća hrvatskih državljana. Godinu poslije, isto je učinilo njih gotovo 33 tisuće što je rast od 26 posto. Većina ih bira Njemačku, njih gotovo polovina. A u top tri su i Austrija i Švicarska.

Mnoge su razveselili podaci da je prvi put u 15 godina broj doseljenih premašio broj iseljenih. Ali među njima je manje od 20 posto povratnika.

“Razlozi iseljavanja su neuređenost hrvatskog društva, nesigurnost u budućnosti posebno za djecu i način upravljanja Hrvatskom. Najgori podatak nam je prirodni nestanak Hrvatske jer ovi koji su nam se odselili kad bi mi prema njima postavili poticajni model povratka mi bi imali povratak”, objasnio nam je demograf Stjepan Šterc.