Ekonomija
Hrana u Austriji 13 posto skuplja nego u Njemačkoj
Istraživanje Centra za istraživanje ekonomske politike (CEPR) za 2023. godinu pokazalo je da su cijene hrane u Austriji u prosjeku oko 13 posto skuplje nego u Njemačkoj. Ostavimo li po strani otprilike 14 posto svih proizvoda koji koštaju jednako u obje zemlje, razlika je najčešće između 15 i 18 posto, pišu istraživači. Postoji jasan “učinak granice” i maksimiziranje profita prekogranične razlike u cijenama.
Autori studije Teresa Messner i Fabio Rumler (oboje OeeNB) i Georg Strasser (ECB) također pokazuju da austrijska topografija i udaljenosti ne igraju nikakvu ulogu. Jer unutar Njemačke i Austrije cijene su uglavnom ujednačene – nema diferencijacije ovisno o udaljenosti od granice. Nasuprot tome, cijene osjetno skaču na granici – čak i kod trgovačkih lanaca koji djeluju u obje zemlje. Studija zaključuje da trgovci namjerno određuju svoje cijene prema nacionalnim granicama, a ne prema drugim kriterijima.
Iako postoje jasne razlike u razini cijena, najnovije promjene cijena u prosjeku su na sličnoj razini. To ukazuje na slično visoku inflaciju.
Trgovačko udruženje pak vidi samo jedan način za ponovno snižavanje cijena: “Točnu subvenciju troškova energije”. Trgovačka poduzeća trenutno su zapela s višim troškovima energije, budući da je prva subvencija troškova energije bila “de facto čista subvencija industrijskih troškova”.
Ekonomija
Austrija: S ovim stanjem na vašem računu – vi ste bogati
Banke svoje klijente dijele u točno određene klase imovine. Zanimljivo: smatrate se “bogatim” ako imate šesteroznamenkasti iznos.
Banke se udvaraju bogatim ljudima i mogu dobro zaraditi. Ali njihova je definicija bogatstva drugačija nego što biste očekivali. Zanimljivo: superbogati nisu najtraženiji klijenti financijskih institucija, izvještava “Focus Online”.
Sukladno tome, banke imaju precizno definirane klase imovine. Ako imate likvidnu neto vrijednost od najmanje 100.000 eura, smatrate se “bogatim” (“imućnim”).
Ako iznos dosegne sedmeroznamenkasti iznos, odnosno od milijun eura, već se ubrajate u “pojedinca visoke neto vrijednosti”, odnosno kao “bogataša”. Konačni skok na ljestvici nalazi se od 30 milijuna eura. Od tada ste “pojedinac ultravisoke neto vrijednosti” ili “superbogat”.
No, milijunaši nisu najtraženiji kupci. Umjesto toga, banke radije ciljaju na “bogate” ljude. Pozadina je banalna cost-benefit kalkulacija.
U ovu kategoriju imovine većina kupaca još uvijek ulaže automatski koristeći štedne planove; osobni savjetodavni napor još uvijek je nizak. Zauzvrat, banka radi dobar posao s niskim naknadama.
U sferama bogatih i superbogatih postoji sve veća potražnja za složenijim investicijskim sredstvima.
Ekonomija
Ovo su najopasniji poslovi u Austriji, obavlja ih i veliki broj ljudi sa Balkana
Najopasniji poslovi u Austriji, kao i u većini zemalja, često su oni koji uključuju fizički rad, rad u teškim uvjetima ili rad s opasnim materijalima i tehnologijama. Evo nekoliko primjera:
- Građevinski radnici
Rad na visokim građevinama, rukovanje teškim strojevima i rad u dubokim iskopima nosi rizik od pada, ozljeda od strojeva ili urušavanja. - Rudari
Rad u rudnicima je fizički zahtjevan i često se odvija u opasnim uvjetima, uključujući rizik od eksplozija, urušavanja i izlaganja štetnim plinovima. - Radnici u industriji obrade metala
Zavarivanje, rezanje metala i rad s visokim temperaturama i teškim strojevima nose visok rizik od ozljeda. - Radnici u sektoru šumarstva i drvne industrije
Poslovi poput sječe drveća i rada s motornim pilama spadaju među najopasnije zbog rizika od pada stabala ili ozljeda alatom. - Vozači kamiona i radnici u logistici
Dugotrajna vožnja, rad s teškim teretima i stres zbog vremenskih pritisaka mogu dovesti do prometnih nesreća. - Električari
Rad s električnim instalacijama, osobito pod visokim naponom, predstavlja rizik od strujnog udara. - Radnici u kemijskoj industriji
Izlaganje opasnim kemikalijama može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme ili nesreće poput eksplozija.
Faktori koji povećavaju rizik:
- Nedovoljna obuka.
- Nepoštivanje sigurnosnih protokola.
- Loši vremenski uvjeti.
- Korištenje zastarjele ili neispravne opreme.
Iako su sigurnosni standardi u Austriji visoki, ovi poslovi i dalje nose veći rizik od ozljeda ili nesreća u usporedbi s uredskim poslovima.
Ekonomija
U Austriji ponovno porasle cijene najamnina, čak i do 16 posto
Cijene najma stanova opet bi mogle porasti, a negdje su ta povećanja već i vidljiva. Za nove najamnine moguće je i do 16 posto rasta u odnosu na prethodne ugovore.
U mnogim saveznim državama stanarine ove godine posebno naglo rastu. Novi stanovi za najam koštaju između 11 i 16 posto više nego lani. S druge strane, neki stanari u Austriji još uvijek mogu očekivati otplatu nezakonitih povećanja stanarine i previsokih računa za režije.
U gotovo svim saveznim državama cijene novih stanova za najam ove godine značajno rastu – i do 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je rezultat aktualne ankete “Immobilienscout24”.
Nakon Koruške s najvećim porastom, slijede Beč, Tirol i Gradišće s prosjekom od 11 posto više. Iza slijede Salzburg (9 posto). Samo je u Gornjoj Austriji i Štajerskoj došlo do blagog pada cijena najma.
