Hrvati u iseljeništvu
Hoće li se hrvatska manjina naći u Ustavu Sjeverne Makedonije
Očekuje se da će višegodišnja inicijativa Zajednice Hrvata u Republici Sjevernoj Makedoniji rezultirati upisivanjem Hrvata u Ustav Republike Sjeverne Makedonije, neposredno prije stupanja Republike Sjeverne Makedonije u Europsku Uniju.
Premijer R.S. Makedonije Zoran Zaev jučer je, odgovarajući na novinarska pitanja, izjavio da će prije samoga pristupanja u Europsku uniju biti otvoren Ustav s ciljem usklađivanja sa zemljama članicama Europske Unije, prenosi Glas Hrvatske.
– Još se prije nekoliko godina otvorila ovakva debata na zahtjev Hrvata u državi, ali i na zahtjev Crnogoraca. Mi smo zadnji, slijedimo primjer svih europskih zemalja, posebice na Balkanu. Ja spominjem Hrvatsku, a evo već je i Albanija to učinila. U povodu pristupanja Europskoj uniji, otvara se Ustav, zato što se mora promijeniti zajednički dio i uskladiti sa zemljama članicama EU. U Ustav se zato ugrađuju i manje brojne etničke zajednice koje su prisutne i žive u našoj zemlji, a do sada nisu ugrađene u Ustav. Mi nemamo nikakvih predrasuda zato što će i Bugari i Hrvati i Crnogorci i Egipćani i mnoge druge etničke zajednice biti ugrađene u naš Ustav uoči pristupanja u EU – istaknuo je Zaev.
Na novinarsko pitanje da ukoliko će Bugari biti unešeni u Ustav R.S. Makedonije, hoće li se tražiti reciprocitet, odnosno umetanje Makedonaca u bugarski Ustav, Zaev je rekao da je to pravo Bugarske te da je lijepo svaki put imati reciprocitet, ali da miješanje u unutarnje poslove susjednih zemalja nije poruka prijateljstva.
– To ostaje na njima. Ja to govorim kao o našoj potrebi, a ne zato što Bugarska to zahtjeva. Rekao sam da je to prije dvije, tri godine ovo otvorila hrvatska zajednica, a otvorila je i crnogorska zajednica, imaju realnu potrebu, to su naši građani, rođeni ovdje, žive ovdje. Mnoge zajednice koje sada imamo – Makedonci, Albanci, Romi, Turci, Vlasi, Bošnjaci, Srbi i druge su zajednice rođene ovdje, očevi i djedovi su im rođeni ovdje, djeca se rađaju ovdje, druge domovine nemamo, i jednostavno jednakost i u ustavotvornosti države trebamo imati u vidu. I to još jednom potenciram, da to radimo radi nas, a ne zato što to zahtijevaju Hrvatska ili Crna Gora ili Bugarska ili bilo tko drugi – odgovorio je Zaev.
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login