Austrija
Gotovo trećina zaposlenika u maloprodaji ima migrantsko podrijetlo
U ovoj zemlji 30 posto zaposlenih radnika u maloprodaji ima migrantsku pozadinu.
Ove brojke pokazuju inkluzivnu moć maloprodaje, rekao je za APA-u znanstvenik Wolfgang Ziniel, istraživač malih i srednjih poduzeća. Broj zaposlenika u maloprodaji ostao je gotovo nepromijenjen na 620.000 u 2023. unatoč stvarnom padu prodaje od preko 3 posto.
Stopa radnog vremena u trgovini na malo bila je 47 posto, u trgovini na veliko 21 posto, u trgovini motornim vozilima 17 posto, a u cjelokupnoj trgovini oko 36 posto. Znanstvenik je istaknuo stabilne uvjete zapošljavanja. Polovica zaposlenika u maloprodaji radi kod istog poslodavca pet i dulje godina, a trećina zaposlenika kod istog je poslodavca 10 i dulje godina. SME Research procjenjuje podatke o industriji za trgovačko udruženje svake godine.
Znanstvenik također identificira potencijal radne snage za industriju među starijim ljudima. 1,5 posto trgovačkih djelatnika, dakle nepunih 10.000, ima 65 i više godina. Početkom 2023. godine lanac supermarketa Billa posebno se reklamirao umirovljenicima plakatnom kampanjom i sloganom “Odmor od mirovine”.
Direktor trgovačkog udruženja Rainer Will vidi “vrlo pozitivno” raspoloženje među maloprodajnim zaposlenicima. 77 posto ispitanih maloprodajnih zaposlenika preporučilo bi svoj posao drugima, prema aktualnoj anketi zaposlenika koju je proveo Mindtake Research u ime strukovnog udruženja. 85 posto ispitanih svoj bi posao ocijenilo atraktivnim, a 79 posto bilo bi zadovoljno radnim vremenom. Gotovo 6 posto željelo bi raditi više, 10 posto manje. Za istraživanje zaposlenika, 283 maloprodajnih zaposlenika anketirano je online od početka do sredine ožujka. U maloprodaji je u ovoj zemlji oko 350.000 zaposlenih.
Tijekom godina puno se stvari promijenilo “nabolje” u maloprodaji, rekao je upravitelj udruge Will. Između ostalog, osvrnuo se na reformu kolektivnog ugovora s većim početničkim plaćama. Industrija se “razvila i napravila puno stvari kako treba”.
Austrija
Dolazi li zabrana cigareta? Evo što kaže Vlada
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) raspravlja o mogućoj zabrani cigaretenih filtera i e-cigareta, a iz austrijskog Ministarstva zdravstva stigle su jasne poruke o tome.
WHO započela petodnevni summit o borbi protiv pušenja
U Ženevi danas počinje petodnevni WHO-ov summit (COP11), na kojem delegati iz 180 država članica razmatraju nove mjere protiv konzumacije duhana.
Glavne teme skupa su snažan utjecaj lobija duhanske industrije te rizici kojima su djeca i mladi izloženi zbog e-cigareta (vapeova) i drugih novijih nikotinskih proizvoda poput snusa.
Preporuka stručnjaka: Zabrana filtera i udar na e-cigarete
Stručna skupina Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje posebno zabranu uvoza i proizvodnje cigareta s filterom. Filter-cigarete čine oko 90 posto tržišta, a plastični opušci predstavljaju ozbiljan ekološki problem.
U izvješću WHO-ove studijske skupine za regulaciju duhanskih proizvoda navodi se kako bi se „izričito trebali zabraniti filteri kako bi se smanjila privlačnost i lakša konzumacija cigareta“.
EU podržava strože mjere
Preporuci WHO-a priklanja se i Vijeće EU-a, koje naglašava da bi „zabrana proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje filter-cigareta značajno doprinijela suzbijanju konzumacije duhana“.
Dodatno, raspravlja se i o mogućem potpunom zabrani e-cigareta kao dodatnoj regulatornoj mjeri.
Što bi to značilo za Austriju?
Za Austriju bi ovo imalo izrazito velike posljedice: čak 95 posto svih cigareta u zemlji ima filter, pa bi zabrana filtera u praksi gotovo izjednačila ovu mjeru sa zabranom cigareta općenito.
EU pritom razmatra i zabranu prodaje duhana i nikotinskih proizvoda u trgovinama, na benzinskim crpkama i u trafikama, kako bi se smanjila konzumacija i ovisnost.
Poruka austrijske ministrice zdravstva
Cilj svih predloženih mjera je zaštita okoliša i javnog zdravlja te usklađivanje s WHO-ovim smjernicama za očuvanje podzemnih voda, tla i zdravlja ljudi – bez utjecaja i pritiska duhanske industrije.
Austrija
Ako imate neplaćenu kaznu nećete izaći iz BIH sa autom sa stranim tablicama
Vozila s inozemnim registracijskim pločicama ubuduće će biti predmet posebne provjere Granične policije BiH i neće moći napustiti tu zemlju ako su počinila prometne prekršaje, a vozači nisu platili kaznu, najavili su u ponedjeljak iz Agencije za identifikacijska dokumenta BiH (IDDEEA).
Objavili su kako su uspostavili novi web-servis za potrebe Granične policije BiH. “Aplikacija omogućava Graničnoj policiji BiH uvid u sve prekršaje svakog vozila počinjene na teritoriju BiH u realnom vremenu, čime je osigurano da osobe s nepodmirenim obvezama ne mogu napustiti Bosnu i Hercegovinu dok prekršaji ne budu regulirani”, navode.
Policija u BiH do sada nije imala mogućnost slanja kazni u inozemstvo za prometne prekršaje koje su vozila sa stranim registracijama počinila u toj zemlji. Naplata takvih kazni bila je moguća samo na temelju uobičajenih kontrola koje je provodila prometna policija. “Ovime se omogućava učinkovita kontrola prekršaja počinjenih u BiH”, istaknuli su iz IDDEEA-e.
Foto: Granična policija BIH / prijelaz Gradina
Austrija
Nova pravila za dodatnu zaradu uz AMS od 2026.: Vlada uvodi iznimke
Od siječnja 2026. na snagu stupaju izmijenjena pravila za dodatnu zaradu kod primanja naknade za nezaposlene ili pomoć u slučaju nužde (Notstandshilfe). Izvorno je planirano da većina primatelja ne smije dodatno raditi, no Ministarstvo rada najavilo je korekciju koja uvodi iznimke za osobe koje pohađaju obrazovne ili stručne programe.
Prema prvotnom planu, od 2026. godine dodatno raditi mogli su jedino stariji od 50 godina, dugotrajno nezaposleni te osobe s najmanje 50% invaliditetom. Nove izmjene omogućit će sudionicima AMS-ovih školovanja ili stipendija – pod uvjetom da program traje najmanje četiri mjeseca – da rade uz minimalni gubitak naknade. Ovim bi se izbjegao negativan utjecaj na više od 3.000 osoba, uključujući polaznike stručnih tečajeva ili stipendista u području njege.
Do kraja 2025. godine vrijede dosadašnja pravila: nezaposleni mogu dodatno zaraditi do 551,10 eura mjesečno bez gubitka prava. Od 2026. godine, dodatno raditi moći će samo osobe koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:
- najmanje 26 tjedana kontinuirano radile manji posao uz glavni posao;
- nakon najmanje 52 tjedna bolesti ili rehabilitacije žele se vratiti na tržište rada;
- dugotrajno nezaposleni s najmanje 365 dana primanja naknade;
- osobe starije od 50 godina ili s invaliditetom nakon minimalno 365 dana primanja naknade.
Izmjene se odnose i na dodatnu zaradu kod starosne mirovine i obiteljskih naknada, pri čemu granica za manju zaradu ostaje na 551,10 eura mjesečno, bez indeksacije inflacije, zbog teške proračunske situacije i mjera štednje vlade.
