Nova statistika pokazuje da je gotovo 25 posto žena koje žive u Austriji rođeno izvan zemlje. Posebno je niska stopa zaposlenosti među ženama iz Sirije, Afganistana i Iraka.

Nova statistička publikacija pod nazivom „Žene – brojke, podaci i činjenice o migraciji i integraciji“, koju je objavio Austrijski integracijski fond (ÖIF), donosi zanimljive podatke o strukturi ženskog stanovništva u Austriji.

Prema tim podacima, više od svake pete žene u Austriji rođeno je u inozemstvu. Početkom 2025. godine u zemlji je živjelo oko 1.064.000 žena rođenih izvan Austrije, što čini 22,8 posto ukupne ženske populacije. U usporedbi s prije deset godina, taj se udio povećao za čak 61,7 posto.

Najviše žena iz Njemačke i zemalja bivše Jugoslavije

Više od polovice žena rođenih u inozemstvu – 54,2 posto – dolazi iz država Europske unije, EFTA-e ili iz Velike Britanije. Preostalih 45,8 posto rođeno je u takozvanim trećim zemljama.

Najveći broj stranih državljanki rođen je u Njemačkoj (140.800). Slijede žene iz Bosne i Hercegovine (91.100), Turske (79.100), Rumunjske (77.100) i Srbije (75.800).

U posljednjih nekoliko godina posebno je zabilježen rast broja žena iz Ukrajine (56.000), Sirije (35.500) i Afganistana (17.500).

Većina stranih žena dugo živi u Austriji

Tijekom 2025. godine 65,6 posto stranih državljanki živjelo je u Austriji pet ili više godina, dok je 34,4 posto u zemlji kraće od pet godina.

Zanimljivo je i da je oko 15 posto stranih žena rođeno u Austriji, iako nemaju austrijsko državljanstvo. Statistika također pokazuje da u Austriji trenutno živi više žena rođenih u inozemstvu (1.064.000) nego muškaraca (1.021.000).

Manje zahtjeva za azil

Tijekom prošle godine zabilježeno je oko 16.300 zahtjeva za azil, što je 35,8 posto manje nego godinu ranije.

Udio žena među podnositeljima zahtjeva za azil dosegnuo je prije dvije godine najvišu razinu u posljednjem desetljeću – 42,1 posto. U 2025. godini taj udio iznosio je 41,4 posto.

Više od polovice pozitivnih odluka o azilu u 2025. godini – 54,1 posto – odnosilo se na žene. Najviše azila dobile su Afganistanke (2.700), zatim Sirijke (610) i Somalijke (390).

Migrantkinje rjeđe zaposlene

U 2024. godini 70,7 posto žena u Austriji u dobi od 16 do 64 godine bilo je zaposleno, što je porast od 3,7 postotnih bodova u odnosu na 2014.

Međutim, žene s migrantskom pozadinom rjeđe su uključene na tržište rada. Njihova stopa zaposlenosti iznosila je 64,3 posto, dok je kod Austrijanki iznosila 73,7 posto.

Razlike su posebno vidljive ovisno o zemlji podrijetla. Tako je stopa zaposlenosti žena iz država EU i EFTA-e 74,7 posto, dok kod žena iz Turske iznosi 56 posto.

Najniža je među ženama iz Sirije, Afganistana i Iraka, gdje radi tek 24,3 posto žena.

Viša stopa nezaposlenosti

Stopa nezaposlenosti među ženama rođenim u inozemstvu u 2025. godini iznosila je 11,4 posto, gotovo dvostruko više nego kod Austrijanki, gdje je iznosila 5,4 posto.

Posebno je visoka među Sirijkama (43,9 posto), Somalijkama (40,2 posto) i Afganistankama (36,7 posto).

Velike razlike u obrazovanju

Podaci pokazuju i značajne razlike u razini obrazovanja. Žene rođene u inozemstvu zastupljene su u svim obrazovnim skupinama, dok Austrijanke češće imaju srednju razinu obrazovanja.

Tako je 35,4 posto žena iz država EU, EFTA-e i Velike Britanije imalo akademsku diplomu.

S druge strane, 55,8 posto žena iz Turske te 32,1 posto migrantkinja iz bivše Jugoslavije završilo je samo obvezno osnovno obrazovanje.

Razlike su posebno vidljive između generacija. Među prvom generacijom migrantkinja čak 24,8 posto ima samo osnovnu školu, dok je kod druge generacije taj udio pao na 15,6 posto.

Istodobno je udio žena koje su završile strukovne i specijalizirane škole u drugoj generaciji porastao na 40,6 posto, dok kod žena bez migrantskog podrijetla iznosi 47,5 posto.