Česti apeli koji predviđaju skori nestanak gotovine očito su preuranjeni: unatoč sve manjoj ulozi novčanica i kovanica u svakodnevnoj kupnji, količina gotovine u optjecaju unutar eurozone i dalje raste. Stručnjaci i središnje banke smatraju da se gotovina u vrijednosti od stotina milijardi eura ne troši, nego gomila.
Prema podacima njemačke Bundesbanke, oko 42 posto novčanica u Njemačkoj se drži isključivo kao sredstvo za čuvanje vrijednosti – što je gotovo dva i pol puta više nego 2013. godine. U apsolutnim brojkama to znači da je krajem 2024. u kućanstvima u Njemačkoj bilo pohranjeno čak 395 milijardi eura – i to vrlo nejednako raspoređeno, jer mnoga kućanstva, prema anketama, uopće nemaju ili imaju vrlo male rezerve gotovine.
„Paradoks gotovine“
U ožujku 2025. godine, prema podacima Europske središnje banke, bilo je u optjecaju 1.564 milijarde eura u gotovini – 30 milijardi više nego u proljeće 2022. i čak 300 milijardi više nego početkom pandemije. Iako se stopa rasta od 2022. znatno usporila, ukupna količina gotovine u optjecaju i dalje raste. Ovaj fenomen Bundesbanka naziva „paradoks novčanica“. Prema glasnogovornici Bundesbanke, to se promatra već godinama i to u mnogim zemljama.
Johannes Gärtner iz konzultantske kuće Strategy& pojašnjava kako je sve do 2021. rast količine gotovine u optjecaju bio višestruko veći od godišnje inflacije.
Paradoks je u tome što broj ljudi koji plaćaju gotovinom stalno opada. Iako se 2023. godine još polovica svih transakcija u Njemačkoj na blagajnama obavljala gotovinom, one su činile tek četvrtinu ukupnog prometa.
Elektroničko plaćanje u porastu
Prema nedavnom istraživanju Strategy& među 5.500 ispitanika iz devet europskih zemalja i Turske, debitne kartice su sada najčešći način plaćanja – samo 23 % ljudi i dalje preferira gotovinu. Mnogi trgovci sve češće preferiraju beskontaktno plaćanje, koje je, prema riječima Bernda Ohlmanna iz Udruge trgovaca Bavarske, do sedam puta brže od plaćanja gotovinom.
Ali zašto je sve više gotovine u optjecaju, ako je ljudi sve manje koriste? Ralf Wintergerst, direktor tvrtke Giesecke+Devrient, koja proizvodi novčanice i sigurnosnu tehnologiju za više od 150 središnjih banaka u svijetu, kaže: „Euro se sve više gomila.“ Novčanice se sve češće proizvode ne za plaćanje, nego za čuvanje. Uzrok vidi u – nesigurnosti.
Tijekom pandemije, udio gotovine koja se čuvao kao vrijednost dosegnuo je vrhunac od 43 %. Krize, uključujući pandemiju i ekonomske nestabilnosti, redovno potiču ljude da čuvaju gotovinu, potvrđuju i iz Bundesbanke.
Gotovina i kriminal
Gärtner ukazuje i na druge razloge za porast gotovine u optjecaju: osim „gomilanja“ (engl. hoarding), ulogu igra i siva ekonomija te korištenje eura kao rezervne valute izvan EU. Siva ekonomija uključuje nelegalne aktivnosti, od rada na crno do kriminala. Primjerice, na njemačkoj autocesti A3 policija redovno pronalazi velike količine gotovine. U studenome je kod jednog 34-godišnjaka pronađena milijun eura u plastičnim vrećicama, navodno iz kriminalnih izvora.
Zastarjelo, ali pouzdano
Unatoč padu svakodnevne uporabe, gotovina ne nestaje. Bundesbanka se jasno zalaže za očuvanje gotovine i infrastrukture potrebne za njezin promet. Prednost gotovine je što ne ovisi o električnoj energiji ni elektroničkoj infrastrukturi. „Središnje banke moraju osigurati trajnu, otpornu platnu infrastrukturu – u ratu, krizi ili poplavi, ljudi i dalje moraju moći platiti“, kaže Wintergerst. U takvim slučajevima, gotovina ostaje pouzdana opcija.
