Connect with us

Ekonomija

Evo koliko se sat rada plaća u Europi – u Austriji satnica 39 eura

Objavljeno

na

Prošle godine prosječni troškovi rada po satu u EU iznosili su 30,5 eura, odnosno 34,3 eura u zemljama članicama eurozone. Za usporedbu, u 2021. bili su 29 eura, odnosno 32,8 eura. Podaci Eurostata pokazuju velike razlike između zemalja EU-a.

Naravno, riječ je satnici s uračunatim davanjima državi, što znači da su prosječne neto satnice puno manje.

Najniži troškovi rada zabilježeni su u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji (43,5 eura).

Hrvatska se cijenom sata rada od 12,1 euro, u što su uračunata davanja državi, nalazi pri europskom dnu. Osim Bugarske i Rumunjske, iza nas je još samo Mađarska s troškovima od 10,7 eura, piše Tportal.hr.

U Austriji, Njemačkoj i Irskoj, zemljama u koje Hrvati često odlaze ‘trbuhom za kruhom’, cijene rada su slične. U Njemačkoj cijena sata iznosi 39,5 eura, u Austriji je nešto niža – 39 eura – dok ih Irska prati s 37,9 eura po satu. U susjednoj Sloveniji sat rada plaća se 23,1 euro.

U usporedbi s 2021. godinom, europska satnica lani je u prosjeku porasla za pet posto u EU, odnosno za 4,7 posto u eurozoni.

Unutar europodručja troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama. Najveći porast zabilježen je u Litvi (+13,3 posto), Irskoj (+9,3 posto) i Estoniji (+9,1 posto).

U zemljama EU-a izvan eurozone troškovi su također išli gore, a najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (+15,3 posto), Mađarskoj (+13,9 posto), Rumunjskoj (+12,2 posto) i Poljskoj (+11,7 posto). Najmanje su porasli u Danskoj (+2,3 posto).

Gledano prema djelatnostima ili sektorima, troškovi plaća najveći su u javnoj upravi, s prosjekom EU-a od 31,3 eura po satu.

Inače, sama statistika troškova ne uključuje samo bruto plaće, isplate bonusa, službene automobile i stanove tvrtke. U nju su uključeni i neizravni troškovi, kao što su doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, troškovi daljnjeg usavršavanja i porezi na plaću, a za izradu statistike u obzir su uzeti podaci tvrtki s najmanje deset zaposlenih.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Financijska dubioza u Austriji!?: Javni dug porastao, evo koliko je Austrija “dužna”

Objavljeno

na

By

Prema Statistici Austrije, javni dug je u 2023. porastao za 20,4 milijarde eura na 371,1 milijardu eura. “Austrijska država je 2023. potrošila više novca nego ikad prije”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u današnjoj emisiji.

Javna potrošnja narasla je na rekordnih 248,8 milijardi eura, primjerice kroz korekcije plaća i mirovina te mjere protiv energetske krize.

Dok je državna potrošnja porasla za pet posto ili 11,9 milijardi eura, državni prihodi porasli su za 6,2 posto ili 13,9 milijardi eura na 236,1 milijardu eura u 2023. godini. Prema preliminarnim rezultatima austrijske statistike, javni deficit iznosi 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 12,7 milijardi eura (2022.: 14,6 milijardi eura, 3,3 posto BDP-a). To znači da je Austrija prvi put od početka pandemije ispod granice iz Maastrichta od tri posto, rekao je Thomas.

Troškovi osoblja u 2023. godini veći su za 8,7 posto, a novčane socijalne naknade za 6,8 posto. Mjere za ublažavanje povećanih troškova energije bile su visoke: 3,1 milijarda eura otišla je na mjere kao što su subvencija troškova energije II i kočnica troškova električne energije. Troškovi kamata za državni dug također su porasli za 1,4 milijarde eura u odnosu na 2022. godinu.

U 2023. godini 86,7 posto prihoda došlo je od poreza i socijalnih doprinosa – ukupno 204,8 milijardi eura, 5,4 posto ili 10,6 milijardi eura više nego 2022. Međutim, prema Statistici Austrije, prihodi od poreza rasli su umjerenije nego prethodnih godina. za 4,5 posto.

Omjer zaduženosti u opadanju
Od 371,1 milijarde eura javnog duga na kraju 2023. godine, 326,8 milijardi eura bile su obveznice, 42,4 milijarde eura krediti i 1,9 milijardi eura depoziti. Savezni sektor je imao najveći udio u povećanju od 20,4 milijarde eura na 16,6 milijardi eura.

U međuvremenu, omjer duga – omjer državnog duga i nominalne ekonomske proizvodnje – pao je: sa 78,4 na 77,8 posto. Ipak, europski zahtjevi ovdje očito nisu ispunjeni.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Poznata tvrtka koja se bavi čišćenjem u problemima, 139 radnika pogođeno

Objavljeno

na

By

Valu bankrota nikad kraja. Sada je sljedeća tvrtka pogođena problemima: proces restrukturiranja je pokrenut preko KFMS GmbH u Linzu. Tvrtka se između ostalog bavila uslugama zaštite i čišćenja te uređenja okoliša. Creditreform je obavijestio o stečaju tvrtke, prenosi “Kurier”.

“Prema podacima ÖGK (Austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje; nap.), u Gornjoj Austriji je u trenutku otvaranja stečaja bilo zaposleno 139 djelatnika”, objašnjavaju iz udruge vjerovnika. U Beču su bila prijavljena još tri djelatnika.

Razlozi su najčešće: posljedice pandemije korone, pad potražnje zbog inflacije i kriza općenito. Prema izvješću, tvrtka poreznoj upravi duguje 218.600 eura, a ÖGK-u 467.400 eura. Ukupno je to gotovo 700.000 eura. Razlog bankrota? U oba slučaja bivša direktorica navodno nije uplaćivala “obvezne doprinose”.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Poskupljuju cigarete – ovo su nove cijene

Objavljeno

na

By

Godišnje povećanje poreza na duhan stupa na snagu u utorak.

Od 4. ožujka, Japan Tobacco International (JTI) podigao je cijene dijela svog asortimana cigareta za 20 centi po kutiji. Pogođeni su brendovi Benson & Hedges, Camel, Meine Sorte i Smart Export.

Razlog ovih i budućih povećanja je porez na duhan. To će biti podignuto – kao što je to slučaj jednom godišnje – 1. travnja i tvrtke stoga već usklađuju svoje cijene oko tog datuma.

Industrijski div Phillip Morris, primjerice, prodavat će svoje cigarete 20 centi skuplje. Ali tek od 2. travnja (prvi u mjesecu je Uskrsni ponedjeljak). Ovo ne utječe samo na marke cigareta Chesterfield, L&M, Marlboro i Philip Morris, već i na duhanske štapiće Heets. One će biti povećane sa 5,50 eura na 5,70 eura.

Ipak, neke vrste ostaju na staroj cijeni, poput Marlbora 24s. Cilj je spriječiti kupce koji su osjetljivi na cijene da prijeđu na konkurente, barem prema stručnjacima iz industrije.

Nastavi čitati
LM