Connect with us

Ekonomija

Evo koliko se sat rada plaća u Europi – u Austriji satnica 39 eura

Objavljeno

na

Prošle godine prosječni troškovi rada po satu u EU iznosili su 30,5 eura, odnosno 34,3 eura u zemljama članicama eurozone. Za usporedbu, u 2021. bili su 29 eura, odnosno 32,8 eura. Podaci Eurostata pokazuju velike razlike između zemalja EU-a.

Naravno, riječ je satnici s uračunatim davanjima državi, što znači da su prosječne neto satnice puno manje.

Najniži troškovi rada zabilježeni su u Bugarskoj (8,2 eura) i Rumunjskoj (9,5 eura), a najviši u Luksemburgu (50,7 eura), Danskoj (46,8 eura) i Belgiji (43,5 eura).

Hrvatska se cijenom sata rada od 12,1 euro, u što su uračunata davanja državi, nalazi pri europskom dnu. Osim Bugarske i Rumunjske, iza nas je još samo Mađarska s troškovima od 10,7 eura, piše Tportal.hr.

U Austriji, Njemačkoj i Irskoj, zemljama u koje Hrvati često odlaze ‘trbuhom za kruhom’, cijene rada su slične. U Njemačkoj cijena sata iznosi 39,5 eura, u Austriji je nešto niža – 39 eura – dok ih Irska prati s 37,9 eura po satu. U susjednoj Sloveniji sat rada plaća se 23,1 euro.

U usporedbi s 2021. godinom, europska satnica lani je u prosjeku porasla za pet posto u EU, odnosno za 4,7 posto u eurozoni.

Unutar europodručja troškovi rada po satu porasli su u svim državama članicama. Najveći porast zabilježen je u Litvi (+13,3 posto), Irskoj (+9,3 posto) i Estoniji (+9,1 posto).

U zemljama EU-a izvan eurozone troškovi su također išli gore, a najveći porast zabilježen je u Bugarskoj (+15,3 posto), Mađarskoj (+13,9 posto), Rumunjskoj (+12,2 posto) i Poljskoj (+11,7 posto). Najmanje su porasli u Danskoj (+2,3 posto).

Gledano prema djelatnostima ili sektorima, troškovi plaća najveći su u javnoj upravi, s prosjekom EU-a od 31,3 eura po satu.

Inače, sama statistika troškova ne uključuje samo bruto plaće, isplate bonusa, službene automobile i stanove tvrtke. U nju su uključeni i neizravni troškovi, kao što su doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, troškovi daljnjeg usavršavanja i porezi na plaću, a za izradu statistike u obzir su uzeti podaci tvrtki s najmanje deset zaposlenih.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Oko 900 radnika Volkswagena strahuje od gubitka posla

Objavljeno

na

By

Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s novim izazovima u svojoj tvornici gospodarskih vozila u Stöckenu, gdje će krajem mjeseca biti izgubljeno oko 900 radnih mjesta. Ovaj potez dio je šire strategije kompanije za smanjenje troškova i prilagodbu novim tržišnim uvjetima.

Razlozi za gubitak radnih mjesta

Volkswagen se već neko vrijeme suočava sa smanjenom potražnjom za električnim vozilima, posebno u Europi i Kini. Visoka inflacija i ukidanje državnih poticaja dodatno su pogoršali situaciju, što je dovelo do potrebe za restrukturiranjem i smanjenjem broja zaposlenih​​.

Kompanija je najavila planove za uštedu od 10 milijardi eura do 2026. godine, kako bi povećala profitabilnost i konkurentnost. Ovaj plan uključuje smanjenje administrativnih troškova i eliminaciju dupliciranih procesa unutar kompanije. Uz to, Volkswagen planira racionalizirati svoje operacije kako bi bolje odgovorio na izazove modernog tržišta​​, prenosi Domaći-radio.

Utjecaj na tvornice u Njemačkoj

Osim tvornice u Stöckenu, slične mjere će biti primijenjene i u drugim proizvodnim pogonima kao što su Zwickau i Emden. Ove tvornice su također pogođene smanjenom potražnjom za električnim vozilima, što je dovelo do otpuštanja radnika i smanjenja proizvodnih kapaciteta​​.

Thomas Schaefer, brand chief Volkswagena, istaknuo je da su trenutne strukture i procesi unutar kompanije preskupi i neefikasni. “S mnogim našim pre-existing strukturama, procesima i visokim troškovima, više nismo konkurentni kao Volkswagen brand,” izjavio je Schaefer​​.

Volkswagenova tvornica u Stöckenu suočava se s teškim vremenima dok kompanija prelazi na proizvodnju električnih vozila. Gubitak 900 radnih mjesta je samo jedan dio šireg plana restrukturiranja koji ima za cilj povećanje efikasnosti i profitabilnosti kompanije. Kako se tržište nastavlja mijenjati, Volkswagen će morati nastaviti prilagođavati svoje operacije kako bi ostao konkurentan i relevantan.

Nastavi čitati

Ekonomija

EU uvodi kaznene carine na kineske električne automobile

Objavljeno

na

Europska komisija nameće kaznene carine na određene električne automobile iz Kine. Priopćile su to danas briselske vlasti.

Kao dio istrage koja je u tijeku, “Komisija je privremeno došla do zaključka da lanac vrijednosti za električna vozila na baterije u Kini ima koristi od nepravednih subvencija”, navodi se u priopćenju Komisije. Kao rezultat toga, proizvođači u EU su u opasnosti od “ekonomske štete”.

EU slijedi primjer SAD-a koji je nedavno učetverostručio carine na kineska električna vozila na 100 posto. Međutim, europski proizvođači automobila jasno su se izjasnili protiv carina i bojali se odmazde na svom najvažnijem jedinstvenom tržištu, tj. Kini.

Nastavi čitati

Austrija

Broj stečajeva tvrtki u Austriji u značajnom je porastu

Objavljeno

na

U prvom polugodištu znatno je porastao broj stečajeva poduzeća. Na temelju ekstrapolacije, udruga za zaštitu vjerovnika KSV1870 očekuje 3.308 stečajeva ili porast od 26 posto. To odgovara 18 bankrota poduzeća svaki dan.

Postoji negativan rekord za velike stečajeve. Do sada je bilo 36 stečajeva s obvezama većim od deset milijuna eura. “Ovo se nikada prije nije dogodilo”, pišu zaštitnici vjerovnika. Time bi se privremene obveze višestruko povećale – za više od 900 posto na oko jedanaest milijardi eura.

Odlučujući čimbenik je kontinuirani val nelikvidnosti oko Signe i njenog osnivača Renea Benka. Nedavno je, između ostalih, u stečaj otišla i Privatna zaklada obitelji Benko – s priznatim potraživanjima vjerovnika u dvoznamenkastim milijunskim iznosima. Među velikim stečajevima – osim konglomerata Signa – ističe se, među ostalim, slučaj stečaja Fisker GmbH (obveze: 1,34 milijarde eura), što je najveći stečaj u gospodarskoj povijesti Štajerske.

Sve veći broj stečajeva može se pripisati napetoj poslovnoj situaciji, padu prodaje na mnogim mjestima i nedostatku narudžbi. “Ekonomski pritisak je sve veći i austrijske tvrtke moraju se boriti za svaki euro. Situacija je sve gora za sve više tvrtki. Trenutno se može pretpostaviti da će broj korporativnih insolventnosti ostati na sličnoj visokoj razini u nadolazećim mjesecima,” objasnio je Karl-Heinz Götze, voditelj stečaja u KSV1870.

Ako promatrate prva dva tromjesečja zasebno, možete vidjeti da je prvo tromjesečje godine s 1688 slučajeva bilo nešto ispred drugog tromjesečja (1620 slučajeva). Međutim, prvo tromjesečje 2024. godine bilo je tromjesečje s najviše nelikvidnosti od 2009. godine. Stoga se ne može govoriti o usporavanju. “Tempo se značajno ubrzao prema kraju 2023. i ostao je konstantno visok do danas”, rekao je Götze.

Prema projekciji KSV1870, pokretači stečaja prvenstveno su trgovina (uključujući održavanje i popravak motornih vozila) s 585 slučajeva i povećanjem od 21,1 posto, građevinarstvo s 573 slučaja (plus 26,5 posto) te smještaj i ugostiteljstvo s 403 stečaja ( plus 15,1 posto). “S obzirom na relativno visoke razine cijena u Austriji, na primjer kada je u pitanju energija, ti sektori posebno trpe zbog svojih energetski intenzivnih aktivnosti”, analizirao je Götze.

Prema izračunima, povećanje je bilo posebno visoko u Gradišću (plus 84 posto) i u Vorarlbergu (plus 82,4 posto). Slijedili su Beč (plus 36,2 posto), Gornja Austrija (plus 34,2 posto), Štajerska (plus 29,1 posto), Donja Austrija (plus 12,1 posto), Koruška (plus 5,7 posto) i Salzburg (plus 2,6 posto). Samo je u Tirolu zabilježen pad od 11,4 posto.

U međuvremenu, broj privatnih stečajeva ostao je na približno istoj razini. S 4.580 otvorenih postupaka namirenja duga, zabilježeno je povećanje od 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gradišće je zabilježilo najveći pad s minus 12,6 posto, a najveći porast bio je u Salzburgu sa 6,7 posto.

Nastavi čitati
LM