Connect with us

Austrija

Evo koliko bi novca stanovnici Austrije u listopadu mogli dobiti na svojim računima

Objavljeno

na

Klimatski bonus, stambeni bonus, subvencija za grijanje i još mnogo toga. Koliko novca bi još mogli dobiti u listopadu na svom računu?

S velikim brojem isplata bonusa i subvencija kao olakšica protiv inflacije, sada je lako izgubiti pojam o stvarima. Klimatski bonus je upravo isplaćen ili se upravo isplaćuje – ali daleko je od toga da je gotov. U članku vam otkrivamo tko se može radovati daljnjim isplatama bonusa u listopadu.

Beč
“Wiener Wohnbonus” nastavit će se isplaćivati ​​sljedećih tjedana. Samačka kućanstva s bruto godišnjim prihodom od maksimalno 40.000 eura ili višečlana kućanstva s maksimalnim bruto godišnjim prihodom od 100.000 eura ispunjavaju uvjete za bonus. Bonus je 200 eura po adresi.

Za „Paušalnu stopu stambene potpore u Beču“ nije potrebna registracija. Ciljna skupina su primatelji bečkog minimalnog dohotka, hitne pomoći, naknade za nezaposlene, naknade za stanovanje kao i kompenzacijske ili dodatne naknade. Ukupno je pogođeno oko 245.000 Bečana. Od početka listopada 200 eura po osobi automatski će se prenijeti onima koji ispunjavaju uvjete.

Donja Austrija
U Donjoj Austriji dijeli se poslastica za ljude koji kod kuće brinu o svojim rođacima ili obitelji. „Ček za skrb i njegu Donje Austrije“ s 1.000 eura podupire osobe kojima je potrebna njega s jedne strane i njihove rođake s druge strane s boljom kompatibilnošću zaposlenja i skrbi kod kuće. Do 47.000 ljudi imat će koristi. Prijave se podnose OVDJE.

Gornja Austrija
U Gornjoj Austriji nakon dodatka za troškove energije sada slijedi nova subvencija. Od ponedjeljka će svim kućanstvima koja su dobila spomenuti bonus automatski biti isplaćeno 200 eura. Svi koji se još nisu prijavili, to mogu učiniti do 30. studenog.

Prihvatljiva su samačka kućanstva s ne više od 27.000 eura prihoda ili višečlana kućanstva s bruto godišnjim prihodom do 65.000 eura. Novo: Proširuje se isplata i na na sve korisnike pomoći za stambeno zbrinjavanje.

Graditelji kuća u Gornjoj Austriji također će dobiti nova sredstva. Kako bi omogućili veću financijsku sigurnost i bolje planiranje financiranja vlastitog doma, država je razvila suradnju s HYPO Gornja Austrija. Suština je 20-godišnja fiksna kamata od 2,95 posto. Inicijativa je vremenski ograničena i odnosi se na prijave između listopada 2023. i prosinca 2024.

Štajerska
U Štajerskoj od listopada automatski stupa na snagu novi stambeni bonus za osobe u socijalnim stanovima. Iznos se oduzima od najamnine i ima za cilj olakšati građanima plaćanje već sada povećanih najamnina. Bonusom će se povećati i iznos financiranja za stanove u programima izgradnje od 2015. do 2023. i time smanjiti neto najamnina.

Prema pokrajini Štajerskoj, pogođeno je oko 20.000 Štajeraca. Ova je mjera trenutno ograničena na 31. prosinca 2024. Prijava nije potrebna.

Tirol
Za takozvanu “Tirol grant” možete se prijaviti do 31. listopada. Sastoji se od subvencije za troškove grijanja od 250 eura i subvencije za troškove stanovanja, koja se izračunava na temelju visine prihoda. U prvoj fazi dobivate 350 eura za jednočlano kućanstvo i 450 eura za dvočlano kućanstvo. Za svakog dodatnog stanara iznos se ponovno povećava za 100 eura.

Tirolska kućanstva također do kraja mjeseca mogu podnijeti zahtjev za subvenciju za dizalice topline i grijanje na struju do 500 eura. Paušal ovisi o veličini kućanstva. Kućanstva do tri osobe dobivaju 300 eura ako se stan ili kuća pretežno griju na toplinsku pumpu. Za električne grijalice iznos je 450 eura za do tri osobe. Za četiri i više osoba subvencija je 350 eura za toplinske pumpe i 500 eura za električne grijalice.

Uz pretežito grijanje na dizalicu topline ili električnu grijalicu, preduvjet je i visina primanja. Za jednočlano kućanstvo neto godišnji dohodak u 2022. godini ne smije biti veći od 43.200 eura, a za dvočlana 72.000 eura. Limit se povećava za 5400 eura za svakog daljnjeg člana kućanstva. Zahtjev se može podnijeti na tirol.gv.at.

Salzburg
Kako bi nadoknadila dodatno financijsko opterećenje u hladnoj sezoni, pokrajinska vlada Salzburga je u proljeće povećala bonus na troškove grijanja s 300 na 600 eura, a podignuta je i granica prihoda. Zapravo, rok za prijavu za to je već prošao. No, subvencioniranje troškova grijanja se produljuje i rok za podnošenje zahtjeva produljen je do 31. listopada.

Na to imaju pravo osobe koje imaju prijavljeno glavno prebivalište u Salzburgu i čiji je neto prihod manji od 1300 eura. Za osobe u braku ili osobe koje žive s partnerom u istom kućanstvu, granica prihoda se povećava na 1.700 eura; za svako dijete u zajedničkom kućanstvu dodatnih 360 eura.

Koruška
Za potporu od 300 eura možete se prijaviti do 30. studenog. Ograničenja prihoda (neto, bez posebnih plaćanja, bez plaćanja kao što su alimentacija, dodatak za njegu, dječji doplatak, stambeni dodatak itd.) za “Kärnten-Bonus” su 1600 eura za samce i 2400 eura za kućanstva s dvije odrasle osobe; Doplata za svaku sljedeću osobu iznosi 400 eura. Za samohrane roditelje doplata za svako dijete iznosi 700 eura.

Prijave se mogu podnijeti online ili putem općine.

Subvencioniranje troškova grijanja u Koruškoj sada se može ponovo zatražiti i u općini prebivališta. Velika subvencija za grijanje plus energetski bonus sada iznosi 280 eura, dok mala subvencija za grijanje plus energetski bonus oni koji ispunjavaju uvjete dobivaju 210 eura.

Granice prihoda dodatno su podignute. Za veliku subvenciju za grijanje za samce je granica1160 eura neto, za dvočlana kućanstva 1680 eura neto. Mala subvencija za grijanje za samce iznosi 1360 eura neto, za dvočlana kućanstva 1880 eura neto. Za svaku sljedeću osobu koja živi u istom kućanstvu, doplata od 310 eura se uzima u obzir u granicama prihoda (odnosi se i na malu i na veliku subvenciju). Sve informacije možete pronaći na početnoj stranici države www.ktn.gv.at.

Advertisement

Austrija

Veliki porezni zaokret: Umirovljenici mogu zadržati do 2.000 eura mjesečno bez poreza

Objavljeno

na

Austrijska savezna vlada odustaje od planiranog uvođenja paušalnog poreza od 25 % na dodatnu zaradu uz mirovinu. Umjesto toga, priprema se novo porezno rješenje koje uključuje neoporezivi iznos, čime bi se znatno rasteretili umirovljenici koji nastavljaju raditi.

Cilj ostaje nepromijenjen: potaknuti što veći broj građana da ostanu u radnom odnosu i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutačno u Austriji oko 71.000 umirovljenika ostvaruje dodatni prihod kroz rad, a vlada želi taj broj povećati poreznim olakšicama.

Zašto se odustalo od paušalnog poreza?

Planirana „flat tax“ bila je pod snažnim kritikama jer bi najviše koristila umirovljenicima s visokim dodatnim primanjima, dok bi oni s manjim prihodima imali minimalnu korist. Zbog toga se sve više isticalo da je neoporezivi prag socijalno pravednije rješenje.

I iz redova vladajućih stranaka potvrđeno je da bi takav model bio preciznije usmjeren i pravedniji, jer bi omogućio da manji dodatni prihodi u potpunosti ostanu neoporezivi.

Koliki bi mogao biti neoporezivi iznos?

Iako konačna odluka još nije donesena, prema informacijama iz javnosti razmatra se mjesečni neoporezivi iznos između 1.500 i 2.000 eura. Time bi velik dio umirovljenika mogao raditi bez dodatnog poreznog opterećenja.

Ministar gospodarstva ističe da nije presudan tehnički model oporezivanja, već stvarni poticaj da se ljudima rad u mirovini financijski isplati.

Što slijedi?

Detalji provedbe i vremenski okvir još nisu poznati. Međutim, jasno je da vlada ovim zaokretom želi:

  • povećati prihvaćenost mjere među umirovljenicima
  • potaknuti dulji ostanak u svijetu rada
  • ublažiti nedostatak radne snage u gospodarstvu
Nastavi čitati

Austrija

Žestoki istup FPÖ-a: „Ovo nije država kakvu želimo!“

Objavljeno

na

Zamjenik pokrajinskog premijera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) u opširnom intervjuu za Heute iznio je oštre kritike na račun savezne vlade, sigurnosne politike, migracija, socijalne pomoći i društvenih promjena u Austriji.

Vlada pred padom

Landbauer rad aktualne savezne vlade opisuje kao katastrofalan te tvrdi da koalicija triju stranaka više nema potporu građana. Prema njegovu mišljenju, vlada bi trebala priznati neuspjeh i otvoriti put prijevremenim izborima.

Sigurnost sve lošija

Govoreći o sigurnosnoj situaciji, ističe da se stanje nije poboljšalo te kao primjer navodi postavljanje betonskih barijera na božićnim sajmovima, što vidi kao dokaz rastuće nesigurnosti.

Spajanje obitelji i migracije

Landbauer dovodi u pitanje najavljeni prekid spajanja obitelji, navodeći da je u prvih deset mjeseci godine zabilježeno oko 900 takvih slučajeva, većinom iz Sirije i Afganistana.

Kritika društvenih i kulturnih promjena

Oštro se protivi pojavama koje smatra napadom na tradiciju, poput nastupa drag queen izvođača na dječjim manifestacijama, te odbacuje rodno osjetljiv jezik, nazivajući ga besmislenim i ideološkim nametanjem.

Socijalna pomoć i državljanstvo

Posebno naglašava da socijalna pomoć ne smije biti “wellness-program” za migrante, već bi, prema njegovu stavu, trebala biti vezana uz austrijsko državljanstvo.

Kritike na račun SPÖ-a i ÖVP-a

Landbauer oštro napada vicekancelara Andreasa Bablera, tvrdeći da ne donosi ništa pozitivno za zemlju, te optužuje ÖVP da se lažno predstavlja kao gospodarska stranka unatoč višegodišnjoj recesiji.

Corona i posljedice

Pandemiju i dalje smatra nerazriješenim poglavljem, ističući da su mjere ozbiljno narušile slobode građana, a najveću štetu pretrpjela su djeca i mladi. Po njegovu mišljenju, to razdoblje mora se temeljito analizirati kako se slične situacije ne bi ponovile.

Nastavi čitati

Austrija

Vlada mijenja pravila igre: Rad u mirovini postaje zlatna prilika za sve

Objavljeno

na

Austrijska savezna vlada odustaje od ranije planiranog modela oporezivanja dodatne zarade umirovljenika. Umjesto jedinstvenog poreza od 25 % na prihode ostvarene uz mirovinu, uvodi se neoporezivi iznos (porezni prag) koji bi trebao potaknuti starije građane da nastave raditi i nakon odlaska u mirovinu.

Cilj reforme ostaje isti: što više ljudi motivirati da ostanu aktivni na tržištu rada i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutno u Austriji oko 71.000 umirovljenika radi, a vlada želi taj broj znatno povećati pomoću financijskih poticaja.

Zašto se model mijenja?

Prvotni plan s paušalnim porezom najviše bi koristio umirovljenicima s većim prihodima, što je izazvalo kritike. Novi pristup s neoporezivim iznosom trebao bi biti pravedniji i privlačniji širem krugu ljudi, uključujući one s manjim dodatnim primanjima.

Predstavnici vladajućih stranaka potvrđuju da će novi sustav omogućiti da i mali dodatni prihodi ostanu neoporezivi, čime se rad u mirovini stvarno „isplati“.

Koliki će biti neoporezivi iznos?

Iako konačna odluka još nije donesena, prema dostupnim informacijama razmatra se mjesečni neoporezivi prag između 1.500 i 2.000 eura. Time bi umirovljenici mogli zadržati znatno veći dio svoje zarade bez dodatnog poreznog opterećenja.

Vlada poručuje da nije presudan tehnički detalj modela, već spremnost ljudi da rade dulje – a novi sustav trebao bi upravo to potaknuti.

Nastavi čitati
LM