Ekonomija
EU uvodi digitalni euro, evo što je to
Činjenica da će gotovine prije ili kasnije ponestati i da ćemo uz potpunu kontrolu moći plaćati samo plastičnom karticom ili elektronički plaši mnoge i to jako puno. Političari nas pak uvjeravaju da će gotovinsko plaćanje ostati. No, sada je na vidiku uvođenje novog načina plaćanja, novog, kad je riječ o euru.
Digitalni euro namjerava postati dodatno sredstvo plaćanja koje će moći koristiti svi građani u europodručju poput gotovine, samo virtualno. Digitalni euro bitno se razlikuje od kriptovalute po tome što ga izdaje ECB, dok Bitcoin & Co. iza sebe nema ništa što jamči njegovu vrijednost.
S digitalnim eurom svatko bi trebao moći plaćati u trgovinama, online trgovini ili u državnim uredima u europodručju, na primjer. I to besplatno, prednost koja bi inače bila dostupna samo uz gotovinu. Digi-Euro biste nosili sa sobom u elektroničkom novčaniku na mobitelu.
Digitalni euro je koncept digitalne valute koju razvija Europska središnja banka (ESB) kao dodatak fizičkom euru. To je odgovor na rastuću digitalizaciju i promjene u načinu na koji ljudi koriste novac. Cilj digitalnog eura je pružiti sigurno, pouzdano i efikasno sredstvo plaćanja za građane i kompanije unutar eurozone.
Ključne karakteristike digitalnog eura
Digitalna valuta: Digitalni euro je elektronski oblik novca koji bi postojao uz fizičke novčanice i kovanice. Bio bi dostupan svim građanima i kompanijama u eurozoni.
Sigurnost i pouzdanost: Kao proizvod ESB-a, digitalni euro bi bio izuzetno siguran. ESB bi osiguravao njegovu stabilnost i integritet, slično kao što to čini s fizičkim eurima.
Jednostavna upotreba: Digitalni euro bi bio dizajniran da bude jednostavan za upotrebu, omogućavajući lako plaćanje putem digitalnih uređaja kao što su pametni telefoni, tableti i računala.
Dopuna, ne zamjena: Digitalni euro nije zamišljen da zamijeni fizički novac, već da ga dopuni. Ljudi bi i dalje mogli koristiti gotovinu ako to žele.
Privatnost: Iako bi digitalni euro bio digitalan, ESB naglašava važnost zaštite privatnosti korisnika. Transakcije bi bile sigurne, ali i privatne.
Prednosti digitalnog eura
Efikasnost plaćanja: Digitalni euro bi omogućio brže i jeftinije transakcije, kako unutar eurozone, tako i izvan nje. To bi posebno koristilo malim i srednjim poduzećima.
Financijska uključivost: Digitalni euro bi mogao pomoći u smanjenju financijske isključenosti pružanjem lakšeg pristupa novcu i financijskim uslugama.
Otpornost na krize: U vrijeme financijskih kriza ili prirodnih katastrofa, digitalni euro bi mogao pružiti stabilan i pouzdan oblik novca.
Podrška digitalnoj ekonomiji: Kako se ekonomija sve više digitalizira, digitalni euro bi podržao ovaj trend i omogućio lakšu integraciju novih tehnologija.
Izazovi i razmatranja
Tehnička infrastruktura: Razvoj i implementacija digitalnog eura zahtijeva snažnu tehničku infrastrukturu i sigurnosne mjere.
Regulatorni okviri: Potrebno je uspostaviti jasne regulatorne okvire kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost digitalnog eura.
Privatnost: Iako je zaštita privatnosti prioritet, potrebno je naći ravnotežu između privatnosti i borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.
Digitalni euro predstavlja značajan korak naprijed u evoluciji novca u eurozoni. Dok će donijeti mnoge prednosti, njegova implementacija mora biti pažljivo planirana i izvedena kako bi se osigurala sigurnost, privatnost i efikasnost. Kao takav, digitalni euro ima potencijal da revolucionira način na koji koristimo novac i podrži daljnju digitalizaciju europske ekonomije.
Ekonomija
Proračunski minus veći od očekivanog: Spremaju se veći porezi i manje olakšice
Proračunski deficit Austrije značajno je veći nego što se ranije procjenjivalo, pa su nužne dodatne mjere štednje. Iako je s početkom travnja već pokrenut paket ušteda vrijedan 6,4 milijarde eura, taj iznos neće biti dovoljan da se pokrije sve veći manjak u državnoj blagajni. Nove mjere očekuju se već tijekom ljeta.
U tom kontekstu, ponovno se razmatra i reforma poreza na nekretnine. Trenutni način obračuna temelji se na zastarjelim podacima, a prilagodba bi mogla donijeti stotine milijuna eura dodatnih prihoda. Neka izvješća govore čak o potencijalu od 2,7 milijardi eura ako bi se primijenio model poput onog iz njemačke pokrajine Baden-Württemberg.
Osim povećanja poreza, najavljeno je i smanjenje poreznih olakšica – primjerice, od 2026. mnogi građani više neće osjetiti puni učinak ublažavanja tzv. “hladne progresije”. Također, uvodi se ograničenje dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene, a povećat će se i doprinosi za zdravstveno osiguranje kod mirovina.
Sve ove mjere utjecat će na neto primanja građana, no ni one neće biti dovoljne da se izbjegne moguće pokretanje postupka zbog prevelikog deficita na razini EU, koje se očekuje na jesen 2025. Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) već je najavio mogućnost uvođenja dodatnih ili viših poreza, ako sadašnje mjere ne budu dovoljne.
Ekonomija
Bivši austrijski kancelar Sebastian Kurz pokrenuo vlastitu nekretninsku tvrtku
Sebastian Kurz, bivši kancelar i predsjednik austrijske Narodne stranke (ÖVP), proširuje svoje poslovne aktivnosti – ovoga puta na tržište nekretnina. Osnovao je novu tvrtku SK Liegenschaftsbeteiligungs GmbH, čime ulazi u još jedno poduzetničko područje.
Prema austrijskom registru poduzeća, tvrtka je osnovana 28. veljače 2025. s temeljnim kapitalom od 10.000 eura. Njezin cilj je kupovina, prodaja te upravljanje nekretninama i imovinom. Vlasnik nove firme je već postojeća SK Beteiligungs GmbH, koja je također u Kurzovu vlasništvu, a on je i direktor obje kompanije.
Nakon odlaska iz politike, Kurz je već bio poslovno aktivan – radio je za investicijsku tvrtku američkog tech-milijardera Petera Thiela i osnovao više firmi za savjetovanje i ulaganja. Jedna od značajnih poslovnih poveznica mu je i izraelski startup Dream iz područja kibernetičke sigurnosti, čija je vrijednost danas procijenjena na više od milijardu eura, a u kojem Kurz posjeduje 15 % udjela.
Pravne nevolje i dalje traju
Iako se snažno angažirao u poslovnom svijetu, Kurz još uvijek nije zatvorio pravna poglavlja iz svoje političke prošlosti. Nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci uvjetne kazne zbog lažnog svjedočenja pred parlamentarnim odborom o aferi Ibiza. Žalbeni postupak zakazan je za kraj svibnja. Uz to, i dalje je pod istragom austrijskog tužiteljstva za gospodarski kriminal i korupciju (WKStA) zbog navodne upletenosti u medijsko-političku aferu oko oglašavanja i pogodovanja. Kurz sve optužbe negira.
Ekonomija
Austrija bilježi snažan pad u izgradnji novih stanova – situacija zabrinjava stručnjake
Novogradnja stanova u Austriji i dalje opada. Prema podacima Gospodarske komore Austrije (WKÖ), ove godine se očekuje završetak tek oko 25.200 stambenih jedinica, dok ih je prije tri godine bilo gotovo 46.000.
Poseban pad bilježi se kod slobodno financiranih najamnih stanova – s prošlogodišnjih 7.600 planiranih jedinica, broj se ove godine smanjuje na oko 4.700.
Istraživanje je dio 1. austrijskog izvještaja o novogradnji 2025., koje je izradila firma Exploreal. Stručnjaci upozoravaju da se stanje možda stabilizira, ali na vrlo niskoj razini.
Zanimljivo, čak 96 % novogradnji između 2023. i 2025. godine ima neku vrstu vanjskog prostora – bilo vrt, balkon, loggiu ili terasu, prosječne veličine 11 m². Stanovi bez takvih površina sve se teže prodaju.
Po broju novogradnji po glavi stanovnika prednjači Beč, dok najnižu stopu ima Koruška.
Zašto pad?
Razlozi su višestruki – visoki kamatnjaci, ograničenja KIM-uredbom (stroži uvjeti za dobivanje stambenih kredita) i složena birokracija. Ipak, stručnjaci primjećuju napredak – Europska središnja banka je smanjila kamatne stope, a KIM-uredbu se očekuje ukinuti krajem lipnja.
Predstavnici građevinskog sektora poručuju da ne traže više novca, nego pojednostavljenje procedura i izmjene zakona, osobito kod zamjene grijanja u višestambenim zgradama, gdje je i dalje potrebna jednoglasna suglasnost svih suvlasnika.
