Austrija
EU izglasala novi pravilnik o Schengenu i kontroli granica, evo što se mijenja
Vijeće Europske unije danas je konačno potvrdilo novi šengenski zakonik, pravilnik EU koji se odnosi na upravljanje unutarnjim i vanjskim granicama te na pravila koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice EU.
Nova revidirana uredba, koju je u travnju izglasao Europski parlament, stupit će na snagu 20 dana po objavljivanju u Službenom listu i izravno je primjenjiva u zemljama članicama.
“Današnjim glasanjem dali smo državama članicama alate za održavanje putovanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog područja, istodobno osiguravajući vanjske granice, rješavajući probleme neregularne migracije i rizike po javno zdravlje”, izjavila je belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden, čija zemlja predsjedava Vijećem EU.
Nova uredba uvodi mogućnost usvajanja mjera na razini EU kojima se ograničava pristup državljana trećih zemalja u EU u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera.
U tom slučaju nova pravila daju mogućnost, nakon odluke Vijeća, uvođenja usklađenih privremenih ograničenja putovanja na vanjskoj granici EU. Ranije to nije bilo moguće pa je EU tijekom pandemije covida-19 mogla izdati samo neobvezujuće preporuke u pogledu ograničenja putovanja u zemlje članice. Osim ograničenja putovanja, Vijeće također može nametnuti testiranje, karantenu i samoizolaciju te druge zdravstvene mjere za građane koji nisu državljani EU koji ulaze u EU.
Uredba sadrži i odredbe koje će pomoći u rješavanju sekundarnog kretanja migranata iz jedne države članice u drugu. Država članica moći će državljane trećih zemalja koji su uhićeni u pograničnom području i ilegalno borave na njezinom teritoriju prebaciti izravno u državu članicu iz koje su stigli, a to bi se trebalo odvijati u okviru bilateralne suradnje.
Također se nude i rješenja za situacije instrumentalizacije migranata, poput onih kada su bjeloruske vlasti dovodile migrante na granicu s Poljskom radi destabilizacije EU. Izmijenjeni zakonik o šengenskim granicama nudi državama članicama mogućnost ograničenja broja graničnih prijelaza ili smanjenja njihovog radnog vremena te omogućava pojačane mjere nadzora granica.
Revidirani zakonik pojašnjava postojeći okvir za ponovno uvođenje i produljenje kontrola na unutarnjim granicama, što je moguće kada postoji ozbiljna prijetnja za javni red i sigurnost.
Države članice bit će dužne procijeniti nužnost i proporcionalnost ove odluke te ocijeniti mogu li se ciljevi kojima se teži postići na druge načine.
Revidirana uredba utvrđuje maksimalno trajanje tijekom kojeg se te kontrole na unutarnjim granicama mogu zadržati. O uvođenju kontrola na unutarnjim granicama mora se prethodno obavijestiti Vijeće, Europska komisija i Europski parlament i mogu ostati na snazi najviše dvije godine. U iznimnim situacijama unutarnje granične kontrole mogu se produžiti za dodatnih 6 mjeseci, s mogućnošću obnavljanja jednom u ukupnom trajanju od jedne godine.
Države članice se ohrabruju da umjesto uvođenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama pribjegnu alternativnim mjerama poput policijskih provjera i prekogranične suradnje.
Austrija
Europska unija uvodi stroža pravila o ulasku u EU, uvode se i lakše deportacije
Europski ministri unutarnjih poslova dogovorili su se o pooštravanju pravila u području azilne politike, čime su postavili nove naglaske u europskoj raspravi o migracijama.
Brže procedure i lakše deportacije
Ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije postigli su u četvrtak u Luxembourgu dogovor o strožim mjerama u azilnoj politici. Cilj je učinkovitije kontrolirati broj osoba koje ulaze u EU. Predviđa se ubrzavanje azilnih postupaka na vanjskim granicama te brža deportacija onih koji nemaju realne izglede za dobivanje azila.
Pregovori nisu bili jednostavni – posebno su Italija i Grčka, kao države na prvoj liniji migracijskih tokova, izrazile brojne zabrinutosti. Unatoč tome, većina je podržala zaoštravanje pravila.
„Moramo osigurati da naš azilni sustav funkcionira i da možemo pomoći onima koji zaista trebaju zaštitu“, istaknula je jedna ministrica nakon sastanka.
Nova pravila i obveze za ilegalne migrante
Danski ministar za migracije Rasmus Stoklund naglasio je da će novim pravilima osobe koje se ilegalno nalaze na teritoriju EU prvi put imati jasne obveze. Države članice dobit će, kako je rekao, znatno snažnije instrumente – primjerice, mogućnost duljeg zadržavanja u pritvoru te produljenje zabrana ulaska.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručio je kako se, uz provedbu dogovorenog EU pakta o azilu, radi i na dodatnom pooštravanju europskih propisa. Prema njegovim riječima, potrebno je zajednički pripremiti pravni okvir za povratne centre i provođenje azilnih postupaka izvan Europe: „Provedbom azilnog pakta započinjemo i migracijski zaokret na europskoj razini.“
Sankcije za neusklađenost i novi povratni centri
Osobe kojima je naložen povratak, a koje odbijaju suradnju, mogle bi se suočiti s nizom posljedica. Države članice moći će ukinuti ili smanjiti određene naknade i potpore, odbiti ili oduzeti radne dozvole te uvesti kaznene mjere, uključujući i zatvorske kazne.
Nova uredba predviđa i jasne uvjete za uspostavu povratnih centara. Zemlja povratka može biti i država s kojom EU zaključi poseban sporazum o prihvatu. Takvi centri mogu služiti kao privremena postaja prije konačne deportacije ili kao konačno odredište.
Posebne mjere za sigurnosne prijetnje
U slučajevima kada osobe predstavljaju sigurnosni rizik, predviđene su izvanredne mjere. Mogu im se izreći zabrane ulaska dulje od uobičajenog maksimalnog razdoblja od deset godina, pa čak i trajne zabrane. Države članice moći će izreći i pritvor, bez uobičajenih ograničenja trajanja.
Obvezna solidarnost među državama članicama
U okviru novih pravila, sve će se članice EU-a morati solidarno uključiti u prihvat tražitelja azila. One koje to ne žele učiniti, moći će umjesto toga uplatiti financijski doprinos. Cilj je pravednije raspodijeliti teret među državama.
Austrija
Aircash i Lidl u Austriji nagrađuju svoje vjerne kupce posebnom božićnom ponudom
Blagdansko razdoblje tradicionalno je vrijeme darivanja, a ove godine kupce u Austriji očekuje dodatni razlog za osmijeh. Aircash i Lidl udružili su snage kako bi svojim korisnicima omogućili još povoljniju i praktičniju kupnju te im pritom darovali atraktivne pogodnosti.
Nakon što su Aircash Mastercard i Aircash Abon postali dostupni na svim Lidl lokacijama u Austriji, ove dvije kompanije predstavljaju posebnu božićnu cashback akciju koja nagrađuje sve kupce Aircash Abon bonova.
Posebna blagdanska pogodnost: povrat novca na Lidl Plus aplikaciju
U razdoblju od 4. do 10. prosinca 2025., kupci Aircash Abona ostvaruju ekskluzivan povrat novca na svoju Lidl Plus aplikaciju:
- za kupnju Abon bona vrijednog 25 € odobrava se 2,5 € cashbacka
- za kupnju Abon bona vrijednog 50 € odobrava se 5 € cashbacka
Kako bi ostvario pogodnost, kupac na blagajni jednostavno skenira svoju Lidl Plus aplikaciju, a povrat novca automatski se pripisuje unutar aplikacije. Cashback se može iskoristiti već pri sljedećoj kupnji te na taj način umanjiti ukupni iznos računa.
Blagdani uz dodatne pogodnosti
U najljepšem dijelu godine Aircash i Lidl žele dodatno nagraditi svoje korisnike te im omogućiti jednostavniju i povoljniju kupovinu. Božićnim iznenađenjima nema kraja, a zahvaljujući ovoj akciji blagdanska kupovina postaje još ugodnija.
Aircash i Lidl i ove godine brinu da svaka kupnja bude lakša, jednostavnija i ispunjena vrijednim pogodnostima.
Austrija
Uzmi svojih 100 € odmah: Energetska tvrtka dijeli bonuse za nova kućanska pomagala!
Kupci austrijskog energetskog dobavljača Energie AG mogu se ponovno veseliti: popularna akcija zamjene starih kućanskih uređaja produžena je sve do 31. ožujka iduće godine. Od početka inicijative 2006., već je zamijenjeno oko 83.000 starih aparata, a poticaj se pokazao iznimno uspješnim.
Model funkcionira vrlo jednostavno:
- Za kupnju novog, energetski učinkovitog uređaja do 999,99 €, kupci dobivaju 70 € bonusa.
- Za uređaje u vrijednosti 1.000 € ili više, odobrava se 100 € bonusa.
Iznosi se isplaćuju izravno na bankovni račun korisnika, u dva dijela.
Podržavaju se isključivo uređaji koji zadovoljavaju najviše standarde energetske učinkovitosti. No, poticaj se ne odnosi samo na kupovinu – isplative su i popravci:
- Za popravke do 199,99 € odobrava se 50 €,
- Za veće troškove – 100 €.
Direktor distribucije Energie AG, Christian Nemeth, ističe da je cilj programa potaknuti učinkovitost i održivost u svakodnevnim kućanstvima.
Dodatni poticaj stiže i od države: državni Reparaturbonus i dalje subvencionira popravke električnih uređaja i bicikala, i to do 200 € po nalogu, a polovicu troškova pokriva Ministarstvo zaštite klime. Potporu mogu zatražiti sve privatne osobe s prebivalištem u Austriji putem jednostavne online prijave.
