Connect with us

Austrija

EU izglasala novi pravilnik o Schengenu i kontroli granica, evo što se mijenja

Objavljeno

na

Vijeće Europske unije danas je konačno potvrdilo novi šengenski zakonik, pravilnik EU koji se odnosi na upravljanje unutarnjim i vanjskim granicama te na pravila koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice EU.

Nova revidirana uredba, koju je u travnju izglasao Europski parlament, stupit će na snagu 20 dana po objavljivanju u Službenom listu i izravno je primjenjiva u zemljama članicama.

“Današnjim glasanjem dali smo državama članicama alate za održavanje putovanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog područja, istodobno osiguravajući vanjske granice, rješavajući probleme neregularne migracije i rizike po javno zdravlje”, izjavila je belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden, čija zemlja predsjedava Vijećem EU.

Nova uredba uvodi mogućnost usvajanja mjera na razini EU kojima se ograničava pristup državljana trećih zemalja u EU u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera.

U tom slučaju nova pravila daju mogućnost, nakon odluke Vijeća, uvođenja usklađenih privremenih ograničenja putovanja na vanjskoj granici EU. Ranije to nije bilo moguće pa je EU tijekom pandemije covida-19 mogla izdati samo neobvezujuće preporuke u pogledu ograničenja putovanja u zemlje članice. Osim ograničenja putovanja, Vijeće također može nametnuti testiranje, karantenu i samoizolaciju te druge zdravstvene mjere za građane koji nisu državljani EU koji ulaze u EU.

Uredba sadrži i odredbe koje će pomoći u rješavanju sekundarnog kretanja migranata iz jedne države članice u drugu. Država članica moći će državljane trećih zemalja koji su uhićeni u pograničnom području i ilegalno borave na njezinom teritoriju prebaciti izravno u državu članicu iz koje su stigli, a to bi se trebalo odvijati u okviru bilateralne suradnje.

Također se nude i rješenja za situacije instrumentalizacije migranata, poput onih kada su bjeloruske vlasti dovodile migrante na granicu s Poljskom radi destabilizacije EU. Izmijenjeni zakonik o šengenskim granicama nudi državama članicama mogućnost ograničenja broja graničnih prijelaza ili smanjenja njihovog radnog vremena te omogućava pojačane mjere nadzora granica.

Revidirani zakonik pojašnjava postojeći okvir za ponovno uvođenje i produljenje kontrola na unutarnjim granicama, što je moguće kada postoji ozbiljna prijetnja za javni red i sigurnost.

Države članice bit će dužne procijeniti nužnost i proporcionalnost ove odluke te ocijeniti mogu li se ciljevi kojima se teži postići na druge načine.

Revidirana uredba utvrđuje maksimalno trajanje tijekom kojeg se te kontrole na unutarnjim granicama mogu zadržati. O uvođenju kontrola na unutarnjim granicama mora se prethodno obavijestiti Vijeće, Europska komisija i Europski parlament i mogu ostati na snazi najviše dvije godine. U iznimnim situacijama unutarnje granične kontrole mogu se produžiti za dodatnih 6 mjeseci, s mogućnošću obnavljanja jednom u ukupnom trajanju od jedne godine.

Države članice se ohrabruju da umjesto uvođenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama pribjegnu alternativnim mjerama poput policijskih provjera i prekogranične suradnje.

Advertisement

Austrija

Platna kartica za tražitelje azila mogla bi sutra biti izglasana za cijelu Donju Austriju: Pohvale i kritike opozicije

Objavljeno

na

Probno uvođenje platne kartice za izbjeglice u Donjoj Austriji izaziva različite reakcije oporbenih stranaka. Dok SPÖ govori o birokraciji, NEOS to vidi kao korak u pravom smjeru.

Kada se u četvrtak u pokrajinskom parlamentu Donje Austrije postavi pravni temelj za daljnje uvođenje platnih kartica za izbjeglice, to će izazvati kritike i odobravanje. SPÖ je u tome vidio mnogo “vike ni oko čega”. Čelnica ružičaste državne stranke Indra Collini nije u potpunosti zadovoljna provedbom, no zastupnici NEOS-a ipak će podržati daljnje uvođenje karte.

Platna kartica za izbjeglice testno je uspostavljena u Donjoj Austriji 1. lipnja. Primilo ih je 113 osoba u osam smještaja na šest lokacija. Pravni okvir za uvođenje na nacionalnoj razini sada se priprema s amandmanom na Zakon o osnovnim uslugama Donje Austrije. Međutim, trenutno nema točnog datuma za daljnje uvođenje.

SPÖ nije zadovoljan implementacijom karte Donje Austrije. Umjesto razumnog rješenja za cijelu zemlju, postoji više birokracije, dupliciranja, dodatnih troškova za pružatelje usluga Pluxee (bivši Sodexo) i malo odobrenja lokalnih tvrtki, navodi se u priopćenju za javnost. “Očito je da će ÖVP – koji je desetljećima bio odgovoran za sigurnosnu politiku – radije “kuhati” probleme nego ih rješavati i time ići na ruku svom koalicijskom partneru FPÖ-u”, naglasio je čelnik kluba SPÖ-a Hannes Weninger.

Collini je signalizirala svoje odobrenje za prijavu: “Mi u NEOS-u smo u prošlosti uvijek iznova jasno davali do znanja da su beneficije u naravi mnogo točnije i korisnije od novčanih beneficija.” No, u primjeni postoji “minus”, istaknuo je ružičasti državni vrh na konferenciji za novinare u St. Pöltenu. Kada je riječ o platnim karticama, potrebno je jedinstveno rješenje za cijelu državu i to “s niskim administrativnim troškovima”.

Nastavi čitati

Austrija

Porezna stopa: Razlika između mlijeka (10%) i zamjenskih proizvoda (20%) ostaje ista

Objavljeno

na

Kako se prehrambene navike mijenjaju, sve više mesa, sireva i zamjenskih proizvoda za mlijeko u posljednje vrijeme dolazi na tržište.

Povećao se udio veganskog sojinog i zobenog “mlijeka”. Zamjenski proizvodi oporezuju se PDV-om od 20 posto, a pravo mlijeko deset posto – i ništa se tako brzo neće promijeniti, pokazala je jučerašnja rasprava u Odboru za zaštitu potrošača u Državnom vijeću, stoji u saborskom izvješću o dopisima.

Zeleni žale što se s glavnim koalicijskim partnerom ÖVP-om nisu uspjeli dogovoriti o prilagodbi na deset posto za mlijeko i zamjenske proizvode. SPÖ je podnio odgovarajući zahtjev, a NEOS je već podnio sličan zahtjev s ciljem izjednačavanja stopa PDV-a u Odboru za financije.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija i EU: Stručnjaci otkrivaju kada će krediti pojeftiniti

Objavljeno

na

By

Prema istraživanju koje je obuhvatilo 81 stručnjaka, ECB će ove godine još dva puta smanjiti kamatne stope.

Mnogi ekonomisti očekuju da će ECB dvaput smanjiti kamatne stope do kraja 2024. Stručnjaci vide male korake od po četvrtinu postotnog boda, kako je prikazano u Reutersovoj anketi među ekonomistima objavljenoj u utorak.

Sukladno tome, 64 od 81 ispitanika (79 posto) pretpostavlja da će ECB smanjiti kamatne stope u rujnu i prosincu. Time bi kamatna stopa na depozite, koja je reper na financijskom tržištu, na kraju godine iznosila 3,25 posto.

Europska središnja banka (ECB) promijenila je kurs početkom lipnja i olabavila kamatne stope prvi put od rujna 2019. Depozitna stopa koju banke dobivaju od središnje banke za parkiranje viška sredstava smanjena je za četvrtinu postotnog boda na 3,75 posto.

Sve druge važne kamatne stope temelje se na ovoj kamatnoj stopi. Međutim, ECB je ostao škrt na riječima o tome kako postupiti ove godine. Tvrdoglava inflacija u uslužnom sektoru u zajednici od 20 zemalja i snažan rast plaća na početku godine učinili su ih opreznima. Inflacija u valutnom području porasla je na 2,6 posto u svibnju s 2,4 posto u travnju. Cilj ECB-a je 2,0 posto.

U anketi je 36 od 41 ekonomista smatralo da je vjerojatnije da će biti manje od dva povećanja kamatnih stopa koje većina očekuje ove godine, a ne više. Financijsko tržište trenutačno očekuje jedno ili najviše dva daljnja smanjenja kamatnih stopa do kraja godine.

Nastavi čitati
LM