Austrija
EU izglasala novi pravilnik o Schengenu i kontroli granica, evo što se mijenja
Vijeće Europske unije danas je konačno potvrdilo novi šengenski zakonik, pravilnik EU koji se odnosi na upravljanje unutarnjim i vanjskim granicama te na pravila koja uređuju graničnu kontrolu osoba koje prelaze vanjske granice EU.
Nova revidirana uredba, koju je u travnju izglasao Europski parlament, stupit će na snagu 20 dana po objavljivanju u Službenom listu i izravno je primjenjiva u zemljama članicama.
“Današnjim glasanjem dali smo državama članicama alate za održavanje putovanja bez graničnih kontrola unutar šengenskog područja, istodobno osiguravajući vanjske granice, rješavajući probleme neregularne migracije i rizike po javno zdravlje”, izjavila je belgijska ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden, čija zemlja predsjedava Vijećem EU.
Nova uredba uvodi mogućnost usvajanja mjera na razini EU kojima se ograničava pristup državljana trećih zemalja u EU u slučaju izvanrednog stanja u javnom zdravstvu velikih razmjera.
U tom slučaju nova pravila daju mogućnost, nakon odluke Vijeća, uvođenja usklađenih privremenih ograničenja putovanja na vanjskoj granici EU. Ranije to nije bilo moguće pa je EU tijekom pandemije covida-19 mogla izdati samo neobvezujuće preporuke u pogledu ograničenja putovanja u zemlje članice. Osim ograničenja putovanja, Vijeće također može nametnuti testiranje, karantenu i samoizolaciju te druge zdravstvene mjere za građane koji nisu državljani EU koji ulaze u EU.
Uredba sadrži i odredbe koje će pomoći u rješavanju sekundarnog kretanja migranata iz jedne države članice u drugu. Država članica moći će državljane trećih zemalja koji su uhićeni u pograničnom području i ilegalno borave na njezinom teritoriju prebaciti izravno u državu članicu iz koje su stigli, a to bi se trebalo odvijati u okviru bilateralne suradnje.
Također se nude i rješenja za situacije instrumentalizacije migranata, poput onih kada su bjeloruske vlasti dovodile migrante na granicu s Poljskom radi destabilizacije EU. Izmijenjeni zakonik o šengenskim granicama nudi državama članicama mogućnost ograničenja broja graničnih prijelaza ili smanjenja njihovog radnog vremena te omogućava pojačane mjere nadzora granica.
Revidirani zakonik pojašnjava postojeći okvir za ponovno uvođenje i produljenje kontrola na unutarnjim granicama, što je moguće kada postoji ozbiljna prijetnja za javni red i sigurnost.
Države članice bit će dužne procijeniti nužnost i proporcionalnost ove odluke te ocijeniti mogu li se ciljevi kojima se teži postići na druge načine.
Revidirana uredba utvrđuje maksimalno trajanje tijekom kojeg se te kontrole na unutarnjim granicama mogu zadržati. O uvođenju kontrola na unutarnjim granicama mora se prethodno obavijestiti Vijeće, Europska komisija i Europski parlament i mogu ostati na snazi najviše dvije godine. U iznimnim situacijama unutarnje granične kontrole mogu se produžiti za dodatnih 6 mjeseci, s mogućnošću obnavljanja jednom u ukupnom trajanju od jedne godine.
Države članice se ohrabruju da umjesto uvođenja privremenih kontrola na unutarnjim granicama pribjegnu alternativnim mjerama poput policijskih provjera i prekogranične suradnje.
Austrija
Austrija: Moguće velike promjene u sustavu posjeta liječniku
Ako sam bolestan ili ozlijeđen – idem liječniku. To je jasno. No, kojem liječniku? Upravo na to pitanje želi jasnije odgovore dati Austrijska zdravstvena osiguravajuća kuća (ÖGK), koja planira promjene u sustavu upućivanja pacijenata. Na nedavnoj konferenciji za medije, ÖGK je predstavila nove mjere usmjeravanja pacijenata prema liječnicima opće prakse. Andreas Huss, zamjenik predsjednika ÖGK-a, izjavio je:
“Još ne govorimo o sankcijama, već prvenstveno o sustavu poticaja.”
Prvo kod obiteljskog liječnika – pa tek onda dalje
Plan predviđa da se pacijenti najprije javljaju svom liječniku opće prakse, pedijatru ili ginekologu. Oni će procijeniti treba li pacijent specijalističku obradu ili posjet bolničkoj ambulanti. Iznimka su hitni slučajevi – tu uputnica nije potrebna.
“Dobro usmjereni pacijenti brže dolaze do dijagnoze”, rekao je Huss za Ö1-Morgenjournal.
Bez uputnice – nema daljnje pomoći
Prema planu, pristup višoj razini zdravstvene skrbi – poput specijalista ili bolničkih ambulanti – bit će moguć samo uz uputnicu.
“U budućnosti će se u sljedeću razinu zdravstvene skrbi moći samo s uputnicom – bilo kod specijalista ili u specijalističku ambulantu”, jasno je rekao Huss.
Poticaji, ali i moguće kazne
Ako pacijent uvijek najprije posjeti svog obiteljskog liječnika, predviđene su financijske olakšice – primjerice smanjenje doplate za recepte ili oslobađanje od e-kartice.
No, tko zaobiđe sustav, mogao bi sam plaćati participaciju ili izgubiti pravo na povrat troškova kod privatnog (tzv. “Wahlarzt”) liječnika.
Obvezne uputnice, kakve su nekad postojale, trenutno nisu planirane – no situacija se prati.
40 % pacijenata odmah ide specijalistu ili u bolnicu
Prema analizi ÖGK-a na temelju 50.000 liječničkih posjeta:
- 60 % pacijenata najprije je posjetilo obiteljskog liječnika, ginekologa ili pedijatra.
- Od njih je samo jedna trećina doista trebala uputnicu.
- 40 % pacijenata odmah je otišlo specijalistu ili u bolnicu – što se ubuduće želi izbjeći.
Pilot-projekti u tri pokrajine
Promjene se neće dogoditi preko noći. Prvo će Štajerska, Gornja Austrija i Salzburg testirati nove modele usmjeravanja pacijenata – možda već ove godine ili početkom 2026.
“U kontaktu smo s pokrajinskim vlastima i Liječničkom komorom – svi moraju biti uključeni”, rekao je Huss.
Ako se pilot-projekti pokažu uspješnima, model bi se mogao proširiti na cijelu Austriju.
Austrija
Ljeto 2025. u Austriji: Hoće li ponovno biti neuobičajeno vruće?
Prognoze izazivaju pozornost – osobito kad je riječ o mogućim razdobljima ekstremnih vrućina. Stručnjaci već sada upozoravaju na to što nas potencijalno čeka.
Topliji od prosjeka: Ljeto 2025. vjerojatno iznad uobičajenih temperatura
Prema trenutnim prognozama, ljeto 2025. u Austriji bit će osjetno toplije u usporedbi s dugogodišnjim prosjekom. Referentno razdoblje obuhvaća ljeta između 1991. i 2020. godine – a u odnosu na te godine, nadolazeće ljeto bi moglo ponovno biti znatno toplije.
Meteorolozi iz nekoliko međunarodnih instituta, uključujući europski klimatski servis Copernicus i američku NOAA-u, slažu se u jednom: vrlo je velika vjerojatnost da će ljeto biti iznadprosječno toplo.
Upozoravajući signali na vremenskim kartama
I Europski centar za srednjoročnu vremensku prognozu (ECMWF), sa sjedištem u Velikoj Britaniji, potvrđuje ovo predviđanje. Prema modelima, svibanj, srpanj, kolovoz i rujan mogli bi biti znatno topliji od prosjeka. Iako je prognoza za lipanj još uvijek nesigurna, trend je jasan – temperature rastu.
Zabrinjavajuće je što vremenske karte već sada pokazuju gotovo cijeli svijet u crvenim nijansama, što simbolizira znatno više temperature od uobičajenih – uključujući i Austriju.
Opasnost od produženog toplinskog vala
Za srpanj i kolovoz se ne isključuje dulje razdoblje ekstremnih vrućina. Prema prognozama, posebno topla zračna masa mogla bi se razviti iznad jugoistočne Europe i proširiti se prema Austriji. Takvi velikoplošni utjecaji topline mogu kod nas uzrokovati izražen i dugotrajan toplinski val.
Više kiše u proljeće – nada za ublažavanje suše
Pozitivna vijest odnosi se na proljeće: u svibnju i lipnju bi moglo pasti više oborina od prosjeka. To bi bilo izuzetno važno za stabilizaciju vlage u tlu, jer su zalihe podzemnih voda u nekim dijelovima zemlje već ozbiljno iscrpljene. Ako kiša doista padne u tim mjesecima, moguće je barem djelomično ublažiti opasnost od ekstremne suše tijekom vrhunca ljeta. Suho tlo dodatno pojačava učinke vrućina i povećava rizik od obaranja temperaturnih rekorda.
Lipanj – ključni mjesec za razvoj ljeta
Posebno se lipnju pridaje presudna uloga ove godine. Razvoj vremena u tom mjesecu mogao bi odlučiti kakvo će ljeto slijediti. Hoće li oborine biti dovoljne za vlagu u tlu, ili ćemo već na početku ljeta ući s deficitom vode? Sljedeći tjedni bit će ključni za praćenje daljnjeg razvoja.
Jedno je sigurno: Ljeto 2025. moglo bi ponovno biti izazovno – osobito ako se najavljene vrućine doista ostvare.
Austrija
Prosječan povrat poreza u Austriji 378 eura
Kako je objavilo austrijsko Ministarstvo financija, prosječni povrat poreza po osobi putem automatske (tj. bez zahtjeva) obrade dohotka za radnike u prošloj godini iznosio je 378,80 eura. Ovo se odnosi na poreznu godinu 2023. Automatska obrada provodi se svake godine u drugoj polovici godine za sve one osobe koje do 1. srpnja nisu podnijele vlastiti zahtjev za povratom poreza.
Za poreznu godinu 2022., prosječni povrat iznosio je 467 eura, što znači da je došlo do smanjenja iznosa povrata u novijoj godini.
Ukupno je oko 1,7 milijuna građana ostvarilo pravo na povrat poreza putem automatske obrade, bez podnošenja vlastitog zahtjeva. Ukupan iznos isplaćenih povrata premašio je 631 milijun eura.
Viši povrat uz vlastiti zahtjev
Svi koji žele iskoristiti dodatne porezne olakšice retroaktivno i time povećati svoj povrat poreza, i dalje mogu preinačiti automatski obrađeni povrat tako da podnesu vlastiti zahtjev. Na taj način prosječni povrati znatno rastu – prema podacima portala Finanz.at, osobe koje same podnose zahtjev za povrat poreza, u prosjeku dobiju između 500 i 600 eura više nego putem automatske obrade.
Koji se troškovi mogu dodatno odbiti od poreza?
Poreznu osnovicu moguće je dodatno smanjiti odbijanjem sljedećih troškova:
- Troškovi vezani uz posao (Werbungskosten)
- Izvanredni troškovi (außergewöhnliche Belastungen)
- Posebni izdaci (Sonderausgaben)
- Ostale porezne olakšice, koje ovise o bračnom statusu, visini prihoda te broju djece.
Više informacija o temama poput povrata poreza i olakšica može se pronaći na Finanz.at.
Savjet: Podnijeti vlastiti zahtjev i povećati povrat
Ako želite ostvariti do 500 eura više na povratu poreza, preporučuje se vlastoručna prijava i korištenje svih dostupnih olakšica. Primjerice, ove godine obitelji mogu retroaktivno dobiti i uvećani dječji bonus (Familienbonus) te dodatak za djecu (Kindermehrbetrag).
Uz novi porezni kalkulator na Finanz.at, moguće je i online izračunati koliki bi povrat poreza mogao biti.
