Religija
Emisija Misija: Razgovor s gospodinom Andrejom, episkopom austrijsko-švicarskim Srpske pravoslavne crkve
Ekumenski, međuvjerski, međureligijski dijalog i danas je jako važan kako bismo voljeli i cijenili svoje te uvažavali i poštivali različitost drugih i zajednički našli dodirne točke koje nas spajaju, a ne razdvajaju.
Episkop Andrej rođen je 21. kolovoza 1961. u Osnabrücku (Njemačka). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Dusseldorfu (Njemačka), a nakon mature boravio je godinu dana na Svetoj Gori (1980.-1981.).
Bogoslovski fakultet Srpske pravoslavne crkve u Beogradu završio je 1986. godine, a za hijerođakona zaređen 1987. te je pohađao poslijediplomski studij u Solunu te poslije predavao na Teološkom fakultetu u Prizrenu gdje je vodio i Zbor bogoslova.
Za jeromonaha zaređen je 1990. godine te je obnašao do 2005. godine dužnost tajnika Ureda za međucrkvene odnose Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.
Za protosinđela promaknut 1999., a arhimandrit postaje 2002. godine. Godine 2005. i 2006. studira francuski jezik u Beausoleilu / Monte Carlo (Francuska).
Od 2006. do 2008. radio je kao docent za komunikacije i savjetnik za zapošljavanje na Ekonomskom institutu pri Ministarstvu rada Grada Düsseldorfa.
Od 2008. godine kao doktorand i znanstveni suradnik istražuje pravoslavnu eklisiologiju na Institutu za pravoslavnu teologiju Sveučilišta u Münchenu. U svibnju 2010. godine profesorsko ga je vijeće izabralo u zvanje asistenta na Katedri za pravoslavnu dogmatiku.
Za vikarnog episkopa Patrijarha srpskog, s titulom episkopa remezijanskog, izabran je na redovnoj sjednici Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve održanoj u Beogradu 2011. godine.
Govori nekoliko stranih jezika: njemački, grčki, talijanski, engleski, francuski, ruski, latinski, hebrejski i arapski. Poznat je kao jedan od najboljih poznavatelja crkvenog pjevanja, a u narodu i kao oduševljeni predavač i nadahnuti propovjednik.
Tijekom svoje dugogodišnje službe u Srpskoj pravoslavnoj crkvi sudjelovao je na mnogim međucrkvenim i međunarodnim konferencijama, na teološkim dijalozima i tribinama diljem Europe, Afrike i Azije. Bio je izaslanik Srpske pravoslavne crkve u Svjetskom vijeću crkava i na Konferenciji europskih crkava u Ženevi.
Član je nekoliko europskih mirovnih inicijativa i udruga.
Na redovitoj sjednici Svete biskupske sinode održanoj u svibnju 2014. izabran je za prvog episkopa novoosnovane austrijsko-švicarske eparhije sa sjedištem u Beču.
Uredio i vodio: Željko Batarilo
Video i montaža: Pero Bačić, Željko Batarilo I Kroativ
Studeni, 2021.
Religija
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas slave svoj najveći praznik – Bajram
Vjernici islamske vjeroispovijesti danas širom svijeta slave svoj najveći praznik – Bajram.
Inače, Bajram se kod vjernika islamske vjeroispovijesti čestita riječima “Bajram šerif mubarek olsun”.
Tijekom bajramskih praznika vjernici islamske vjeroispovijesti obilaze svoje prijatelje, rodbinu i susjede te jedni drugima čestitaju Bajram. Posjeti bližnjima su obvezani dio bajramskih blagdana vjernika islamske vjeroispovijesti.
Religija
Danas je Veliki petak, odnosno dan Muke gospodnje
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti.
Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu. Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, puk se okuplja u crkvama na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest. Prilikom poklona križu đakon ili svećenik najprije otkiva pokriveno raspelo pjevajući: “Evo drvo križa, na kom’ je Spas svijeta visio!”. Na to narod odgovara: “Dođite, poklonimo se!”
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs.
Obredi Velikog petka će se danas upriličiti i u crkvi Devet korova anđeoskih na Am Hofu, sjedištu Hrvatske katoličke misije Beč, u 18.30 sati. Sveta ispovijed moguća je od 17 sati.
Religija
Katolici danas obilježavaju Veliki četvrtak – Misu večere Gospodnje
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Velikim četvrtkom završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Dakle, ono što mnoge zbunjuje, treba znati da vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak, a tri dana liturgijskih slavlja koja slijede predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenuci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje.
Na misi posveta ulja znak je crkvenog zajedništva, koji ističe dar svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
Na misi večere Gospodnje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.
Na posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.
Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu već u 4. stoljeću, a ovaj je izraz gostoljubivosti prisutan još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima.
Slavlje Mise večere Gospodnje sastoji se od pet dijelova: uvodnog obreda i službe riječi, obreda pranja nogu, euharistijske službe i prijenosa Svetootajstva.
U uvodnom obredu govori se ili se pjeva Slava, a dok se pjeva ili govori zvone zvona, a zatim šute do Vazmenog bdjenja. Zatim slijedi služba riječi koja svojim sadržajem uokviruje sadržaj cjelokupnog dana.
Obred pranja nogu pripada među najstarije obrede budući da su apostoli i njihovi nasljednici nastojali izvršavati sve ono što im je Gospodin rekao tijekom posljednje večere. Tim činom očituje se ljubav, poniznost i spremnost služenja, po Isusovom primjeru, u zajednicama vjernika koji su im povjereni.
Nakon obreda pranja nogu slijedi euharistijska služba, a slavlje Velikoga četvrtka završava prijenosom Svetootajstva do mjesta pohrane, pripravljenog u nekoj kapeli dolično urešenoj.
You must be logged in to post a comment Login