Hrvatska
CRO Demoskop: Rekordan pad Plenkovićevog HDZ-a
U emisiji RTL Danas objavljena je nova anketa koju je RTL napravio u suradnji s Promocijom plus.
Agencija Promocija Plus ekskluzivno je istraživanje za RTL provela od 1.- 3. rujna, dakle nakon uhićenja petorke u pljački INA-e, od kojih su dvoje i članovi vladajuće stranke. Jesu li i koga birači zbog toga kaznili?
Rejting stranaka
Milijarda kuna i to još ukradena na plinu od čije cijene građani strahuju, je bilo ipak malo previše za hrvatske birače. Tako da su stradali rejtinzi i HDZ-a i Vlade i premijera.
No, da su izbori danas HDZ bi i dalje bio relativni pobjednik, ali s čak tri postotna poena manjom potporom nego prošli mjesec (rujan 24,2 posto – kolovoz 27,1 posto), što je i najveći međumjesečni pad HDZ-a od kad ga je 2016. preuzeo Andrej Plenković. SDP na aferi INA nije profitirao, završio je na 16,6 posto (16,1 posto u kolovozu), kao i Možemo koji stagnira na trećem mjestu s 10,6 posto, jednako kao i u kolovozu.
Jedini koji još lovi doticaj s prvom trojkom je MOST koji je ovaj mjesec na 9 i pol posto i puše za vrat platformi Možemo (MOST bio na 8,4 posto u kolovozu). Domovinski pokret jedini je koji još prelazi izborni prag (rujan 5,5 posto – kolovoz 5,8 posto), dok se na oko 2 posto kreću Centar (rujan 2,2 posto – kolovoz 1,9 posto) i HSS (rujan 1,8 posto – kolovoz 1,3 posto).
Među prvih deset stranaka još su se ugurali Fokus (rujan 1,6 posto – kolovoz 1,3 posto), Živi zid (rujan 1,6 posto – kolovoz 0,9 posto) i Socijaldemokrati (rujan 1,3 posto – kolovoz 1 posto), a druga najjača snaga u zemlji, nakon HDZ-a su neodlučni građani (18,1 posto) koje stranke i njihovi lideri na izborima tek trebaju pridobiti.
Najpozitivniji političar
Strankama i liderima za privlačenje neodlučnih birača svakako treba pozitivna percepcija koju već godinu i pol čvrsto na vrhu ljestvice drži predsjednik Republike Zoran Milanović (rujan 16,4 posto – kolovoz 16,8 posto). On je u blagom padu za razliku od premijera Plenkovića kojega je afera INA spustila na 15 posto (bio na 16 posto u kolovozu). Treći najpozitivniji hrvatski političar trenutno je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević (rujan 4,8 posto – kolovoz 4,6 posto).
Redoslijed prve trojke isti je kao u kolovozu, a za njima ikone desnice koje bilježe svoje najbolje rejtinge ikad: MOST-ovac Miro Bulj i čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava s oko 2 posto najviše su dosad na ljestvici hrvatskih političara (Bulj u kolovozu bio na 0,4 posto, a Penava na 1,6 posto). Društvo im čine bivši ministar Zdravko Marić (rujan 1,9 posto – kolovoz 4,4 posto) i splitski gradonačelnik Ivica Puljak (rujan 1,8 posto – kolovoz 1 posto).
U prvih deset još su čelnici ljevice Peđa Grbin (rujan 1,2 posto – kolovoz 1,5 posto) i Sandra Benčić (rujan 1 posto – kolovoz 1,8 posto) te Mostovac Marin Miletić (rujan 0,9 posto – kolovoz 0,9 posto). Zanimljivo je i kako su u top 10 čak četvorica predsjednika stranaka, ali ne i šef MOST-a koji u ovoj desetorki ima čak dva člana, no Bože Petrova nema. A još nema ni nikoga tko bi ugrozio najpozitivnijeg gospodina Nitko (29,2 posto).
Najnegativniji političar
Listu negativnih tradicionalno predvode čelnici države. Premijeru stiže kazna za INA-u. Negativna percepcija porasla mu je za čak tri postotna poena (rujan 29,2 posto – kolovoz 26,7 posto), dok se nakon kolovoške šutnje i apstinencije od javnih svađa negativna percepcija predsjednika drastično smanjila – za gotovo 9 postotnih poena (rujan 13,7 posto – kolovoz 22,5 posto). Čvrsto treće mjesto najnegativnijih drži Milorad Pupovac (rujan 4,9 posto – kolovoz 5,4 posto).
Crnu listi nastavljaju šefovi SDP-a i Sabora Grbin (rujan 2,3 posto – kolovoz 0,9 posto) i Jandroković (rujan 2 posto – kolovoz 1,6 posto), te ministri Mario Banožić (rujan 1,7 posto – kolovoz 2,5 posto) i Grlić Radman (rujan 1,7 posto – kolovoz 1,5 posto). Božo Petrov nije ušao u top 10 pozitivaca, ali jest negativaca (rujan 1,7 posto – kolovoz 0,1 posto), kao i Vili Beroš (rujan 1,7 posto – kolovoz 2,3 posto) i Marin Miletić (rujan 1,4 posto – kolovoz 0,2 posto).
Ocjena Pantovčaka, Banskih dvora i Sabora
A kako ih vi birate, imate ih pravo i ocijeniti – čvrstu trojku i dalje dajete predsjedniku Republike (rujan 2,77 – kolovoz 2,74), dok ste Vladu ocijenili najnižom ocjenom dosad u mandatu premijera Plenkovića (rujan 2,15 – kolovoz 2,31). Dovoljan – dva dajete i Hrvatskom saboru koji je na raspustu do polovice rujna (rujan 2,20 – kolovoz 2,19).
A kad na računu umirovljenika koji se bavi maslinama završi pola milijarde kuna, a firma poduzetnice tekstilom bez ijednog zaposlenog zaradi 24 milijuna u manje od godine dana – pitamo se u kojem smjeru ide država: vas gotovo 80 posto smatra u pogrešnom smjeru (u kolovozu je 70,2 posto i ispitanika smatralo da država ide u pogrešnom smjeru), no i 13 je posto ispitanih koji u svemu vide dobar smjer države (u kolovozu 17,5 posto ispitanika smatralo da država ide u dobrom smjeru), što je inače najniža razina još od 2016. godine i krize Oreškovićeve vlade.
Napomena: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija plus od 1.- 3. rujna na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/-2.77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Sastanak predsjednika u Sloveniji: Slovenci pozvali na ukidanje granica
Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske – Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.
Proširenje Unije u njezinu je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.
– Proširenje je važno. Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć, dodala je Pirc Musar.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.
– Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, rekao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, nego da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.
– Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.
Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
– Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada prije. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica zauzima za punu provedbu ‘šengena’.
Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.
– Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.
Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengenskog prostora.
– Međutim, ‘šengen’ je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke ‘šengena’, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.
Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće”.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU-u.
– Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU-u, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju nego daju, rekao je.
Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.
– Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno jer mantra “ever closer union” je, recimo, jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma “da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”, rekao je.
Hrvatska
Poznati rezultati izbora u Hrvatskoj: HDZ-u 61 mandat, SDP-u 42, DP-u 14 i Mostu 11 mandata
Državno izborno povjerenstvo na svojim stranicama objavljuje privremene rezultate parlamentarnih izbora.
Rezultate DIP-a kako se budu osvježavali podaci možete pratiti ovdje.
Rezultati u mandatima nakon prebrojanih 99,3 posto glasova:
HDZ i partneri su osvojili 61 mandata.
SDP i partneri osvojili su 42 mandata.
Domovinski pokret i partneri osvajaju 14 mandata.
Most i partneri 11 mandata.
Možemo i partneri 10 mandata.
IDS i partneri 2 mandata.
Nezavisna platforma Sjevera osvaja 2 mandata.
Fokus, Republika osvaja 1 mandat.
Hrvatska
Ovo su prve izlazne ankete izbora u Hrvatskoj
Prve rezultate izlaznih anketa u 19 sati objavile su tri hrvatske televizije, HRT, Nova TV i RTL.
HDZ 58
Rijeke pravde (SDP) 44
Domovinski pokret 13
Most 9
Možemo 11
You must be logged in to post a comment Login