Austrija
Cijepljene prve osobe u Austriji i Hrvatskoj
Na prvom cijepljenju su bili prisutni premijer Plenković i kancelar Kurz, jer očigledno cjepivo ne djeluje ako oni nisu prisutni. Pogledajte snimke:
Od jutarnjih sati krenulo je cijepljenje protiv koronavirusa u Austriji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je prvu dozu cjepiva dobila štićenica zagrebačkog Doma za starije osobe Trešnjevka. Na Medicinskom sveučilištu (MedUni) u Beču je prvo cjepivo u Austriji dobila 84-godišnjakinja.
Na prvom cijepljenju bili su prisutni predsjednik vlade Andrej Plenković (HDZ) i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP), jer očigledno cjepivo ne djeluje ako oni nisu prisutni. U Hrvatskoj je na prvom cijepljenju prisutan bio i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.
U Domu za starije osobe Trešnjevka je cijepljeno još 20-ak štićenika, a prva cijepljena osoba u Hrvatskoj je Branka Aničić. „Drago mi je da sam ja prva i moj dom i da se vratimo u normalan život. (…) Nisam cijepljenje ni osjetila. Sad možemo dalje uživati u našem domu, bit će brzo normalno. Zbog naših obitelji, zbog nas samih, zbog ljudi starijih, treba se cijepiti“, izjavila je Aničić.
Cijepljenje je nastavljeno u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (Zarazna), gdje su prisutni bili Plenković, Capak, ministar zdravstva Vili Beroš (HDZ) i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić.
„Velika većina ljudi je razumna i racionalna. Respektirajmo trud znanstvenika i istraživača. Dobro je da idemo po ciljnim skupinama. Vjerujem da će sve više svijest rasti“, izjavio je premijer Plenković.
Prva liječnica koja je bila cijepljenja je dr. Nikolina Bogdanić, jedna od najboljih specijalizantica u Zaraznoj bolnici. U toku nedjelje će se cijepiti 30-ak djelatnika ove ustanove.
Austrija: Prva cjepiva na Medicinskom sveučilištu
Grad Beč je odlučio prve doze cjepiva podijeliti na MedUni-ju uz prisustvo Predsjednice Nacionalnog odbora za cijepljenje Ursule Wiedermann-Schmidt i predsjednika Medicinskog udruženja Thomasa Szerekesa. Tri osobe starije od 80 godina s prethodnim bolestima su dobili dvije žene, jedan muškarac i dva zdravstvena zaposlenika. Prva osoba je bila 84-godišnja Veronika Hofer.
Die 84-jährige Theresia Hofer ist die erste Person in Österreich, die gegen das Coronavirus geimpft wurde. Sie möchte endlich wieder „ohne Bedenken“ ihre Familie sehen.
Gepostet von Zeit im Bild am Sonntag, 27. Dezember 2020
Na sveučilištu su bili i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) i ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni). Kurz je izjavio kako je ovo „povijesni dan“ i „prvi dan preokreta“. U prvom tjednu siječnja je cilj cijepiti rizične skupine i osobe starije od 80 godina te zdravstvene zaposlenike.
Nastavak cjepiva je bio na Klinici Favoriten u Beču, a u Beču je plan u siječnju cijepiti sve rizične skupine. U nedjelju su s podjelom cjepiva krenule sve savezne pokrajine osim Koruške. Predsjednik Koruške Peter Kaiser (SPÖ) ne želi sudjelovati u „showu“ vezanom za prva cijepljenja nego sačekati 5. siječnja 2021. godine za podjelu cjepiva u pojedinim staračkim domovima.
Skandal oko ravnatelja HZJZ-a Capaka
Krunoslav Capak je u subotu navečer bio u središtu skandala zbog čega je žestoko kritiziran, prije svega od Ivan Đikića. Capak je sa suradnicima dočekao prve doze cjepiva koje je u subotu ujutro stiglo u HZJZ, a između ostalog, sam Zavod je objavio fotografije na kojima ravnatelj sjedi na kutiji na cjepivo, koje se treba što prije smjestiti u posebne hladnjake na preko -70 stupnjeva Celzijusa. Capak je izjavio kako je kutija prazna, a ispričao se svima koji su poruku shvatili „drugačije osim oduševljenja i sreće što je cjepivo stiglo“.
Premijer Plenković nije imao mnogo komentirati ovaj slučaj: „Ja znam da je bila subota, da je bio neradni dan. Imate puno ljudi koji nemaju što drugo činiti, pa ako to njima predstavlja zadovoljstvo baviti se nebitnim, to je okej“.
Hrvatski znanstvenik i molekularni biolog iz Frankfurta Ivan Đikić komentirao je kako je Capak „smjestivši kutiju cjepiva ispod svoje stražnjice kao političar omalovažio povijesni rad znanstvenika i liječnika. (…) Rješenje je ostavka ili smjena, standard u zemljama EU“.
Antonio Šećerović
Foto: Dragan Tatić | BKA
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
