Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u Austriji posljednjih godina značajno su porasle, što je ponovno pokrenulo javnu i političku raspravu o mogućim intervencijama na tržištu. Prema podacima, od 2019. do 2024. godine cijena brašna porasla je gotovo 50 posto. Krumpir je poskupio za oko 42 posto, dok su jaja i tjestenina skuplji za 26 posto. Maslac sada stoji 24 posto više nego prije pet godina.
Austrija se tako nalazi otprilike 1,5 postotnih poena iznad prosjeka eurozone kada je riječ o inflaciji prehrambenih proizvoda. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da su brendirani proizvodi u Austriji često osjetno skuplji nego u susjednoj Njemačkoj.
Vlada razmatra konkretne poteze
Iako konkretne mjere još nisu najavljene, iz Ministarstva financija, koje vodi Florian Marterbauer, dolaze naznake mogućih direktnih intervencija u formiranje cijena. Marterbauer ističe da bi Vlada i socijalni partneri trebali zajednički pronaći rješenja za smanjenje inflacije.
Za dnevni list Heute, Ministarstvo financija otkrilo je kako se uz Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo zaštite potrošača trenutno evaluiraju konkretne mjere. One bi mogle uključivati širi spektar poteza, a među glavnim uzrocima rasta cijena navode se tzv. “lažni popusti”, pojava shrinkflacije (smanjenje količine proizvoda uz istu cijenu) te austrijski “prekomjerni dodatak” na cijene. “To je trn u oku ministru”, rekao je glasnogovornik Ministarstva za Heute, dodajući kako su moguće i direktne kontrole cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
Primjeri iz Europe: Španjolska i Mađarska
Austrija nije prva europska zemlja koja se suočava s pritiskom rasta cijena hrane. Španjolska je, primjerice, brzo reagirala na inflaciju tijekom prethodnih godina. Već početkom 2023. godine uvela je porezne olakšice, uključujući ukidanje PDV-a na osnovne namirnice poput kruha, jaja, povrća, voća i maslinovog ulja. Za ostale prehrambene proizvode PDV je prepolovljen na 5 posto.
Rezultati tih mjera bili su vidljivi – u lipnju 2023. godine inflacija u Španjolskoj iznosila je tek 1,9 posto, dok je u Austriji istovremeno dosezala čak 8 posto. Od listopada 2024. Španjolska je postupno počela vraćati porezne stope na prijašnje razine od 4 i 10 posto.
S druge strane, Mađarska je uvela znatno rigidniji sustav kontrole cijena. Između veljače 2022. i srpnja 2023. država je uvela gornje cjenovne granice za osnovne prehrambene proizvode poput šećera, brašna, suncokretovog ulja, mesa, mlijeka, jaja i krumpira. Trgovci su bili zakonski obavezni držati određene količine tih proizvoda na skladištu, a kazne za nepoštivanje bile su visoke.
Međutim, te mjere dovele su do neželjenih posljedica – inflacija cijena hrane dosegnula je rekordnih 46 posto. Europski sud pravde kasnije je odlučio kako su takve mjere protivne pravnoj stečevini Europske unije.
Austrijska vlada tako se nalazi na prekretnici – hoće li se odlučiti na konkretne intervencije i u kojoj mjeri, ostaje za vidjeti. No jedno je jasno: rast cijena osnovnih namirnica postaje sve veći politički problem koji traži hitno i učinkovito rješenje.
