Austrija raste isključivo zahvaljujući useljavanju. Od 2015. godine udio stanovništva s migracijskim podrijetlom kontinuirano je rastao s 21,4 posto na 25,4 posto, izvijestio je u ponedjeljak Statistički zavod Austrije. Početkom godine u Austriji je živjelo 2,24 milijuna ljudi s migracijskim porijeklom.

Nijemci čine najveću skupinu (218.000, (1. travnja 2022.)), a slijedi ih 140.000 Rumunja. Treća najveća populacijska skupina s migracijskom pozadinom u Austriji su Srbi (122.000), a slijedi ih oko 118.000 Turaka.

Na petom mjestu je 98.000 Bosanaca i Hercegovaca, a slijedi oko 97.000 Hrvata i 95.000 Mađara. Nešto iza njih bilo je 71.000 sirijskih i 66.000 poljskih državljana.

Broj ukrajinskih državljana u Austriji posebno se značajno povećao 2022.: dok ih je početkom 2022. u Austriji živjelo oko 13.000, prema Statističkom zavodu Austrije početkom travnja bilo ih je već gotovo 53.000. Za usporedbu, početkom godine u Austriji je živjelo oko 34.000 ljudi iz Ruske Federacije. Ovdje svakako valja napomenuti da se radi o osobama koje ne posjeduju austrijsko državljanstvo.

Prema prognozi broja stanovnika, bez useljavanja broj stanovnika bi se dugoročno vratio na razinu iz 1950-ih godina, naglašava Statistički zavod Austrije. Što češće ljudi rođeni u Austriji i imigranti imaju izravan kontakt, to se češće pozitivno izjašnjavaju o zajedničkom životu, naglasio je generalni direktor Statističkog zavoda Austrije Tobias Thomas.