Putovanja
Bratislava – slovačka ljepotica na Dunavu
Bratislava – glavni grad Slovačke nalazi se tik uz austrijsku granicu, 60-ak kilometara udaljena od Beča. S populacijom nešto manjom od pola milijuna stanovnika i bogatom poviješću, Bratislava je idealan vikend odmor za sve one koji vole putovati. Zanimljivo je da su Bratislava i Beč najbliži europski glavni gradovi, a nekad su bili povezani tramvajem.
Glavni grad Slovačke, Bratislava, udaljen je nekih 60 kilometara od Beča, a skoro 400 kilometara od glavnog grada Hrvatske – Zagreba. Smještena na Dunavu, Bratislava je jako šarmantan srednjoeuropski gradić s bogatom poviješću i idealan je grad za vikend odmor. Zanimljivo je da su Bratislava i Beč dva najbliža europska glavna grada, a u prošlosti su bili povezani tramvajem.
Bratislava je Dunavom podijeljena na dva dijela, onaj industrijsko-stambeni koji se zove Petržalka, i gradski dio u kojem su smješteni gotovo svi povijesno-kulturni elementi. Dva dijela su spojeni mostom, od kojih se posebno izdvaja „Novy Most“ na kojem se nalazi NLO toranj na visini od 84 metra.
Pri samom dolasku u Bratislavu najlakše ćete zamijetiti velebni dvorac koji se nalazi na brdašcu i s kojeg se pruža predivan pogled na Bratislavu. Na vrhu brdašca smješten je dvorac „Bratislavskyhrad“ napravljen u 15. stoljeću. U sklopu dvorca, koji se već duže vremena obnavlja, nalazi se i muzej, a vrijedi spomenuti da je dvorac obnovljen 50-ih godina prošlog stoljeća. Dvorac je bio zapaljen u 19-om stoljeću, i to od austrijskih vojnika. Do dvorca se nalazi i zgrada slovačkog parlamenta, s koje se pruža predivan pogled na rijeku Dunav i čitav grad. Stari dio Bratislave odiše poviješću, počev od Michalovog tornja, bivše osmatračnice, pa sve do samog centra grada gdje se nalazi glavni trg s Rolandovom fontanom, a u blizini je i Stara vijećnica. Nedaleko od samog centra nalazi se i Predsjednička palača koja plijeni svojim izgledom te zgrada baleta i opere.
Bratislava je poznata i po svojim statuama/kipovima, od kojih su najpoznatiji Napoleonov vojnik, „čovjek na poslu“, „Lijepi Naci“, „Papparazzo“. Bratislava obiluje lijepim i starim građevinama pa vas prepuštamo da neke otkrijete i sami. Iz mnogih dijelova grada vidi se i brdo Slavin na kojem dominira spomenik “Slavin” koji je podignut u spomen pogibije 6850 sovjetskih vojnika. Po cijelom brdu, sve oko spomenika, nalazi se groblje, a oko podnožja su upisana imena slovačkih gradova i datumi kad su oslobođeni. U Bratislavi vrijedi izdvojiti i dvije jako važne sakralne građevine, Katedralu svetog Martina i Plavu crkvu.
Gotovo sve bratislavske znamenitosti možete obići bez uporabe prijevoznih sredstava, a ako je već odlučite na upotrebu nekog, onda su to najčešće autobusi i tramvaji, čija je cijena povoljnija od onih u Beču. Što se tiče cijena, Bratislava je povoljnija od Beča, što se posebno osjeti primjerice u gastro ponudi ako se malo odmaknete od samog centra grada. Restorani su pristojni i imaju zanimljivu ponudu, pa će svi gosti za sebe pronaći ponešto.
Za sve one koji odluče posjetiti Bratislavu iz Beča, onda uz standardan prijevoz poput vlaka i autobusa, možete izabrati i onaj posebno zanimljiv – brodski, koji nudi predivan doživljaj Dunava i krajolika uz Dunav.
R.P I kroativ.at
foto: pixabay.com
Panorama
Bliži se produženi vikend – a s njim i velike gužve
Početak skijaške sezone i božićni shopping tijekom produženog vikenda značit će pojačan promet na lokalnim autocestama i oko trgovačkih centara već u četvrtak.
Obilne snježne padaline proteklog vikenda jamče uspješan početak skijaške sezone u gotovo svim zimskim sportovima, a brojni ski-open eventi osigurat će živahni priljev skijaških turista.
Od četvrtka poslijepodne ASFINAG očekuje pojačan promet prema zimskim sportskim centrima, posebno na A 9 Pyhrnautobahn između Voralpenkreuza i Liezena, na A 12 Inntalautobahn iz Kufsteina, kao i na A 13 Brennerautobahn i A 14 Rheintalautobahn.
Za očekivati je kašnjenja, osobito na A 10 Tauernautobahn u građevinskom području između Gollinga i Wwerfena. ASFINAG stoga apelira da se za ovu rutu odvoji više vremena.
Praznik u petak utječe i na promet na autocestama. Ovaj posljednji klasični dugi vikend prije Božića privući će mnoge u shopping centre ili gradske jezgre kao i na božićne sajmove. Može se očekivati znatno veći promet, posebno oko velikih gradskih područja Beča, Linza, Graza i Salzburga.
Hrvatska
Ryanair uvodi cjelogodišnju zračnu liniju Beč-Dubrovnik
Ryanair otvara sezonsku bazu na dubrovačkom aerodromu, najavljeno je to na konferenciji za medije u Zračnoj luci Ruđer Bošković na kojoj su govorili komercijalni direktor irskog Ryanaira Jason McGuinness i glavni direktor Zračne luke Ruđer Bošković Viktor Šober.
“Veliko mi je zadovoljstvo da možemo najaviti nešto što smo pripremili posljednjih mjeseci. Ryanair će za početak imati dva bazirana aviona, a novi avioni koji dolaze u Dubrovnik stvaraju 40 posto manje buke, to je doprinos održivosti zračnog prometa, a sugrađani koji žive blizu aerodroma će sigurno imati nešto od toga, to je najnovija tehnologija. Pripremili smo 18 linija, dvije smo imali, to je bio Beč i Dublin. Želim zahvaliti Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, turističkim zajednicama, svima koji su sudjelovali u ovom procesu. Imali smo podršku vlasničke strukture, a glavni cilj je zima, imat ćemo tri cjelogodišnje linije: Beč, London i Dublin. Napravili smo prvi iskorak i nadam se da će turistički sektor slijediti dogovore koje smo postigli i da će grad oživjeti na puno bolji način tijekom zime. Ovim dogovorom Dubrovnik radi dodatan iskorak u turističkom segmentu i profilira se kao city break destinacija”, rekao je Šober.
“Ryanair počinje s ljetnom sezonom, s planom da od 18 destinacije, tri ostanu cjelogodišnje tako da očekujemo dosta zanimljivu sljedeću zimu. Očekujem da će ti letovi biti popularni ne samo za goste koji će nam dolaziti, nego i našim sugrađanima. Imat ćemo zanimljivu zimu sa zanimljivim destinacijama. Radimo s Ryanairom, s Croatia Airlinesom i s destinacijama koje su izvan Europske unije”, zaključio je Šober.
McGuinness je najprije zahvalio partnerima iz dubrovačke zračne luke, ali i lokalnoj samoupravi. Predstavio je Ryanair te naglasio kako su troškovi za putnike Ryanaira prije i poslije pandemije korone ostali isti, dok su kod drugih kompanija skočili. Najavio je daljnje investicije u Hrvatsku. Istaknuo i kako dva Ryanairova aviona koji će u budućnosti dolaziti u Dubrovnik, Boeing 8-200, spadaju u avione koji minimalno opterećuju okoliš, piše dubrovački vjesnik.
Sezonska baza kreće s radom od travnja 2024., a uz dvije postojeće linije prema Beču i Dublinu, uvode se novih 16 linija od Dubrovnika. Tako će irska niskotarifna aviokompanija grad podno Srđa povezivati sa sljedećim destinacijama: Berlinom, Bruxellesom, Helsinkijem, Londonom, Milanom, Parizom, Rimom, Stockholmom, Wroclawom, Oslom, Baden-Badenom, Memmingenom, Krakowom, Manchesterom, Düsseldorfom i Poznanom, a u prvih 12 mjeseci očekuje se više od 600 tisuća putnika.
Panorama
Austrija: Više od 1,5 milijuna osoba ima godišnje karte za javni prijevoz
Klimatska karta uvedena je u Austriji prije dvije godine i već je ima preko 262.000 ljudi. Zajedno s klimatskim kartama saveznih država i godišnjom kartom Wiener Liniena, više od 1,5 milijuna ljudi već ima godišnju mrežnu kartu za javni prijevoz, izvijestio je Austrijski transportni klub (VCÖ). Postoje i mrežne karte za školarce i studente, kojih samo u Beču ima preko 240.000.
Sve više ljudi koristi javni prijevoz. Osim češćih veza tamo gdje su dosegnuti limiti kapaciteta, potrebna je i gušća mreža javnog prijevoza, posebno u regijama, zahtijeva VCÖ.
U Vorarlbergu se, primjerice, broj godišnjih karata više nego udvostručio s oko 36.200 na 86.000 u roku od 15 godina. U Transportnom udruženju istočne regije broj VOR klimatskih karata porastao je za 50 posto na gotovo 48 000 samo između lipnja 2022. i lipnja 2023. Sveukupno već više od 262.000 ljudi ima klimatsku kartu za Austriju, a još 430.000 ljudi koristi klimatsku kartu za saveznu državu.
Osobito putnici koji putuju na posao u drugu pokrajinu mogu uštedjeti mnogo novca s klimatskom kartom. “Ovisno o ruti, to može biti i do nekoliko tisuća eura godišnje. Ušteda pri prelasku iz automobila u javni prijevoz odgovara 15. ili čak 16. mjesečnoj plaći”, objasnila je stručnjakinja VCÖ-a Katharina Jaschinsky.
VCÖ je usporedio troškove automobila i odgovarajuće savezne državne klimatske karte za neke prigradske rute. Na primjer, putnici na relaciji Güssing – Graz godišnje uštede više od 3200 eura s klimatskom kartom u usporedbi s troškovima goriva. Na relaciji Wels – Linz godišnje se uštedi više od 1.250 eura, na relaciji Mürzzuschlag – Kapfenberg oko 1.500 eura godišnje, između Kitzbühela i Wörgla više od 1.100 eura godišnje, a na relaciji Bludenz-Bregenz više od 2.200 eura. eura godišnje.
Na relaciji Amstetten-Beč ušteda s austrijskom klimatskom kartom iznosi više od 5200 eura godišnje, prema izračunima VCÖ-a. Za automobile se ovdje računaju samo troškovi goriva, a ako se kao osnova uzme dodatak za prijeđenu kilometražu, ušteda s klimatskom kartom je višestruko veća.
You must be logged in to post a comment Login