Hrvatska
Brat i sestra iz Slavonije spojili se nakon 30 godina, za sve zaslužan novinski članak
Život je ponovno zaigrao na kartu najvećeg romanopisca i dramatičara, na sreću, ovaj put s lijepim završetkom. Silvija Radanović (43), rođena Đakovčanka, koja se u travnju 2014. obratila redakciji Glasa Slavonije u želji da pronađe najmlađeg od trojice braće, Milana, a koji je posvojen kao mali dječak, pronašla ga je nakon više od 30 godina, i to zahvaljujući upravo tekstu objavljenom putem toga medija.
“Pomozite mi pronaći brata Milana”, zavapila je tada u redakciji 36-godišnja Silvija, a njezina i bratova životna priča ganula je mnoge.
Godine neuspješne potrage za bratom okončane su prošle subote, 16. listopada, kad je Silvija preko Facebooka dobila poruku: “Dobar dan, tvoj brat Milan je ovdje.” U tih samo sedam kratkih riječi stao je njihov cijeli život, sve njihove strepnje i nadanja, spojeno je dvoje najrođenijih, brat i sestra, koje su život i obiteljske neprilike razdvojili još dok su bili djeca: nakon smrti oca, 1988., brigu o petero mališana preuzimaju državne institucije, sustav socijalne skrbi, koji im pronalazi novi smještaj. Silvija tada ima deset godina, Milan je beba od samo nekoliko mjeseci, a i sestra i dva brata bili su tada maloljetni. Djeca završavaju na različitim stranama. Dok Silvija i stariji brat Dalibor završavaju u hraniteljskoj obitelji u blizini Đakova, Milan je, također posredovanjem Centra za socijalnu skrb, odveden baki u Subotički Lug. Kada je posvojen, imao je dvije godine. Iz tadašnjih posjeta malenom bratu i baki, koja je u međuvremenu preminula, Silvija se svih proteklih godina sjećala bratovih plahih krupnih smeđih očiju i plave kosice te bakinih riječi da je posvojen u Njemačkoj.
“Milan je danas punoljetan čovjek i ima pravo znati da ima sestru koja ga silno želi vidjeti”, govorila je 2014. Silvija u Glasovoj redakciji. Danas, nakon što se susrela s bratom i nakon razgovora s njim, koji je trajao satima, doznalo se da je Milan preko Centra za socijalnu skrb dan na posvajanje obitelji koju je prihvatio kao svoju, a ona njega kao vlastito, biološko dijete. Odrastao je pod drugim imenom i prezimenom: novi roditelji – posvojitelji, dali su mu ime Alen i svoje prezime, te ga je život zajedno s njima odveo u Njemačku. Iako ni Silviju život nije mazio sve dok životni mir nije pronašla u drugom braku, nikada nije odustala od potrage za bratom.
Susret brata i sestre nakon više do 30 godina bio je topao i ganutljiv, uz dug zagrljaj, ali i suze. Sa suzama tuge miješale su se i one radosnice.
Milan je danas 33-godišnjak. Rođen je 21. siječnja 1988. Nakon što je posvojen, novi roditelji, inače Osječani na radu u Njemačkoj, odveli su ga u tu zemlju.
“Nikada mi nisu krili da sam posvojen. Kada sam napunio 18 godina, došao sam u Đakovo u Centar za socijalnu skrb, no s biološkom obitelji nisam uspio stupiti u kontakt. Najveća želja bila mi je vidjeti se sa sestrom Silvijom, za koju sam tek nedavno, i to na gotovo nevjerojatan način, doznao da me traži”, kaže Milan. Čovjek koji ga je posvojio, a kojeg zove svojim ocem, umro je u ožujku ove godine. Spremajući njegove stvari, slučajno je pronašao izrezak iz Glasa Slavonije s tekstom da ga traži sestra Silvija. Između izlaska teksta i trenutka u kojem je završio u Milanovim rukama prošlo je punih sedam godina. Kada je došao u Hrvatsku, pokazao je sestrični novinski tekst, koja je potom vrlo brzo pronašla Silviju i javila joj da je njezin brat u Hrvatskoj. O svojim posvojiteljima Milan govori sve najljepše.
“Nisu imali tajni preda mnom, nisu mi “muljali”, uvijek su bili vođeni time da me zaštite i pruže ono najvažnije – ljubav i dom”, kaže Milan.
Hrvatska
Sastanak predsjednika u Sloveniji: Slovenci pozvali na ukidanje granica
Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske – Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.
Proširenje Unije u njezinu je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.
– Proširenje je važno. Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć, dodala je Pirc Musar.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.
– Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, rekao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, nego da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.
– Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.
Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
– Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada prije. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica zauzima za punu provedbu ‘šengena’.
Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.
– Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.
Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengenskog prostora.
– Međutim, ‘šengen’ je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke ‘šengena’, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.
Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće”.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU-u.
– Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU-u, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju nego daju, rekao je.
Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.
– Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno jer mantra “ever closer union” je, recimo, jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma “da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”, rekao je.
Hrvatska
Poznati rezultati izbora u Hrvatskoj: HDZ-u 61 mandat, SDP-u 42, DP-u 14 i Mostu 11 mandata
Državno izborno povjerenstvo na svojim stranicama objavljuje privremene rezultate parlamentarnih izbora.
Rezultate DIP-a kako se budu osvježavali podaci možete pratiti ovdje.
Rezultati u mandatima nakon prebrojanih 99,3 posto glasova:
HDZ i partneri su osvojili 61 mandata.
SDP i partneri osvojili su 42 mandata.
Domovinski pokret i partneri osvajaju 14 mandata.
Most i partneri 11 mandata.
Možemo i partneri 10 mandata.
IDS i partneri 2 mandata.
Nezavisna platforma Sjevera osvaja 2 mandata.
Fokus, Republika osvaja 1 mandat.
Hrvatska
Ovo su prve izlazne ankete izbora u Hrvatskoj
Prve rezultate izlaznih anketa u 19 sati objavile su tri hrvatske televizije, HRT, Nova TV i RTL.
HDZ 58
Rijeke pravde (SDP) 44
Domovinski pokret 13
Most 9
Možemo 11
You must be logged in to post a comment Login