Boravak dvojice Srba u schengenskom prostoru u četvrtak je završio prijavama. Tijekom izlazne kontrole u zračnoj luci Memmingen granična policija otkrila je da su dvojica muškaraca u dobi od 23 i 55 godina prekoračila dopuštenu duljinu boravka u schengenskom prostoru. Muškarcima je vize istekle nekoliko dana ranije kada su ušli u Njemačku, javlja policija.

Policija je stoga protiv obojice pokrenula kaznenu obradu zbog neovlaštenog ulaska i boravka. Nakon što su oboje platili troznamenkasti sigurnosni polog, dopušteno im je da odlete kući.

Zračna luka Memmingen (također Zračna luka Allgäu) je komercijalna zračna luka za grad Memmingen u Donjem Allgäuu. Nakon zračnih luka u Münchenu (37 milijuna putnika 2023.) i Nürnbergu (oko četiri milijuna putnika 2023.), to je najmanja komercijalna zračna luka u Bavarskoj. U 2023. Zračna luka Allgäu zabilježila je novi rekord s više od 2,8 milijuna putnika. Zračna luka Memmingen najviša je komercijalna zračna luka u Njemačkoj.

Zračna luka Allgäu nekada je bila vojna zračna luka. Kada su nacionalsocijalisti ponovno naoružali Wehrmacht, zračna baza Memmigerberg dovršena je 1936. Pred kraj Drugog svjetskog rata bombardiranjem su uništeni veliki dijelovi kompleksa. Od 1956. njemačke zračne snage koristile su zračnu bazu. Vojni zrakoplovi ovdje su uzlijetali gotovo 50 godina prije nego što je konačno došao kraj sredinom 2004. godine. Zračna baza je zatvorena – i pretvorena u civilnu zračnu luku. Prvi redoviti letovi ondje su krenuli sredinom 2007. godine. U rujnu 2008. trg je službeno preimenovan u zračnu luku Memmingen.

Kratak potres pogodio je područje Hercegovine oko 19.30 sati. 

Potres se osjetio na području Mostara, Čapljine, Čitluka i okolnih gradova.

Kako javlja Europski-mediteranski seizmološki centar (EMSC), epicentar je bio u blizini Mostara, a jačina potresa za sada nije objavljena.

“Jako je zatreslo”, “Kratko, ali jako”, “Lagano tutnjanje”, samo su neka od svjedočenja na stranici EMSC-a.

Ministarstvo prometa dalo je S-Linku potrebnu koncesiju i time dalo zeleno svjetlo za izgradnju mini podzemne željeznice.

Salzburg i promet – mučna tema koja je poznata i daleko izvan granica zemlje. Grad sa 150.000 stanovnika, središte smješteno između dvije male planine, nema načina zaobići usko grlo “Staatsbrücke”. U kombinaciji s gotovo dva milijuna turističkih noćenja godišnje, radi se o eksplozivnoj mješavini koja javni prijevoz (koji se praktički oslanja samo na autobuse) često gura do krajnjih granica.

O izgradnji “podzemne željeznice” govori se više od 40 godina, jer do sada lokalna linija završava nakon kratke dionice pod zemljom na glavnom željezničkom kolodvoru na sjeveru grada; S-Bahn vozi u visokom luku pokraj centra prema Njemačkoj i jugu.

Grad, državna i savezna vlada podržale su ovaj “projekt stoljeća”. Ukratko: lokalna željeznica trebala bi se produžiti pod zemljom kroz središte, ponovno izroniti na jug i prolaziti kroz nekoliko predgrađa do Halleina.

U petak je Ministarstvo prometa izdalo potrebnu koncesiju “za izgradnju i upravljanje umreženim ogrankom” između glavnog kolodvora i Halleina. Vrijedi 99 godina i opravdan je javnim interesom prepoznatim u projektu.

Također je potvrđena ekonomska isplativost, analiza troškova i koristi i prometne pretpostavke. Projekt će vjerojatno koštati nekoliko milijardi eura, a federalna Vlada ponovno je obećala pokriti 50 posto.

Direktor S-LINK-a, Stefan Knittel, ovo vidi kao važan korak u što skorijem pokretanju projekta (u pravom smislu te riječi). “S koncesijom smo se iz tvrtke za planiranje pretvorili u infrastrukturnu tvrtku,” kaže Monika Stöggl, voditeljica pravnog odjela u S-LINK-u. Čak i kad se konzervativno promatraju brojke, ministarstvo je otkrilo da su koristi veće od troškova.