Ekonomija
BioNTech/Pfizer prvobitno tražio 54 eura za dozu cjepiva
Njemački mediji su otkrili kako se za ovo cjepivo prvobitno tražilo 20 puta više nego za AstraZenecu – Liječnička komora Njemačke ponudu naziva „neozbiljnom težnjom za profitom“.
Kako saznaju njemački NDR, WDR i „Süddeutsche Zeitung“, u lipnju prošle godine su predstavnici BioNTecha i Pfizera od Europske unije tražili 54,08 eura za jednu dozu cjepiva protiv koronavirusa. Liječnička komora Njemačke je ovaj pokušaj nazvala „neozbiljnom težnjom za profitom“.
Komisija Europske komisije je dobila strogo povjerljivu ponudu farmaceutskih tvrtki Pfizer i BioNTech u kojoj svoju dozu cjepiva nude za 54,08 eura ukoliko bi se naručilo 500 milijuna doza. To znači da su za pola milijarde doza cjepiva tražili oko 27 milijardi eura za količinu s kojom bi se cijepilo pola stanovništva Europske unije.
U ponudi su tvrdili kako ista sadrži već najveći mogući postotni popust koji je ponuđen nekome za vrijeme pandemije. S ovom cijenom bi bili oko 20 puta skuplji od doze AstraZenece i Sveučilišta Oxford. Liječnička komora u Njemačkoj je ovu ponudu nazvala „neozbiljnom težnjom za profitom“ koja nije nimalo opravdana za vrijeme svjetske pandemije.
Zbog toga Liječnička komora razumije zašto je došlo do čekanja i po nekima kašnjenja Europske unije vezano za cjepivo ove dvije tvrtke. Početkom godine je direktor BiONTecha Ugur Sahin u intervjuu za časopis “Spiegel” kritizirao pregovore s Europskom unijom koji su bili „sigurno ne tako brzi i jednostavni kao s drugim zemljama“. Sahin je izjavio kako je očigledno vladao dojam „dobit ćemo dovoljno, neće biti toliko strašno, imamo sve pod kontrolom“, što ga je „čudilo“.
Iz tvrtke su na upit spomenutih medija komentirali kako ne žele odgovoriti na konkretna pitanja o ponudi, ali su istaknuli da cijena cjepiva „ovisi o raznim čimbenicima“. Tvrde kako tvrtka nije ostvarila dobit, ali kada ju ostvari, da će „reinvestirati u daljnji razvoj“ cjepiva protiv koronavirusa. Europska unija zbog „uvjeta ugovora“ nije htjela komentirati medijske natpise.
Tek u studenom se Europska unija dogovorila sa BioNTech/Pfizerom, gdje je cijena po dozi bila 15,50 eura. Sličnu cijenu je platila SAD, koja je za dozu platila oko 16 eura – 100 milijuna doza za 1,95 milijardi dolara.
Za njemačke medije je i zanimljivo kako u ponudi stoji da se razvijanje cjepiva financiralo „kompletno samostalno“. Ta tvrdnja možda vrijedi za Pfizer, ali ne i za njemačku tvrtku BioNTech, koja je dobila novac od osnivača Hexala Andreasa i Thomasa Strüngmanna, ali i novac poreznih obveznika od Ministarstva za obrazovanje i istraživanje.
Od 2012. do 2017. godine je kroz razne fondove tvrtka dobila oko 50 milijuna eura iz njemačkih i EU programa, a na ljeto prošle godine su za razvijanje mRNA baziranog cjepiva dobili oko 375 milijuna eura.
Iz njemačke Liječničke komore razumiju da bi visoke cijene cjepiva mogle biti zbog visokih troškova razvijanja cjepiva, ali ne da je cijena toliko visoka. Razumiju kako i dioničari moraju dobiti svoj dio kolača, ali u vrijeme „krizne situacije, gdje je cilj, ne samo cijepiti industrijske zemlje, nego i cijeli svijet“ ova cijena nije razumna.
- U Austriji dogovoren novi porez, gorivo će opet značajno poskupjeti
- Automobilski div Porsche gradi tvornicu u Hrvatskoj
- Austrija: Bonovi za popravak od danas ponovno dostupni
- Beč: Razjašnjen identitet mrtvog čovjeka pronađenog na Wienerbergu
- Norveška kao primjer: Predsjednica parlamenta dala ostavku “zbog tri kilometra”
Ekonomija
Cijena sirove nafte vrtoglavo raste
Cijene nafte dosegle su najvišu razinu u 10 mjeseci i uskoro bi mogle probiti 100 dolara. To je dobra vijest za Saudijsku Arabiju i Rusiju koje od ljeta dižu cijene smanjenjem proizvodnje. Njihov prihod je dramatično porastao. Međutim, taktika bi mogla biti bumerang za naftne divove. Jer bi mogli pogoditi globalnu ekonomiju – a time i sebe.
Cijena nafte ove je godine konstantno padala – sve dok Saudijska Arabija u srpnju nije naglo smanjila proizvodnju za milijun barela dnevno. I to uz smanjenje proizvodnje na koje je OPEC+ (tj. u suradnji s Rusijom) prethodno pristao. Rusija se pridružila Rijadu s 500.000 barela manje u kolovozu. 1,5 milijuna barela je znatna količina s obzirom na globalnu dnevnu potrošnju od oko 100 milijuna barela, s odgovarajućim povećanjem cijena od ljeta – također vidljivim na benzinskim crpkama diljem svijeta.
Početkom rujna dvije velike naftne sile produžile su rezove do kraja godine. Razlog je bio taj što se tržište nafte željelo učiniti stabilnijim i predvidljivijim.
Cijena nafte, koja se ove godine dugo držala na oko 80 dolara, sada bi uskoro mogla probiti granicu od 100 dolara. Hedge fondovi već se sve više klade na cijene iznad 100 USD, među ostalima izvještava Financial Times. Ruska nafta, koja je dugo bila ispod 60 dolara, sada je poskupjela na više od 80 dolara – znatno iznad gornje granice od 60 dolara koju je EU odredio kao maksimalnu cijenu za europske trgovce naftom za kupnju ruske nafte. Zbog ove sankcije uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu, europski trgovci naftom trenutno ne mogu kupovati rusku naftu.
Austrija
Potrošačka košarica u Austriji u posljednje dvije godine poskupila 43 posto
Poskupljenja su cjenovni šok za potrošače, jer u usporedbi s 2021. poskupljenja su sada alarmantna: prema AK monitoru cijena, košarica je u dvije godine u prosjeku poskupjela za oko 43 posto.
Jeftina hrana i sredstva za čišćenje u rujnu koštaju u prosjeku oko osam posto više nego prije godinu dana. Osobito je primjetan rast cijena pojedinih roba, pokazuje aktualni AK monitor cijena 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje u sedam supermarketa i diskonta.
U rujnu 2022. košarica s najjeftinijim proizvodima koštala je u prosjeku 68,10 eura, a u rujnu 2023. cijena je porasla na prosječnih 73,30 eura (plus 7,6 posto). Mnoga jeftina hrana i proizvodi za čišćenje još uvijek su primjetno skupi za potrošače.
Usporedba inflacije s rujnom 2021. ekstremna je za sve proizvode. Suncokretovo ulje opet košta oko 24 posto manje, no u odnosu na rujan 2021. potrošači i dalje plaćaju oko 101 posto više. Cijena pšeničnog brašna jednostavnog za korištenje porasla je za nevjerojatnih 113 posto između 2021. i 2023. godine. Kod penna tjestenine to je 90 posto više, kod krumpira 80 posto, a kod paste za zube 71 posto više nego prije dvije godine.
Od 4. do 7. rujna u sedam supermarketa i diskonta u Beču (Billa, Billa Plus, Spar, Interspar, Hofer, Penny i Lidl) ispitano je 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje. Za proizvode, AK je odabrao najjeftiniju dostupnu ponudu (tj. onu s niskom osnovnom cijenom). Promocije se uzimaju u obzir, ali ne i kupovne kartice ili cijene skupnih popusta.
Monitor cijena AK možete pronaći na wien.arbeiterkammer.at/preismonitor.
Ekonomija
Austriju uskoro očekuju velike promjene na AMS-u
Nova uredba ministra rada Martina Kochera (ÖVP) donosi velike promjene u AMS-u. Uz pojačane kontrole i sankcije, služba za tržište rada trebala bi nezaposlene s malim dodatnim prihodima brže smjestiti na radna mjesta iznad graničnog dohodovnog praga, prenosi APA.
Istodobno, tvrtke koje zapošljavaju značajan broj nezaposlenih maloljetnika trebale bi biti strože kontrolirane, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva rada.
“Zbog kontinuiranog manjka radnika i kvalificiranih radnika te visoke razine slobodnih radnih mjesta, AMS će intenzivirati zapošljavanje nezaposlenih osoba na radna mjesta koja podliježu punom osiguranju i učiniti ga još obvezujućim u budućnosti”, objašnjava ministar rada Kocher.
Prijeti i “lakše” ukidanje naknade za nezaposlene
Zaposlenici na Geringfügig koji ujedno primaju i naknadu za nezaposlene bit će ohrabrivani da prvo pokušaju pronaći redovan posao u tvrtki (u onoj u kojoj rade na 10 sati ili manje). Svakome tko bude “neinicijativan” ili bude imao “nevjerojatne reakcije” na ponuđeni posao ubuduće bi mogao ostati bez naknada za nezaposlene.
Osim toga, dekret predviđa da će grube povrede dužnosti – poput nepodnošenja zahtjeva/prijave ili neprihvaćanja razumnog rada ili obuke – ubuduće dovesti do bržeg blokiranja naknada za nezaposlene, prenosi APA.
Nezaposleni će ubuduće trebati biti dostupni službi za zapošljavanje i tijekom razdoblja kad ne primaju novac (Sperrzeit).
Geringfügig granica prihoda trenutno je oko 500 eura.