Integracija izbjeglica nije samo moralna, već i ekonomska nužnost, poručuje Johannes Kopf, čelnik austrijskog Zavoda za zapošljavanje (AMS). Prema njegovim riječima, Austrija mora odmah i intenzivno ulagati u obrazovanje i uključivanje tražitelja azila, kako bi postali samostalni članovi društva. Ako to izostane, upozorava, dugoročni troškovi za državu bit će znatno veći.

Međutim, tražiti od izbjeglica da odmah počnu tražiti posao – bez znanja njemačkog jezika – nerealno je. Čak i za najjednostavnije poslove, poput čišćenja, osnovna komunikacija na njemačkom jeziku je nužna. „Ako netko ne razumije rečenice poput: ‘Molim vas, danas ne nosite stari papir’ ili ‘Premjestite cvijeće tamo otraga’, ne može obavljati ni takav posao“, objašnjava Kopf u razgovoru za Heute.

Jedno od iznenađujućih zapažanja AMS-a je da se Afganistanci često brže integriraju od Sirijaca – unatoč tome što su Sirijci općenito bolje obrazovani. Razlog za to leži u činjenici da bolje kvalificirani poslovi zahtijevaju višu razinu znanja jezika. Primjerice, više od 200 sirijskih liječnika je u Austriji nostrificiralo svoje diplome, ali im je za to u prosjeku trebalo tri godine, jer su morali polagati dodatne ispite – na njemačkom jeziku. „Iskreno, kao pacijent želim da liječnik razlikuje želudac od crijeva. Zato je dobro poznavanje jezika ključno“, dodaje Kopf.

Situacija se dodatno komplicira jer danas dolaze ljudi koji su godinama živjeli u izbjegličkim kampovima – bez rada, školovanja, pa čak i osnovne pismenosti. To stvara dodatne izazove za integraciju, pogotovo kada se radi o ljudima koji ne znaju čitati, pisati ni računati.

Unatoč dostupnosti, više od 12.500 ljudi prekinulo je tečajeve njemačkog jezika, što dodatno otežava njihovu zapošljivost. Kopf stoga zagovara uvođenje cjelodnevnih obrazovnih i jezičnih programa odmah po dolasku, kako bi se spriječilo da ljudi „dođu na loše ideje“ zbog previše slobodnog vremena.

Kao jedno od rješenja, predlaže i sankcije za one koji odbijaju suradnju: „Ako netko nije spreman sudjelovati, moraju postojati sankcije – to je važno i kako bi se očuvala solidarnost u društvu.“

Na kraju, naglašava: „Integracija nije opcija – ona je jedini put. A neulaganje u jezik i obrazovanje ovih ljudi, dugoročno, koštat će nas puno više.“