Connect with us

Austrija

Bečki štandovi s kobasicama proglašeni nematerijalnom kulturnom baštinom UNESCO-a

Objavljeno

na

Štandovi s kobasicama godinama krase bečki krajolik, a sada su dio UNESCO-va popisa nematerijalne kulturne baštine. Veliko je to priznanje i čast za Beč i njegove stanovnike koji svakodnevno uživaju u ovoj ukusnoj tradiciji. Inicijativa da se štandovi s kobasicama nađu na ovoj prestižnoj listi pokrenuta je sredinom lipnja, a Grad Beč i Bečka gospodarska komora snažno su je podržali.

Štand s kobasicama mjesto je okupljanja, kulinarske raznolikosti i bogatstva što ga čini neizostavnim dijelom bečke svakodnevice, a njegova povijest seže u doba Austro-Ugarske kada su mobilne kuhinje i prodajni štandovi ratnim invalidima nudili izvor prihoda. Od 1969. godine štandovi s kobasicama dobivaju mogućnost stalne lokacije, čime se u gradu učvršćuje njihov kulturni značaj. Bečani se na štand s kobasicama upućuju na povratku iz kazališta ili ga biraju kao mjesto za ručak. Novo priznanje potvrđuje koliko je ova institucija važan ambasador bečke kulture.

Da su štandovi s kobasicama duboko ukorijenjeni u lokalnu kulturu jasno pokazuje karakterističan humor, ali i vokabular koji nastaje u njihovoj blizini. Osim toga, štandovi su nezaobilazan dio pop-kulture, o njima se piše u književnosti, čest su predmet umjetničkih djela, a mogu se pronaći i na kazališnim daskama.

Zbog stalne gastronomske prilagodbe potražnji posjetitelja broj je štandova s kobasicama u Beču nažalost sve manji. U austrijskoj ih je metropoli do 2010. bilo 500-tinjak, a danas ih je oko 120. Održivo proizvedena hrana te inicijative kao što je „Noć štandova s kobasicama” čuvaju kulturu ovih posebnih mjesta okupljanja. U Beču čak postoji Udruženje za promicanje kulture štandova s kobasicama.

Vlasnici bečkih štandova s kobasicama uglavnom su mala obiteljska poduzeća s dugogodišnjom tradicijom u gastronomiji ili mesarstvu. Najstariji štand s kobasicama „Leo” otvoren je 1928. godine, a Bečani ga rado posjećuju i dan-danas.

Na bečkim štandovima s kobasicama okupljaju se sve generacije i društveni slojevi čime se stvara bliskost, jednakost te osjećaj zajednice.

Advertisement

Austrija

Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana

Objavljeno

na

Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.

Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.

Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.

No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.

Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.

Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”

Nastavi čitati

Austrija

Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima

Objavljeno

na

Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.

Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.

“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.

Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.

Nastavi čitati

Austrija

Povrat poreza za 2024.: Kako od države vratiti do 1000 eura

Objavljeno

na

S novom poreznom aplikacijom, zaposlenici sada mogu dodatno olakšati svoje porezne prilagodbe i od porezne uprave dobiti u prosjeku više od 1000 eura. Zbog novih propisa i revalorizacija krediti bi ove godine mogli biti i veći.

Od početka godine porezni obveznici mogu predati poreznu prijavu za 2024. godinu. Posebno atraktivno: prosječni povrat poreza za samostalnu prijavu je oko 1.000 eura po osobi. Važno je znati da se od srpnja iznos može smanjiti zbog procjene bez potrebe za prijavom.

Ove godine Radnička komora bilježi posebno veliku potražnju za terminima konzultacija o poreznim prilagodbama. S “poreznim brisačem” Radnička komora od ožujka ponovno nudi podršku za utvrđivanje poreza u svim saveznim državama. Potrebna je prethodna najava.

Novi kalkulator prilagodbe poreza omogućuje vam online izračun očekivanog povrata. Na temelju osobnih podataka provode se izračuni i koriste se usporedne vrijednosti. Porezna uprava počinje obrađivati ​​zahtjeve krajem veljače, nakon predaje godišnjih obračuna.

Godina 2024. donijet će dodatne pogodnosti kroz valorizaciju poreznih olakšica i povećanje obiteljskog bonusa. Te se promjene mogu zatražiti prilikom podnošenja porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, što bi moglo dovesti do viših poreznih olakšica.

Nastavi čitati
LM