Connect with us

Austrija

Bečka policija: Ispitan muškarac koji je u Beču snimio vidio na kojem je navodno Danka

Objavljeno

na

Ne možemo sa stopostotnom sigurnošću kazati je li na snimku nestala djevojčica, rekao je danas popodne glasnogovornik bečke policije Markus Dietrich za Kleine Zeitung negirajući medijske navode koji tvrde suprotno. Kako je naveo, policija još uvijek pokušava ustvrditi identitet djevojčice na sa snimke uz pomoć dostupne tehnologije.

Dietrich kaže da je muškarac koji je napravio video ispitan i da trenutno nema drugih svjedoka. Prioritet policije je da pronađu djevojčicu sa snimke i dvije osobe sa snimke.

Istraga se intenzivno provodi i kriminalističko odjeljenje dobro napreduje. Čim budemo imali nove informacije, odmah ćemo obavijestiti javnost, rekao je Dietrich.

Advertisement

Austrija

Radite u Austriji i niste dobili plaću? Evo što možete uraditi

Objavljeno

na

By

Prije svega, treba znati da u Austriji za svoj rad dobivate Gehalt (kao namještenik) odnosno Lohn (kao radnik), što su dva naziva za plaću. Uz to u kolektivnom ugovoru za vašu branšu može biti ugovoreno da morate dobivati i određene doplatke na osnovnu plaću/Zulagen, Zuschläge. Onda se vaš cjelokupni prihod naziva „Entgelt“. U ugovoru o radu, odnosno u tarifnom pravilniku piše koliku plaću dobivate za svoj posao i kojeg vam se datuma ona isplaćuje.

Ako zarađujete više od tzv. Geringfügigkeitsgrenze (granica zarade do koje se ne plaćaju doprinosi), vi ste na temelju svojeg radnog odnosa automatski potpuno osigurani. To znači da imate zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te da ste osigurani u slučaju nezgode na radu i nezaposlenosti. Ako zarađujete ispod gornje granice, osigurani ste samo u slučaju nesreće na radu.

Na kraju mjeseca poslodavac vam mora dati obračun plaće/Lohn- bzw. Gehaltsabrechnung. Tu možete vidjeti kolika vam je bruto-plaća, koliko vam je oduzeto na temelju zakonskih doprinosa (socijalnog osiguranja i poreza na plaću), kao i koliko vam je neto isplaćeno.

No, što učiniti kad vam poslodavac ne isplati plaću?

U tom slučaju zaposleni moraju preporučenim pismom poslodavcu poslati zahtjev za isplatu zaostale plaće. To je važno zbog toga što u kolektivnim i radnim ugovorima stoji da se pravo na dobivanje plaće gubi ako se ona u određenom roku ne zahtijeva pismeno. Tko ne zna kako se to radi, treba se o tome telefonom raspitati u AK, prenosi kroativ.at

No, u svakom slučaju najbolje je otići u Radničku komoru (AK) koja će za vas (ako je opravdano) pokrenuti proceduru za dobivanje vaše teško zarađene plaće.

Nastavi čitati

Austrija

Na AMS-u ste i radite: Evo koliko možete legalno zaraditi

Objavljeno

na

By

Često dobivamo pitanja o tome koliko osoba koja prima novac od AMS-a ili neku drugu socijalnu naknadu poput naknade za hitne slučajeve može legalno zaraditi dok prima te oblike pomoći.

Prema promjenama koje se stupile na snagu s početkom 2024. godine, granični dohodak kojeg mjesečno možete legalno zaraditi je 518,44 eura bruto mjesečno.

“Ovo je iznos koji možete zaraditi do praga graničnog dohotka bez smanjenja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. U 2024. granični dohodak iznosi 518,44 eura bruto mjesečno. U 2023. iznosio je 500,91 eura bruto mjesečno.”, stoji na stranicama AMS-a.

Dazuverdienen können Sie bis zur Geringfügigkeitsgrenze, ohne dass Arbeitslosengeld oder Notstandshilfe gekürzt werden. 2024 beträgt die Geringfügigkeitsgrenze 518,44 Euro brutto pro Monat; 2023 betrug sie 500,91 Euro brutto pro Monat.

Nastavi čitati

Austrija

Šef AMS-a ima novu ideju vezanu za naknade koje se vežu za azilante

Objavljeno

na

U raspravi koja se već mjesecima vodi o ponovnom spajanju obitelji sirijske djece i žena i povezanoj neravnoteži – gotovo sve obitelji živjeti idu u Beč – šef AMS-a Johannes Kopf predlaže svojevrsni “zahtjev socijalne skrbi”. Kako prenosi “profil” (online), države bi mogle sklopiti sporazum u kojem stoji sljedeće: Samo savezna država u kojoj je osoba imala prebivalište tijekom postupka azila odgovorna je za pružanje minimalne sigurnosti izbjeglicama.

Kad bi se potom iz Tirola preselili, primjerice, u Beč, tamo više ne bi bilo nikakvih socijalnih davanja. Izbjeglice ne bi mogle podnijeti novi zahtjev. Prema Kopfovim riječima, to bi se reguliralo takozvanim 15a sporazumom između saveznih država. Ako cijela obitelj živi od minimalca, gubici bi bili još veći da se presele u Beč. Nasuprot tome, takav “zahtjev socijalne pomoći” mogao bi zadržati ljude u regijama gdje ima više posla i mogu brže izaći iz minimalnog dohotka.

Nastavi čitati
LM