Austrija će sljedećih godina morati popuniti rupe u svom državnom proračunu. Razlog je slabo gospodarstvo u kombinaciji s povećanjem javne potrošnje. U godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak, Fiskalno vijeće hitno upozorava na rastući državni dug ako se ne poduzmu protumjere. Preporuka je: “Konsolidacija bez tabua” – ali s oprezom.
Fiskalno vijeće očekuje “visoke proračunske deficite i naglo povećanje udjela duga tijekom cijele prognoze”, stoji u “Izvješću o javnim financijama 2023. do 2028.”, koje je predstavljeno na konferenciji za novinare u Beču. Javna potrošnja je naglo porasla zbog inflacije, “dok se zamah prihoda usporava”. Osim toga, trenutačna loša gospodarska situacija opterećuje javne financije.
Rezultat toga je da će proračunski deficit ove i sljedeće godine porasti na 3,9 odnosno 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2028. godine minus će tada lagano pasti na 3,5 posto. Ove brojke i predviđeno povećanje javnog duga na 85 posto BDP-a do 2028. znatno su iznad gornje granice Ugovora iz Maastrichta od 3,0 posto za deficit i 60 posto BDP-a za ukupni dug.
Kako bi se izbjegla EU procedura deficita, postoji “velika potreba za konsolidacijom” od najmanje 6,3 milijarde eura u idućoj godini. Nužne su i mjere, bez obzira na zahtjeve EU, kako bi se osigurala buduća ulaganja i dugoročno stabilne financije, smatra Fiskalno vijeće, nekadašnji odbor za javni dug koji kontinuirano ocjenjuje razvoj javnih financija. Mjere štednje moraju biti popraćene “dugoročnim strukturnim mjerama”.
Bez sveobuhvatnog paketa konsolidacije, Europska komisija će Vijeću za ekonomska pitanja i financije (Ecofin) sredinom siječnja 2025. “preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita”, rekao je Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća. Kao rezultat visokog proračunskog deficita, udio duga kontinuirano će rasti sa 78,6 na 85,0 posto BDP-a do 2028. godine.
Pozitivni učinci visoke inflacije zadnje dvije godine na državni proračun, primjerice kroz veće prihode od poreza na dodanu vrijednost (PDV), “pretvaraju se u suprotnost od 2024. nadalje”, dok su rashodi naglo porasli, posebice za mirovine i plaće u javnom sektoru, isto vrijedi i za područja zdravstva i skrbi te financijskog izjednačavanja s državom i općinama. Očekivani rast BDP-a nije dovoljan da uspori rast udjela duga. Predviđena vrijednost od 85,0 posto u 2028. godini je 14,0 postotnih bodova viša od vrijednosti prije krize izazvane koronavirusom iz 2019. godine.
Općenito, to zahtijeva „visoke napore na strukturnoj konsolidaciji u godinama 2025. do 2028.“, koji, međutim, moraju biti što je moguće više u skladu s gospodarskom situacijom. Prema različitim izračunima, u ekstremnom bi slučaju 2028. trebalo uštedjeti 15,8 milijardi eura u odnosu na 2024. godinu. To zahtijeva “dalekosežan paket mjera” i na strani prihoda i na strani rashoda i “uravnotežen cjelokupni koncept”, navodi se u izvješću Fiskalnog vijeća na 114 stranica.
Važno je što ravnomjernije rasporediti teret među različitim skupinama stanovništva. Preduvjet za to je “temeljna spremnost za razgovor i kompromis ili za razbijanje tradicionalno zastalih pristupa”. Treba uzeti u obzir i napetu gospodarsku situaciju.
Kao popratnu mjeru Fiskalno vijeće hitno preporučuje strukturne reforme, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstva i skrbi “kako bi se povećao potencijal učinkovitosti”, navodi se u izvješću, kao i daljnje povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu ciljanim mjerama.
U osnovi, cilj preporučenih mjera mora biti stvaranje prostora za buduća ulaganja i minimiziranje rizika za državni proračun. Postoje izazovi koje treba prevladati kao što su jačanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva, mjere za suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika, najširi mogući pristup obrazovanju i povećanje učinkovitosti u sektoru zdravstva i skrbi.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, Fiskalno vijeće preporučuje “duboku procjenu sustava financiranja” kako bi se pronašle mogućnosti uštede.
