Connect with us

Ekonomija

Austriju drma kriza, morat će uvesti ozbiljne mjere štednje

Objavljeno

na

Austrija će sljedećih godina morati popuniti rupe u svom državnom proračunu. Razlog je slabo gospodarstvo u kombinaciji s povećanjem javne potrošnje. U godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak, Fiskalno vijeće hitno upozorava na rastući državni dug ako se ne poduzmu protumjere. Preporuka je: “Konsolidacija bez tabua” – ali s oprezom.

Fiskalno vijeće očekuje “visoke proračunske deficite i naglo povećanje udjela duga tijekom cijele prognoze”, stoji u “Izvješću o javnim financijama 2023. do 2028.”, koje je predstavljeno na konferenciji za novinare u Beču. Javna potrošnja je naglo porasla zbog inflacije, “dok se zamah prihoda usporava”. Osim toga, trenutačna loša gospodarska situacija opterećuje javne financije.

Rezultat toga je da će proračunski deficit ove i sljedeće godine porasti na 3,9 odnosno 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2028. godine minus će tada lagano pasti na 3,5 posto. Ove brojke i predviđeno povećanje javnog duga na 85 posto BDP-a do 2028. znatno su iznad gornje granice Ugovora iz Maastrichta od 3,0 posto za deficit i 60 posto BDP-a za ukupni dug.

Kako bi se izbjegla EU procedura deficita, postoji “velika potreba za konsolidacijom” od najmanje 6,3 milijarde eura u idućoj godini. Nužne su i mjere, bez obzira na zahtjeve EU, kako bi se osigurala buduća ulaganja i dugoročno stabilne financije, smatra Fiskalno vijeće, nekadašnji odbor za javni dug koji kontinuirano ocjenjuje razvoj javnih financija. Mjere štednje moraju biti popraćene “dugoročnim strukturnim mjerama”.

Bez sveobuhvatnog paketa konsolidacije, Europska komisija će Vijeću za ekonomska pitanja i financije (Ecofin) sredinom siječnja 2025. “preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita”, rekao je Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća. Kao rezultat visokog proračunskog deficita, udio duga kontinuirano će rasti sa 78,6 na 85,0 posto BDP-a do 2028. godine.

Pozitivni učinci visoke inflacije zadnje dvije godine na državni proračun, primjerice kroz veće prihode od poreza na dodanu vrijednost (PDV), “pretvaraju se u suprotnost od 2024. nadalje”, dok su rashodi naglo porasli, posebice za mirovine i plaće u javnom sektoru, isto vrijedi i za područja zdravstva i skrbi te financijskog izjednačavanja s državom i općinama. Očekivani rast BDP-a nije dovoljan da uspori rast udjela duga. Predviđena vrijednost od 85,0 posto u 2028. godini je 14,0 postotnih bodova viša od vrijednosti prije krize izazvane koronavirusom iz 2019. godine.

Općenito, to zahtijeva „visoke napore na strukturnoj konsolidaciji u godinama 2025. do 2028.“, koji, međutim, moraju biti što je moguće više u skladu s gospodarskom situacijom. Prema različitim izračunima, u ekstremnom bi slučaju 2028. trebalo uštedjeti 15,8 milijardi eura u odnosu na 2024. godinu. To zahtijeva “dalekosežan paket mjera” i na strani prihoda i na strani rashoda i “uravnotežen cjelokupni koncept”, navodi se u izvješću Fiskalnog vijeća na 114 stranica.

Važno je što ravnomjernije rasporediti teret među različitim skupinama stanovništva. Preduvjet za to je “temeljna spremnost za razgovor i kompromis ili za razbijanje tradicionalno zastalih pristupa”. Treba uzeti u obzir i napetu gospodarsku situaciju.

Kao popratnu mjeru Fiskalno vijeće hitno preporučuje strukturne reforme, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstva i skrbi “kako bi se povećao potencijal učinkovitosti”, navodi se u izvješću, kao i daljnje povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu ciljanim mjerama.

U osnovi, cilj preporučenih mjera mora biti stvaranje prostora za buduća ulaganja i minimiziranje rizika za državni proračun. Postoje izazovi koje treba prevladati kao što su jačanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva, mjere za suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika, najširi mogući pristup obrazovanju i povećanje učinkovitosti u sektoru zdravstva i skrbi.

Na kraju, ali ne i najmanje važno, Fiskalno vijeće preporučuje “duboku procjenu sustava financiranja” kako bi se pronašle mogućnosti uštede.

Advertisement

Ekonomija

Shop u kojem rado kupuju i građani Austrije otpušta čak 480 zaposlenika

Objavljeno

na

By

Njemački internetski trgovac Otto otpušta oko 480 zaposlenika u pozivnim centrima, potvrdila je danas tvrtka na upit.

Kao razloge, Otto navodi pojačanu konkurenciju, kontinuirano slab ekonomski rast u Njemačkoj i promijenjene navike kontaktiranja kupaca. Telefonski kontakt gubi na važnosti, a strukture korisničke službe više nisu ekonomski održive.

Otto planira do 31. kolovoza ove godine zatvoriti 8 od 13 lokacija korisničke službe. Tvrtka će tako ugasiti urede u Alzenau, Bad Salzuflenu, Bochumu, Niederzieru, Kasselu, Leipzigu, Stuttgartu i Nürnbergu. Korisnička služba ostat će prisutna u Magdeburgu, Neubrandenburgu, Hamburgu, Dresdenu i Erfurtu, gdje će raditi oko 700 zaposlenika. Osim toga, tvrtka će surađivati i s vanjskim partnerima.

Otto je najavio kako će pogođenim zaposlenicima ponuditi otpremnine ili prelazak u prijelazno društvo. Takvo društvo privremeno preuzima radnike, dodatno ih osposobljava te ih, u najboljem slučaju, ponovno integrira na tržište rada. Otto će povećati iznos tzv. prijelazne naknade za nezaposlene.

Nastavi čitati

Ekonomija

Novi građevinski stečaj u Austriji, poznata tvrtka u stečaju

Objavljeno

na

By

Sljedeći stečaj u Austriji: Građevinska tvrtka Bauerei Bauunternehmen GmbH iz Burgenlanda zapala je u stečaj, a u utorak je na Zemaljskom sudu u Eisenstadtu pokrenut stečajni postupak protiv tvrtke iz Pame.

Kako je priopćio KSV, za stečajnog upravitelja imenovan je dr. Felix Stortecky, a prvo ročište za ispitivanje i plan sanacije održat će se 28. travnja. Stečajni postupak pokrenut je na zahtjev jednog vjerovnika, budući da Bauerei Bauunternehmen GmbH više nije u mogućnosti ispunjavati svoje tekuće financijske obveze.

Ovaj tjedan i građevinska tvrtka iz Klagenfurta zapala je u stečaj. FB Final Bau GmbH također je bankrotirala te je pokrenut stečajni postupak

Nastavi čitati

Ekonomija

Skoro 2.160 eura mjesečno – dogovorena nova povećanja plaća u Austriji

Objavljeno

na

By

Tijekom proljetnih pregovora o plaćama dogovorena su nova povećanja za tisuće zaposlenika. Minimalna plaća sada, ovisno o sektoru, iznosi do 2.158,75 eura mjesečno.

Pregovori o plaćama u punom su jeku, a prvi dogovori već su postignuti. Zahvaljujući tome, gotovo 200.000 zaposlenika dobit će povećanje plaća, a dodatni sporazumi upravo su zaključeni.

U ponedjeljak su se predstavnici poslodavaca i sindikata dogovorili o povećanju plaća za zaposlenike u privatnim šumarskim poduzećima za 2,95 posto. Novi minimalni bruto iznos sada iznosi 2.000 eura mjesečno.

Povećanje od 2,95 posto odnosi se i na satnice, dodatke za rukovatelje strojevima i voditelje timova, kao i na plaće za učenike na praksi. Dnevnice i naknade za noćenje usklađene su s propisanim poreznim olakšicama. Ova odluka stupa na snagu 1. ožujka 2025., a novi kolektivni ugovor vrijedit će 12 mjeseci.

Zaposlenici u industriji voćnih sokova dobit će povišicu od 3,15 posto retroaktivno od veljače 2025. Naknade za učenike na praksi također rastu – u prvoj godini naukovanja na 1.200 eura, a u četvrtoj na 2.000 eura mjesečno. Povećanje od 3,15 posto obuhvaća i dodatke, dok novi minimalni bruto iznos sada iznosi 2.158,75 eura mjesečno.

Nastavi čitati
LM