Austrija
Austrijska vlada planira paket poticaja vrijedan 38 milijardi eura
Austrijska vlada zbog krize izazvane pandemijom corona virusa priprema veliki paket pomoći gospodarstvu u vrijednosti od čak 38 milijardi eura. Iz Vlade su istaknuli kako sve mjere koje se donose ide u smjeru olakšavanja tereta krize na gospodarstvo te prevenciju velike nezaposlenosti.
Austrijska vlada nastavlja s donošenjem novih mjera pomoći austrijskom gospodarstvu pa nakon prvog hitnog paketa pomoći vrijednog 4 milijarde eura kreću i u realizaciju drugog, još vrjednijeg. Austrijska vlada ukupno planira izdvojiti 38 milijardi eura. Drugi paket pomoći predviđa još devet milijardi eura garancije za kredite, 15 milijardi eura za pomoć onim najpogođenijim u krizi, te još i dodatnih deset milijardi eura kroz nova porezna rasterećenja. Pomoć koju najavljuje Vlada stoji na raspolaganju svim tvrtkama, ali će najprije biti omogućena onim sektorima najpogođenijim krizom.
“U dobrim vremenima država mora štedljivo koristiti sredstva poreznih obveznika za pomoć u lošim vremenima. A ovo je loše vrijeme! Želimo učiniti sve što je moguće kako bi se spriječila nezaposlenost i nesolventnost. Austrijski građani ne boje se samo virusa, već se plaše i nezaposlenosti. Sada je važno učiniti sve kako bi se spriječila masovna nezaposlenost”, – naglasio je Kurz.
Vicekancelar Werner Kogler istaknuo je da će za razliku od 2008. godine, pomoć ovaj put krenuti s dna, od onih najugroženijih, najosjetljivijih i najpogođenijih. Paket poticaja koji dolaze iz Vlade idu u smjeru očuvanja radnih mjesta kao osnovnog prioriteta, uz zdravlje građana Austrije.
“Nema sumnje kako se suočavamo s najvećom krizom od Drugog svjetskog rata. Posljedice su veće od posljedica globalne financijske krize 2008. i 2009. To također zahtijeva dramatične i posebne mjere za suzbijanje” – istaknuo je vicekancelar Werner Kogler.
“Živimo u novom dobu” – rekao je ministar financija Gernot Blümel koji je istaknuo činjenicu da je situacija izvanredna kada se govori i iz domene državnog proračuna. On je istaknuo i da će Austrija ove godine imati deficit od barem 1 posto BDP-a. Austrija, ujedno i jedna od najbogatijih zemalja Europske unije, imala je u 2019. stopu rasta od 1,6 posto, što je više od prosjeka EU. Austrija je 2018. i 2019. ostvarila proračunski suficit od 0,7 posto.
Zbog krize ove godine, po prvi put od 1953. godine neće biti ni tradicionalnog govora o proračunu, a ministar financija Gernot Blümel će parlamentu dati samo uvid o trenutnoj situaciji proračuna.
R.P
Foto: APA
Austrija
Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.
“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”.
Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.
Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.
Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.
Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.
Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.
Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”
Austrija
Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
Austrija
U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.
U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.
Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.
Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.
Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.
You must be logged in to post a comment Login