Foto: BKA / Dragan Tatic / Ilustracija

Austrijska vlada dogovorila sigurnosnu strategiju

ÖVP i Zeleni su se dogovorili o novoj strategiji nacionalne sigurnosti. To bi trebalo proći kroz Vijeće ministara cirkularnom rezolucijom u srijedu, a zatim dalje u Parlament.

Konačni nacrt koji je dostupan ORF-u na više od 50 stranica predviđa, među ostalim, bližu suradnju s NATO-om i “bijeg” od ruskog plina. O sigurnosnoj strategiji ÖVP i Zeleni već duže vrijeme pregovaraju. Sigurnosnu doktrinu potrebno je obnoviti, među ostalim, i zato što se Rusija i dalje u trenutno važećoj verziji navodi kao strateški partner.

Nedavno su se očekivali pomaci u pregovorima nakon što su Zeleni konačno odobrili imenovanje ministra financija Magnusa Brunnera (ÖVP) za novog povjerenika EU.

Početkom kolovoza konačno je postignut dogovor oko dugo osporavanog energetskog poglavlja, što je značilo da se uskoro može očekivati ​​i ostatak strategije. Detaljne izmjene trenutnog nacrta još uvijek su moguće, ali malo vjerojatne. Trenutna strategija odlučena je 2013. godine glasovima ÖVP-a, SPÖ-a, FPÖ-a i tima Stronacha.

Dokument počinje ratom u Ukrajini, koji sada traje dvije i pol godine, i jasno govori da Rusija također predstavlja opasnost za Europu.

Na primjer, kaže se: “Odnos između EU-a i Rusije iz temelja se promijenio od ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, koji je prekršio međunarodno pravo.” I: “Kao dio svog hibridnog ratovanja, Rusija će nastaviti vojno prijetiti Europi, izazivati ​​je raznim sredstvima i pokušati destabilizirati Europsku uniju i njezino okruženje.”

Također se navodi: Ukrajinski rat jasno daje do znanja da se “obrambena sposobnost i otpornost Austrije moraju povećati u svim područjima djelovanja sigurnosne politike na nacionalnoj razini u skladu s EU-om”.

O austrijskoj neutralnosti također se žustro raspravlja od veljače 2022. “Biti vojno neutralan ne znači biti ravnodušan kada se krši međunarodno pravo i napada suverenitet, teritorijalni integritet ili neovisnost države”, stoji u poglavlju “Politika aktivne neutralnosti i europska solidarnost”.

Kao neutralna država, republika ne smije pripadati niti jednom vojnom savezu, ali je dopuštena suradnja s NATO-om. To je slučaj i sa stranim predstavništvima, na primjer, i to bi također trebalo proširiti u budućnosti.

“Od ključne je važnosti da iskoristimo mogućnosti suradnje s NATO-om u područjima prevencije sukoba, upravljanja krizama i kooperativne sigurnosti, kao i u interesu jačanja interoperabilnosti naših vojnih kapaciteta”, kaže se. Podržava se i zajednička nabava obrambene opreme unutar EU.

Izlazak iz ruskog plina kao poseban cilj

Kao što je već poznato, na inzistiranje potonjeg, ÖVP i Zeleni dogovorili su postupno ukidanje isporuke ruskog prirodnog plina do 2027. godine. Plinsko grijanje u stanovima uskoro će biti prošlost: “U području grijanja prostora treba što prije smanjiti korištenje plinovitih energenata zbog sigurnosti opskrbe.”

Osim toga, “kako bi se poduprla ukupna državna procjena situacije”, obavještajne službe u kontekstu vojne narodne obrane “treba prilagoditi promijenjenim okvirnim uvjetima u pogledu osoblja, materijala i zakonodavstva”.

Kina je “istovremeno partner, konkurent i sistemski suparnik”, nastavlja se. Regionalni sukobi poput napada Hamasa na Izrael u listopadu 2023. također imaju potencijal za širenje i mogli bi imati “duboke učinke na društvenu koheziju i sigurnost u Austriji i Europi”.

NE PROPUSTITE

LM