Austrija se suočava s ozbiljnim izazovima na tržištu rada, a glavni uzrok je demografski pad i nedostatak kvalificiranih radnika. Prema analizi AMS, u nadolazećim desetljećima očekuju se značajni poremećaji koji bi mogli snažno utjecati na gospodarstvo i socijalni sustav.
Sve manje radno sposobnih, sve više umirovljenika
Prema projekcijama Statistik Austria, do 2050. godine broj osoba u radno sposobnoj dobi smanjit će se za oko 365.000. Istodobno će broj zaposlenih pasti za približno 121.000.
S druge strane, broj osoba starijih od 65 godina porast će za čak 723.000, odnosno na više od 2,5 milijuna. Time se značajno pogoršava omjer zaposlenih i umirovljenika – s 3,3 zaposlena po jednom umirovljeniku (2024.) na svega 2,2 u budućnosti. To predstavlja ozbiljan pritisak na mirovinski i socijalni sustav.
Manjak kvalificiranih radnika
Poseban problem predstavlja nedostatak stručne radne snage srednje razine kvalifikacija – radnika s obrtničkim zanimanjima i završenim strukovnim školama. Razlog je i promjena obrazovnih trendova: sve više mladih odlučuje se za maturu i studij, dok zanimanja u obrtništvu ostaju nepopunjena.
Istovremeno, generacija „baby boomera“ odlazi u mirovinu, čime se dodatno smanjuje broj iskusnih radnika.
Direktor AMS-a Johannes Kopf upozorava da tržište rada ulazi u neravnotežu: „Starimo, a nedostaju nam upravo one kvalifikacije koje su nam najpotrebnije.“
Prema procjenama WIFO, već u sljedećim godinama moglo bi nedostajati oko 51.000 radnika srednje razine kvalifikacija. To bi moglo usporiti gospodarski rast za oko 0,5 posto do 2029. godine.
Regionalne razlike sve izraženije
Analiza pokazuje i značajne regionalne razlike. Dok Beč bilježi rast broja radno sposobnog stanovništva, ostale savezne pokrajine suočavaju se s padom. Posebno su pogođeni Koruška i Gradišće, gdje se očekuje značajan odljev radne snage.
Stručnjaci upozoravaju da bi pojedine regije mogle trpjeti ozbiljne gospodarske posljedice zbog smanjenja broja radnika.
Rješenja: više zaposlenih i ciljano useljavanje
Kako bi se ublažio problem, predlaže se povećanje sudjelovanja na tržištu rada – posebno među ženama, starijim osobama i migrantima. Također se naglašava važnost bolje integracije izbjeglica na tržište rada.
Ključnu ulogu ima i dodatno obrazovanje i prekvalifikacija, kojima bi se moglo brzo povećati broj kvalificiranih radnika.
„Bez ciljane imigracije i ulaganja u obrazovanje nećemo moći riješiti ovaj problem“, zaključuje Kopf.
Austriju tako u narednim godinama očekuje zahtjevna prilagodba tržišta rada, uz nužnost kombiniranja demografskih, obrazovnih i migracijskih politika.
