Austrijski ministar financija gostovao je na ORF-u gdje je govorio o problemima s kojima se susreće kao šef financijskog odjela države, ali i o tekućim financijskim planovima.

Prema proračunskim izgledima Fiskalnog vijeća, republički financijski proračunski manjak vjerojatno će biti znatno iznad granice od 3 posto iz Maastrichta. Za tekuću godinu očekuje se proračunski manjak od 3,4 posto bruto domaćeg proizvoda, znatno iznad 2,7 posto prema procjeni ministra financija Brunnera. I Fiskalno vijeće daje sumornu prognozu za 2025. godinu. Sljedeće godine očekuje se deficit od 3,2 posto – ministar ÖVP-a je, međutim, izračunao 2,8 posto.

Među zaslugama za to su, smatraju u Fiskalnom vijeću, produženje kočnice cijena struje, ponovna suspenzija energetskih poreza i stambeni paket. Ministarstvo financija izjavilo je za “Heute” u srijedu da trenutačno ispravlja očekivani deficit na 2,9 posto za 2024.: “Glavni razlog za to je nesigurna gospodarska situacija.”

No, Ministarstvu financija je “neshvatljiva” činjenica da Fiskalno vijeće pretpostavlja manjak veći od tri posto. To znači da Fiskalno vijeće korigira vlastite prognoze iz prosinca za više od jedan postotni bod.

Brunner je u petak navečer u ZiB-2 govorio s Margit Laufer o napetoj proračunskoj situaciji. Sa stajališta političara ÖVP-a, sastavljanje proračuna ovisi o stručnjacima. Stručnjaci WIFO-a bili su mišljenja da bi prag bio ispod praga od 3 posto. Ipak, prognoze Fiskalnog vijeća shvaćene su vrlo ozbiljno.
Ministarstvo financija sljedećih dana želi Europskoj uniji poslati prognozu od 2,9 posto. Već je bilo pozitivnih signala da se to prihvaća.

Imamo problema s potrošnjom

“Sigurno nemamo problema s prihodima u Austriji”, jasno kaže Brunner. S druge strane, sada moramo štedjeti na troškovima, a ne dijeliti “izborne slatkiše”. Novac morate pravilno i razumno uložiti, rekao je ministar financija. Proračun je stoga usredotočen na buduće teme, kao što su strukturni paketi pomoći. 

Prema Brunneru, poduzete mjere poput povećanja mirovina od 9,7 posto i dalje su bile primjerene. Međutim, sada moramo ispitati kako se ti troškovi mogu smanjiti, primjerice povećanjem dobi za odlazak u mirovinu. Sada možemo učiniti duže radno vrijeme privlačnijim stanovništvu.

U petak se u Beču dogodila nesreća između vozila koje je bilo na gradilištu i vlaka podzemne željeznice. Nekoliko ozlijeđenih osoba zbrinula je spasilačka ekipa, a nema informacija koliko su teške ozlijede, ali nisu ozbiljnije prirode to jest nitko nije životno ugrožen.

Neposredno prije stanice bečke podzemne željeznice Schottentor, u petak navečer oko 19.30 sati dogodila se nesreća između građevinske prikolice montirane na šine i vlaka U2. Kako je Wiener Linien potvrdio, vlak je evakuiran što je brže moguće, a svih 120 putnika sigurno je ispraćeno iz tunela. Kažu da su svi putnici sada zbrinuti.

Spasilačka služba brine o putnicima
Kako je za “Heute” potvrđeno iz bečke stručne spasilačke službe, u nesreći nitko nije teže povrijeđen. Međutim, šestero ljudi – uključujući i vozača podzemne željeznice – navodno je zbrinulo bečko stručno spasilačko odjeljenje i potom ih pustili na kućnu njegu.

Prema prvim saznanjima, moguće je da se građevinsko vozilo pokrenulo sporednim kolosijekom. Vozač podzemne željeznice uspio je spriječiti nešto gore primjenom kontroliranog kočenja u nuždi. Vozač trenutno prima psihološku podršku kriznog tima Wiener Linien.

Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.

To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.

U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.

Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.

Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.