Trgovci upozoravaju na novi udar inflacije – vlada bi trebala odgoditi uvođenje poreza
Beč, 31. ožujka 2026. – Nova planirana porezna obveza na plastične ambalaže, koja bi trebala stupiti na snagu ovog ljeta, prema ocjeni trgovaca dolazi u najgore moguće vrijeme. Kombinacija rasta cijena sirovina uslijed sukoba u Iranu i novog poreza mogla bi dodatno pogoršati inflaciju i poništiti planirano smanjenje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.
“Dodavanje benzina na već zapaljeni požar”
Rainer Will, direktor neovisnog i nadstranačkog Handelsverband, upozorava: „Uvođenje poreza na plastiku usred snažnog poskupljenja plastičnih materijala je kao da se u požar sipa benzin. Porez bi proturječio dvama ključnim ciljevima vlade: borbi protiv inflacije i obećanju da neće uvoditi nove poreze.“
Već u ožujku inflacija u Austriji je prema brzoj procjeni Statistik Austria dosegnula 3,1 posto.
Cijene sirovina skaču i do 40 posto
Poskupljenje plastičnih materijala već je osjetno u nabavi: cijena polietilena (PE) porasla je u posljednjem mjesecu za više od 30 posto, dok je polipropilen (PP), ključan za ambalažu hrane (čaše, poklopci, folije), poskupio gotovo 40 posto. Neki proizvođači već uvode višestruke mjesečne povećanja cijena.
Will ističe: „Plastika je tema koja utječe na cijelu trgovinu i gospodarstvo. Rastuće cijene ambalaže i materijala pogađaju gotovo sve proizvode. Novi porez upravo u trenutku dok cijene sirovina skaču, dodatno bi pogoršao inflaciju i neizbježno povećao cijene na policama.“
Sukob mjera – opasnost za potrošače
Problematično je i što porez dolazi istovremeno s mjerama koje vlada provodi za smanjenje cijena osnovnih namirnica, poput smanjenja PDV-a ispod 5 posto od 1. srpnja. „Efekt poreza mogao bi poništiti gotovo polovicu ove olakšice, a izolirano bi mogao podići cijene i do 10 posto“, upozorava Will.
Trgovci naglašavaju da sami ne profitiraju od poreza, već da snažno rastući troškovi postaju neprihvatljivi i teško održivi.
Porez vrijedan 170 milijuna eura godišnje
Prema planu, nova porezna obveza na plastičnu ambalažu trebala bi godišnje donijeti državi oko 170 milijuna eura. Austrija je pritom već uložila značajna sredstva u sustave reciklaže i provedbu jedinstvenih depozitnih sustava za plastične boce i limenke, te je među EU-državama druga po stopi recikliranja.
Handelsverband traži da se uvođenje poreza odgodi dok se tržišta sirovina ne stabiliziraju i naglašava potrebu za europskom koordinacijom u pitanjima kriterija i ciljeva reciklaže, umjesto nacionalnih “posebnih putanja”.
Will zaključuje: „Borba protiv inflacije je ključni cilj vlade. Uvođenjem ovog poreza u vrijeme naglog rasta cijena sirovina, taj cilj je ozbiljno ugrožen. Planirani porez na plastiku bio bi stoga veliki ekonomski promašaj u pogrešno vrijeme.“
