Austrija
Austrija ulaže 234 milijuna za vojnu infrastrukturu u Tirolu
Veliki dijelovi zastarjele vojne infrastrukture u Tirolu prolaze kroz opću obnovu. Do 2034. planira se uložiti 234 milijuna eura, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare u Innsbrucku.
Ministrica obrane Klaudia Tanner (ÖVP) govorila je o “zamjetnoj svoti” koja bi se, između ostalog, iskoristila za izgradnju nove vojne bolnice. Stalno stacioniranje helikoptera na zapadu zemlje je “zamislivo” od 2028. godine.
“Mi nismo otok blaženih, moramo ulagati”, rekla je Tanner na konferenciji za novinare. Važno je pripremiti se za “posljedice klimatskih promjena”, cyber napade i terorističke napade. Zakon o financiranju nacionalne obrane stvorio je financijsku sigurnost za sljedećih deset godina. Ove će se godine diljem Austrije ulagati u 430 projekata koji su u tijeku.
Neka od ukupno 32 posjeda sada se rješavaju u Tirolu. Direktor nekretnina Savezne vojske, Johannes Sailer, govorio je o 11,6 milijuna eura koji idu samo u mjere samodostatnosti. Vojarna Pontlatz u Landecku u Tirolskom Oberlandu trebala bi postati neovisna za otprilike 14 dana obnovom proizvodnje i distribucije topline. Tu će se graditi i novi gospodarski objekt. Za lokaciju je bilo predviđeno 24 milijuna eura.
U međuvremenu će nova vojna bolnica u Innsbrucku zauzeti najveći udio. Prema Saileru, očekuje se da će “najmoderniji medicinski centar u Austriji” biti dovršen do 2028. godine uz predviđenu cijenu od 75 milijuna eura. Osim toga, obnovit će se vojarna Andreas Hofer u Absamu (okrug Innsbruck-Land), a također će se modernizirati vojni poligon Lizum/Walchen. Unatoč redovitim vježbama “prijateljskih vojski” kao što je njemački Bundeswehr, “daljnji razvoj” alpskog područja za obuku u okrugu Innsbruck-Land trebao bi se provoditi bez ikakvog njihovog financijskog angažmana, rekao je vojni zapovjednik Ingo Gstrein.
Na dnevnom redu su i ulaganja u helikoptersku bazu u Vompu (okrug Schwaz). Prije godinu dana, guverner Tirola Anton Mattle i njegov kolega iz Vorarlberga Markus Wallner (obojica ÖVP) zatražili su da dva helikoptera budu trajno stacionirana na zapadu nakon prirodnih događaja.
Austrija
U Beču nestala 15-godišnja Dina, za njom traje potraga
U Beču traje potraga za 16-godišnjom djevojkom Dinom. Dini se gubi trag od 17. svibnja, a obitelj moli za pomoć u pronalasku.
Njezin opis je objavljen na stranici Oesterreichfindeteuch.
Ime: Dina M
Dob u trenutku nestanka: 15 godina
Spol: ženski
Prebivalište: Beč
Nestala od: 17.05.2025.
Dina M, 15-godišnjakinja iz Beča, nestala je 17.05.2025.
Dina je u trenutku nestanka imala 15 godina, a posljednji put je viđena 17.05.2025. u 14:00 sati u Austriji, savezna pokrajina: Beč, okrug: 12., poštanski broj: 1120, ulica: nepoznata. Ima tamnosmeđu kosu i visoka je između 160 i 165 cm. Nema posebnih obilježja.
Svaka informacija je važna i može pomoći u pronalasku nestale osobe!
Austrija
Preminuo mladić koji je pronađen u teškom stanju na ulici u Beču
Kao što se i strahovalo, preminuo je državljanin Bangladeša koji je krajem prošlog tjedna pronađen na pločniku u bečkom okrugu Favoriten. Ovaj 27-godišnjak bio je žrtva teškog fizičkog nasilja – uzrokovanog ili prikrivenom prometnom nesrećom, ili brutalnim premlaćivanjem.
Trenutno su za istražitelje sve opcije moguće u ovom misterioznom slučaju koji se dogodio u Grenzackerstraße, prometnoj ulici koja vodi od Verteilerkreisa prema Wienerbergu. Naložena je obdukcija preminulog azijskog migranta, koji je preminuo u noći sa subote na nedjelju, a koja bi trebala rasvijetliti okolnosti smrti. Kriminalistička policija za sada ne može isključiti ni prometnu nesreću s bijegom vozača, ni nasilno kazneno djelo.
Poziv policije mogućim svjedocima
Jedino što je za sada sigurno jest da je teško ozlijeđeni muškarac pronađen u noći s četvrtka na petak oko 1 sat ujutro, kako leži na pločniku s teškim ozljedama glave i lica, u blizini jedne benzinske crpke i autosalona. Nešto dalje nalazi se i Pernerstorfer Steg – pješački most koji počinje kod Ettenreichgasse i prelazi četverotračnu cestu. Policija pretpostavlja da je upravo tamo možda započeo incident – bilo u obliku premlaćivanja, bilo kao posljedica nesreće.
Zbog toga policija hitno traži svjedoke koji su 15. svibnja 2025. između 00:55 i 01:15 sati primijetili nešto sumnjivo na toj lokaciji. Istragu vodi specijalizirani tim za zločine protiv života i tijela pri bečkom LKA-u (Kriminalističkom uredu).
U službenom priopćenju policija dodatno naglašava da su ozljede nastale kao posljedica “tupog nasilja”, da su okolnosti još uvijek potpuno nejasne, te da se istraga vodi u svim mogućim smjerovima.
Austrija
(VIDEO) Austrija i Slovenija novom tunelskom cijevi rješavaju veliki problem gužvi
Izgradnja nove cijevi osam kilometara dugog tunela Karavanke, koji povezuje Sloveniju i Austriju, trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, no to neće odmah rezultirati onime zbog čega se nova cijev i gradi – smanjenjem prometnih gužvi.
Kao i kod postojeće tunelske cijevi, četiri kilometra nove cijevi nalazit će se u Sloveniji, a četiri u Austriji. Austrijanci su svoj dio nove tunelske cijevi iskopali u rujnu 2021., dok su radovi na slovenskoj strani započeli u kolovozu 2020. godine. Razlog tomu je kašnjenje Slovenije u izboru izvođača radova.
Turska tvrtka Cengiz İnşaat, koja gradi i određene dionice Koridora 5C u Bosni i Hercegovini, odabrana je za izvođača radova. Sloveniju će ti radovi stajati 160 milijuna eura. Planirano je da nova tunelska cijev, koja se nalazi na sjeverozapadu Slovenije, odnosno jugoistoku Austrije, bude puštena u promet u ožujku sljedeće godine.
No ni tada se prometne gužve neće odmah smanjiti jer slijedi rekonstrukcija stare tunelske cijevi Karavanki, koja bi trebala trajati do 2029. godine. Tijekom rekonstrukcije stare tunelske cijevi, izgrađene u razdoblju od 1987. do 1991., sav će promet biti preusmjeren u novu tunelsku cijev. Rekonstrukcija će stajati 60 milijuna eura. Po završetku radova, obje će tunelske cijevi biti u funkciji.
Jedan od najvećih izazova u izgradnji nove tunelske cijevi bila je struktura tla. Riječ je o tunelu kojim se koristi velik broj putnika iz zapadne Europe prema Bosni i Hercegovini, kao i onih koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema zapadu Starog kontinenta.
