Kako bi se održala trenutna situacija u sektoru skrbi, do 2050. bit će potrebno gotovo 200.000 osoba za njegu. To je rezultat ažurirane prognoze potražnje za medicinskim sestrama iz Health Austria (GÖG) predstavljene u srijedu. Usporedite li sadašnji broj završenih tečajeva osposobljavanja u užem sektoru skrbi i potražnju do 2050., razlika je i do 3.000 ljudi godišnje.

Još 2019. godine GÖG je predstavio prognozu potražnje do 2030. godine. To je sada ažurirano i nastavit će ažurirati se do 2050. Umirovljenja (“potrebe za zamjenu”, oko 108.000 ljudi) i demografski razvoj (“dodatne potrebe”, oko 88.000 ljudi) uzeti su u obzir s jedne strane, rekla je autorica studije Brigitte Juraszovich, zamjenica voditelja zdravstvenih profesija i dugotrajne skrbi odjelu na GÖG.

Moguća emigracija ili fluktuacije osoblja nisu uključeni u zahtjev za zamjenu zbog nedostatka podataka. “Stoga su ove brojke apsolutno donja granica”, stoji u prognozi.

Studija je uključivala osoblje u bolnicama, uključujući ustanove za rehabilitaciju, kao i u stacionarnoj, dnevnoj i mobilnoj dugotrajnoj njezi. Međutim, osoblje u medicinskim ordinacijama i ustanovama za osobe s invaliditetom, kao i slobodnjaci ili ljudi u nastavi i istraživanju ili u školama i socijalnom osiguranju, nisu bili primljeni. Sveukupno, to rezultira kumulativnim dodatnim zahtjevima od oko 51.000 ljudi do 2030., 120.000 ljudi do 2040. i 196.500 ljudi do 2050.

Trenutna prognoza za 2030. gotovo potpuno odgovara onoj predstavljenoj 2019., kaže Juraszovich. Međutim, vrhunac koji se zapravo očekuje za ovu i sljedeću godinu donekle je pomaknut. S jedne strane, to je rezultat prevelike smrtnosti starijih osoba u pandemiji Covida-19, ali s druge strane, manje je ljudi primljeno u ustanove za njegu tijekom tog vremena.

Ako se fokusirate samo na medicinsko osoblje u užem smislu, do 2030. svake će godine biti potrebno između 5.000 i 5.900 ljudi više. U prosjeku će od 2031. do 2040. biti potrebno 5.600 ljudi, a od 2041. do 2050. 6.200 ljudi.

Nasuprot tome, trenutno se u tim područjima obučava prosječno oko 5.100 ljudi. To zvuči kao gotovo potpuna pokrivenost potreba – ali treba uzeti u obzir činjenicu da trenutno samo oko 80 posto obučenih zaista ulazi u profesiju, rekla je Juraszovich.

Sve u svemu, ona stoga pretpostavlja da će biti potrebno ukupno 7.000 do 8.000 diplomanata godišnje – što rezultira godišnjim jazom od 2.000 do 3.000 ljudi.

Kao mjere za pokrivanje potreba, studija preporučuje, uz već poduzete mjere kao što su povećanje atraktivnosti i subvencije za obuku, zapošljavanje međunarodnog medicinskog osoblja i osoba koje mijenjaju karijeru. Potrebni su i bolji radni uvjeti ili, kako kaže studija, “mjere zadržavanja osoblja”.

Uz to treba povećati učinkovitost, primjerice korištenjem tehnologije i rasterećenjem medicinskog osoblja s administrativnim osobljem. U konačnici, također se morate usredotočiti na prevenciju, rekla je Juraszovich. Povećanjem zdravstvene pismenosti stanovništva mogla bi se smanjiti potreba za njegom.