Connect with us

Austrija

Austrija: Svake godine nedostaje oko 3000 medicinskog osoblja, koga će zapošljavati Austrija?

Objavljeno

na

Kako bi se održala trenutna situacija u sektoru skrbi, do 2050. bit će potrebno gotovo 200.000 osoba za njegu. To je rezultat ažurirane prognoze potražnje za medicinskim sestrama iz Health Austria (GÖG) predstavljene u srijedu. Usporedite li sadašnji broj završenih tečajeva osposobljavanja u užem sektoru skrbi i potražnju do 2050., razlika je i do 3.000 ljudi godišnje.

Još 2019. godine GÖG je predstavio prognozu potražnje do 2030. godine. To je sada ažurirano i nastavit će ažurirati se do 2050. Umirovljenja (“potrebe za zamjenu”, oko 108.000 ljudi) i demografski razvoj (“dodatne potrebe”, oko 88.000 ljudi) uzeti su u obzir s jedne strane, rekla je autorica studije Brigitte Juraszovich, zamjenica voditelja zdravstvenih profesija i dugotrajne skrbi odjelu na GÖG.

Moguća emigracija ili fluktuacije osoblja nisu uključeni u zahtjev za zamjenu zbog nedostatka podataka. “Stoga su ove brojke apsolutno donja granica”, stoji u prognozi.

Studija je uključivala osoblje u bolnicama, uključujući ustanove za rehabilitaciju, kao i u stacionarnoj, dnevnoj i mobilnoj dugotrajnoj njezi. Međutim, osoblje u medicinskim ordinacijama i ustanovama za osobe s invaliditetom, kao i slobodnjaci ili ljudi u nastavi i istraživanju ili u školama i socijalnom osiguranju, nisu bili primljeni. Sveukupno, to rezultira kumulativnim dodatnim zahtjevima od oko 51.000 ljudi do 2030., 120.000 ljudi do 2040. i 196.500 ljudi do 2050.

Trenutna prognoza za 2030. gotovo potpuno odgovara onoj predstavljenoj 2019., kaže Juraszovich. Međutim, vrhunac koji se zapravo očekuje za ovu i sljedeću godinu donekle je pomaknut. S jedne strane, to je rezultat prevelike smrtnosti starijih osoba u pandemiji Covida-19, ali s druge strane, manje je ljudi primljeno u ustanove za njegu tijekom tog vremena.

Ako se fokusirate samo na medicinsko osoblje u užem smislu, do 2030. svake će godine biti potrebno između 5.000 i 5.900 ljudi više. U prosjeku će od 2031. do 2040. biti potrebno 5.600 ljudi, a od 2041. do 2050. 6.200 ljudi.

Nasuprot tome, trenutno se u tim područjima obučava prosječno oko 5.100 ljudi. To zvuči kao gotovo potpuna pokrivenost potreba – ali treba uzeti u obzir činjenicu da trenutno samo oko 80 posto obučenih zaista ulazi u profesiju, rekla je Juraszovich.

Sve u svemu, ona stoga pretpostavlja da će biti potrebno ukupno 7.000 do 8.000 diplomanata godišnje – što rezultira godišnjim jazom od 2.000 do 3.000 ljudi.

Kao mjere za pokrivanje potreba, studija preporučuje, uz već poduzete mjere kao što su povećanje atraktivnosti i subvencije za obuku, zapošljavanje međunarodnog medicinskog osoblja i osoba koje mijenjaju karijeru. Potrebni su i bolji radni uvjeti ili, kako kaže studija, “mjere zadržavanja osoblja”.

Uz to treba povećati učinkovitost, primjerice korištenjem tehnologije i rasterećenjem medicinskog osoblja s administrativnim osobljem. U konačnici, također se morate usredotočiti na prevenciju, rekla je Juraszovich. Povećanjem zdravstvene pismenosti stanovništva mogla bi se smanjiti potreba za njegom.

Advertisement

Austrija

1500 biciklista u subotu će prosvjedovati te zakrčiti ulice oko bečkog Pratersterna

Objavljeno

na

U subotu poslijepodne Beč će biti pozornica biciklističkih demonstracija “Za spas stabala uz A4” s 1500 sudionika.

U subotu poslijepodne, 13. travnja, sudionici u prometu moraju očekivati ​​zastoje od 18:00 sati, posebno u drugom i trećem bečkom okrugu, navodi ÖAMTC.

Zbog biciklističke demonstracije “Spasimo drveće uz A4”, bit će velikih zastoja, osobito oko Praterstern i duž cesta uz Dunavski kanal.

Demo počinje s oko 1500 ljudi registriranih na Pratersternu. Ruta vodi u dionicama duž cesta dunavskog kanala do Schwechata i zatim natrag do Pratersterna. Između ostalog, privremeno će biti zatvorene Praterstern – Praterstraße – Weißgerberlände – Erdberger Lände – Erdbergstraße – Schlachthausgasse – Stadionbrücke – Schüttelstraße – Franzensbrückenstraße.

Preporuka ÖAMTC-a: koristite podzemnu željeznicu ili izbjegavajte velika područja.

Nastavi čitati

Austrija

Što ako dobijete otkaz na poslu u Austriji, evo što morate znati

Objavljeno

na

By

Blagovremeno prijavljivanje Zavodu za zapošljavanje (AMS) važno je zbog izbjegavanja financijskih gubitaka i praznina u stažu. Prijavu nezaposlenosti mogu podnijeti i još zaposlene osobe, ako već znaju kada će im se okončati radni odnos. Ako Zavod za zapošljavanje prijavu dobije tek poslije okončanja radnog odnosa, novčana pomoć (i osiguranje) mogu se odobriti tek od dana obavljanja razgovora s nezaposlenim. Prijava nezaposlenosti / Arbeitslos-Meldung može se poslati poštom, faksom ili online (njemački).

Preduvjeti za dobivanje pomoći za slučaj nezaposlenosti su:

52 tjedna radnog odnosa prilikom kojeg je uplaćivano i osiguranje za slučaj nezaposlenosti (Arbeitslosenversicherungspflichtige Beschäftigung) tijekom posljednje dvije godine. Ako neko ostane ponovo bez posla, a negdje u Austriji je već primao novac za nezaposlene, za sljedeći put je dovoljno imati i 28 tjedana gore navedenog zaposlenja tijekom posljednjih 12 mjeseci.

– sposobnost za rad: da nezaposleni, dakle, nije invalid, odnosno nesposoban za radni odnos.
– spremnost za rad: osoba bez posla mora prihvatiti “odgovarajući” posao, posjećivati “kursove/tečajeve” Zavoda za zapošljavanje i osobno se javljati na oglase za radna mjesta.
– stajanje na raspolaganju za posredovanje novog posla (=postojanje mogućnosti za nezaposlenu osobu da smije i može dobiti drugo radno mesto).

Visina iznosa pomoći za nezaposlene
Pomoć za nezaposlene sastoji se od tzv. osnovnog iznosa, eventualnih dodataka za članove obitelji i dopunskog iznosa. Osnovni iznos pomoći za nezaposlene iznosi 55 posto neto prihoda za vrijeme rada.

Dužina primanja pomoći za nezaposlene
najmanje 20 tjedana
30 tjedana, ako je nezaposleni tijekom posljednjih 5 godina radio i bio osiguran bar 3 godine
39 tjedana, ako je nezaposleni tijekom posljednjih 10 godina radio i bio osiguran bar 6 godina i ako je stariji od 40 godina
52 tjedana, ako je nezaposleni tijekom posljednjih 15 godina radio i bio osiguran bar 9 godina i ako je stariji od 50 godina

Potpora u slučaju nužde / Notstandshilfe

Pomoć u slučaju nužde iznosi 92 do 95 posto osnovnog iznosa pomoći za nezaposlene i istog postotka dodatnog iznosa koji se dobiva uz tu pomoć, kao i eventualnih dodataka za članove obitelji i može se dobivati poslije završetka isplate pomoći za nezaposlene.
Ako je prihod bračnog ili životnog partnera viši od jednog određenog iznosa, onda se ova pomoć umanjuje. Za starije osobe važe druge granice. Ako je prihod previsok, onda se pomoć uopće ne dobiva.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Rasprava o radnom vremenu, trgovci protiv produženja na 80 sati

Objavljeno

na

Produljenje radnog vremena s trenutnih maksimalnih 72 sata na 80 sati između ponedjeljka i subote, koje je predložio šef REWE Austrija Marcel Haraszti, odbili su brojni trgovci u Austriji.

“U ovom slučaju nema dogovora u industriji”, rekao je direktor trgovinskog udruženja Rainer Will za APA-u. Zahtjev za povećanjem na maksimalno 80 sati tjedno trenutno “ne može dobiti većinu” među članovima trgovačkih udruženja.

Kao slobodna interesna zajednica, strukovno udruženje broji oko 4.000 trgovačkih društava kao članova, koja zapošljavaju oko 300.000 ljudi u ovoj zemlji. Različiti trgovci na malo stavili bi “drugačiju liniju” kada je u pitanju radno vrijeme, prema generalnom direktoru trgovačkog udruženja.

Zakon o radnom vremenu je “vrlo nostalgičan zakon” i ponašanje kupaca se promijenilo, rekao je nedavno predsjednik Uprave Bille/Bipe u intervjuu za APA. Šef Rewe Austria već se zalagao za liberalizaciju radnog vremena tijekom 2020. godine. Tada je, primjerice, predložio da poslovnice u gradu budu otvorene do 23 sata, dok bi mjesta koja su gusto prometna smjela raditi od 6 sati ujutro. To nije moguće zbog pravila o 72 sata tjedno. U načelu, trgovine u Austriji mogu ostati otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 21 sat i subotom od 6 do 18 sati.

Lanac drogerija dm odbija širenje otvaranja trgovina. “Dulje radno vrijeme do večeri bila bi vrlo skupa usluga koju bi na kraju morali platiti i oni koji kupuju tijekom dana”, rekao je izvršni direktor dm Austria Harald Bauer u priopćenju za javnost u srijedu. Budući da se potražnja za hranom ili drogerijskim proizvodima teško može povećati produljenim radnim vremenom, to bi oslabilo produktivnost trgovaca. “U konačnici, ti bi se dodatni troškovi odrazili na više potrošačke cijene, što je sve samo ne poželjno, ne samo s obzirom na nedavnu inflaciju”, rekao je Bauer. Voditelji dm-a kritičan je i zbog produženja radnog vremena “s obzirom na stanje na tržištu rada i atraktivnih poslova u maloprodaji”.

U Designer Outletu Parndorf ne žele ići predaleko sa zahtjevima oko radnog vremena, iako je šef centra Mario Schwann priznao da kupci rado kupuju do večernjih sati te da outlet centri u okolnim zemljama rade i nedjeljom. Od lipnja do kolovoza i oko Božića, prodajno mjesto u Parndorfu produljuje svoje radno vrijeme i ostaje otvoreno od ponedjeljka do petka. Pokušaji da se u subotu produži radno vrijeme preko dopuštenih 18 sati nisu uspjeli. “Socijalni partneri su se tome usprotivili i to treba prihvatiti”, rekao je Schwann na tiskovnoj konferenciji u četvrtak.

Sindikat GPA tradicionalno je u prošlosti glasno govorio protiv liberalizacije. “Proširenje radnog vremena ne bi učinilo dobru uslugu atraktivnosti industrije za zaposlenike. Zaposlenici već pate od ogromnog stresa i radnog pritiska zbog nedostatka osoblja”, rekao je predsjednik trgovačkog sektora u GPA, Martin Müllauer. Proširenje radnog vremena dodatno bi pogoršalo situaciju. Radno vrijeme od 6 do 23 sata nije “prijatno ni za zaposlenike”.

Nastavi čitati
LM