Švedski mediji i korisnici društvenih mreža posljednjih su dana upozorili javnost na slučaj Muhameda Tahera Aminija, 45-godišnjeg afganistanskog azilanta koji je prije četiri godine osuđen na doživotni zatvor zbog teškog silovanja i pokušaja ubojstva, a kojem je nedavno odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora.

Objave su potaknule raspravu o navodno povlaštenom tretmanu zatvorenika i mogućem riziku za javnu sigurnost. Međutim, švedske vlasti pojasnile su kako se ne radi o iznimci, već o standardnoj mjeri koja se primjenjuje na osobe koje služe vrlo duge zatvorske kazne, isključivo pod strogim nadzorom uniformiranih službenika zatvorskog sustava.

Prema pravomoćnoj sudskoj presudi, Amini je u proljeće 2022. godine u mjestu Norberg, u središnjoj Švedskoj, silovao mladu ženu s kojom se upoznao u azilantskom centru. Nakon toga ju je teško pretukao i gurnuo u rudarsko okno duboko oko 24 metra, s namjerom da je usmrti. Kada je shvatio da je preživjela pad, vratio se na mjesto događaja i na nju bacao kamenje i cigle.

Sud je utvrdio da između počinitelja i žrtve nije postojala romantična veza. Nakon upoznavanja, Amini ju je pozvao na vožnju automobilom i pokušao nagovoriti na brak, što je ona odbila. U trenutku počinjenja kaznenog djela već je imao izdan nalog za deportaciju.

Žrtva je u rudarskom oknu provela više od 24 sata, sve dok jedan prolaznik i njegovo dvoje djece nisu čuli njezine pozive u pomoć. Teško ozlijeđena, pothlađena i s višestrukim prijelomima, helikopterom je prevezena u bolnicu.

Okružni sud u Västmanlandu osudio je Aminija na doživotni zatvor, odredio njegovo protjerivanje iz Švedske u slučaju eventualnog puštanja na slobodu te mu naložio isplatu odštete u iznosu od 50.000 eura. Sud je u obrazloženju naveo kako je optuženi učinio sve što je bilo u njegovoj moći da dovrši ubojstvo, a da je žrtva preživjela isključivo zahvaljujući spletu okolnosti.

Unatoč težini kaznenog djela i procjeni zatvorske ustanove da postoji visok rizik od ponavljanja nasilja, Aminiju je odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora u trajanju do četiri sata. Tijekom tog vremena može boraviti na javnim mjestima poput kafića, restorana ili trgovačkih centara, ali isključivo u pratnji uniformiranih službenika. Sličan izlazak odobren mu je i tijekom ljeta 2024. godine.

Ova mjera u švedskom zatvorskom sustavu poznata je kao „lufthålspermission“, odnosno dopuštenje za kratki boravak izvan zatvora radi smanjenja negativnih psiholoških i socijalnih posljedica dugotrajnog lišavanja slobode. Njezina svrha nije nagrada, već minimalna rehabilitacijska mjera u strogo kontroliranim uvjetima, koja se primjenjuje kada redoviti izlasci nisu mogući zbog sigurnosnih razloga.

Sličan oblik dopusta ranije je odobren i Mijailu Mijailoviću, osuđenom na doživotni zatvor zbog ubojstva švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh 2003. godine. Iz Švedske službe za zatvorski sustav i probaciju navode kako je cilj ovakvih mjera smanjenje štetnih učinaka dugotrajne izolacije, uz istodobno očuvanje javne sigurnosti.

Slučaj Aminija ponovno je potaknuo raspravu u švedskoj javnosti o ravnoteži između rehabilitacije zatvorenika i zaštite građana, osobito kada je riječ o osobama osuđenima za najteža kaznena djela.

Foto: Ilustracija / Magnus

Austrijska savezna vlada predstavila je u četvrtak opsežan paket zakonskih izmjena u području migracija i azila, koji je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner opisao kao „najstroži paket azilnih mjera u posljednjih 20 godina“. Cilj predloženih mjera je ubrzavanje azilnih postupaka, učinkovitije provođenje povrataka te sprječavanje zlouporaba sustava azila.

Zakonski paket temelji se na novom Paktu o migracijama i azilu Europske unije, koji se sada prenosi u nacionalno zakonodavstvo. Ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger istaknula je kako je osnovni cilj reforme „locirati, usmjeravati i kontrolirati migracije te omogućiti dosljednu provedbu povrataka“.

U sklopu reforme predviđeno je znatno ubrzavanje azilnih postupaka, posebno za podnositelje zahtjeva koji dolaze iz zemalja s niskom stopom priznavanja azila. Također se otvara mogućnost provođenja azilnih postupaka u sigurnim trećim državama.

Ministar Karner naglasio je da se radi o „značajnom pooštravanju azilne politike“, istaknuvši kako sustav azila može funkcionirati samo ako je „strog, čvrst i pravedan“. Posebno je naglasio politiku nulte tolerancije prema zlouporabi azila. Kao primjer učinkovitosti ranijih mjera naveo je pojačane kontrole na granici s Mađarskom u Gradišću, gdje su, prema njegovim riječima, u novoj godini zabilježena samo dva ilegalna prelaska granice i nijedan zahtjev za azil.

Novi zakonski paket predviđa niz dodatnih mjera, uključujući:

• provođenje postupaka na vanjskim granicama, uključujući poseban postupak na Zračnoj luci Schwechat s mogućnošću pritvora i posebnim prostorima za povratak
• uspostavu centara za povratak i savjetovanje
• pooštravanje odredbi o pritvoru i ograničenju kretanja, uz mogućnost uvođenja novih oblika zadržavanja
• strože sankcije u sustavu osnovne skrbi
• obvezne ubrzane postupke u Austriji i na vanjskim granicama EU-a
• uvođenje kvota za spajanje obitelji

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Jörg Leichtfried osvrnuo se i na tzv. popratne mjere, koje su već ranije najavljene. Među njima je uvođenje „Povelje vrijednosti“, koju će osobe s odobrenom zaštitom morati potpisati, uz stroge sankcije u slučaju kršenja pravila. Predviđeno je i uvođenje zabrane primjene pravnih sustava koji su u suprotnosti s demokratskim poretkom, poput šerijatskog prava, u području osobnog statusa i braka.

Ministrica Meinl-Reisinger dodatno je naglasila važnost tzv. migracijske diplomacije. Prema njezinim riječima, Austrija je posljednjih mjeseci intenzivirala suradnju sa zemljama podrijetla migranata te sklopila niz sporazuma s ciljem učinkovitijeg i bržeg provođenja povrataka te suzbijanja ilegalnih migracija. Austrija trenutačno ima 67 sporazuma o readmisiji, koji, uz kontrolu migracija, trebaju omogućiti i zakonit dolazak kvalificirane radne snage.

Predložene zakonske izmjene trebale bi stupiti na snagu tijekom 2026. godine, nakon dovršetka zakonodavne procedure.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da smatra kako bi vlast u Iranu mogla doživjeti kolaps. Njegova izjava dolazi nakon jutrošnje objave iranskih vlasti da je Erfan Soltani uhićen, ali ne i osuđen na smrtnu kaznu, što je u suprotnosti s tvrdnjama njegove obitelji i jedne organizacije za zaštitu ljudskih prava, prenosi Reuters.

U intervjuu Trump je naveo kako vjeruje da bi aktualni prosvjedi mogli dovesti do pada režima koji vlada Iranom još od Islamske revolucije 1979. godine. „Svaka vlast može pasti“, poručio je, dodavši kako će se, neovisno o ishodu, raditi o „zanimljivom razdoblju“.

Trump je također izrazio skepsu prema mogućnosti da vlast preuzme Reza Pahlavi, iranski prijestolonasljednik u egzilu koji se posljednjih mjeseci profilirao kao jedan od glasnijih zagovornika prosvjeda. O njemu je rekao da „djeluje vrlo simpatično“, ali da nije siguran kako bi se snašao u vođenju vlastite zemlje.

Američki predsjednik jučer je dodatno ustvrdio da se, prema njegovim saznanjima, „nasilje u Iranu smiruje“.