Naša zvijezda Sunce posljednjih je sati posebno aktivna. Nekoliko (trenutačno šest, ali moglo bi ih biti i više) značajnih eksplozija primijećeno je na njegovoj površini – samo u području okrenutom prema Zemlji.

Takve su eksplozije u posljednje vrijeme sve češće jer Sunce tijekom tih mjeseci doseže maksimum svog 11-godišnjeg ciklusa. Čestice koje su eksplozije izbačene u svemir trenutno su na putu prema Zemlji i očekuju se od petka navečer. Ovdje zbog interakcija s magnetskim poljem uzrokuju komunikacijske poremećaje, ali i značajno povećanje aktivnosti polarne svjetlosti.

Prognoza NOAA-e očekuje da će geomagnetska aktivnost dosegnuti razinu G4 (na ljestvici od G1 do G5) u subotu. S takvom aktivnošću, koja bi mogla predstavljati najjaču solarnu oluju od 2005. godine, svaka aurora bi vrlo vjerojatno bila vidljiva u dijelovima sjeverne Europe, ali i južnije.

I gle čuda: oko 22 sata prethodne noći pojavile su se prve fotografije ružičaste polarne svjetlosti nad Austrijom. To se u početku moglo vidjeti na vremenskim web kamerama, na primjer u Bad Kleinkirchheimu i Mörtschachu u Mölltalu (Koruška), u Lienzu (Istočni Tirol) ili na Koralpama – a kasnije čak i u Beču! Isti fenomen zabilježen je i u Hrvatskoj. Ljudi su s oduševljenjem gledali i fotografirali fenomen.

U teškoj nesreći autobusa na zapadnoj autocesti A1 u području gradilišta u blizini Thalgaua na području Salzburga u subotu navečer ozlijeđeno je desetero ljudi, od kojih je troje zadobilo teške ozljede.

Kako javlja “ORF Salzburg”, teška nesreća autobusa iz Češke dogodila se na povratku iz Salzburga. Autobus je udario u nekoliko betonskih zaštitnih ograda i zatim se prevrnuo na bok.

Spasioci su bili u velikom broju na licu mjesta. Na terenu je bilo oko 100 vatrogasaca, spasilačke službe i policije. Uzrok nesreće još nije utvrđen te je predmet očevida. Međutim, mikrosan nije isključen.

Danas će biti poznato više informacija.

Ministarstvo financija dalo je na reviziju novi paket zakona za borbu protiv lažnih tvrtki. Korištenje fiktivnih tvrtki za prikrivanje novčanih tokova i izbjegavanje poreza “dovelo je do velikih izazova za financijsku upravu” posljednjih godina, reklo je ministarstvo u odgovoru na nacrt zakona. Od 2014. godine broj identificiranih fiktivnih tvrtki porastao je s 44 na više od 150 u 2023. godini.

Kako navode u Ministarstvu financija, cilj je paketa zakona ranije identificirati fiktivne tvrtke i poduzimati dodatne mjere kako bi se prevaranti mogli ranije i cjelovitije sankcionirati. Ministarstvo očekuje da će planirani Zakon protiv prijevara Dio I i Dio II generirati dodatne porezne prihode od 60 milijuna eura godišnje.

Zakon o borbi protiv prijevara iz 2024., dio I, mijenja Zakon o financijskim zločinima, Savezni zakon o osnivanju Ureda za borbu protiv prijevara, Zakon o općem socijalnom osiguranju i Zakon o zajedničkim standardima izvješćivanja. Razdoblje pregleda završava 21. svibnja.

“Lažne tvrtke, organizirani rad na crno i pranje novca prijete velikim dijelovima legalne ekonomije”, komentirao je ministar financija Magnus Brunner u priopćenju za javnost o nacrtu zakona. “Borba protiv lažnih tvrtki i nezakonitih poslovnih praksi u središtu je naših napora da učinkovito suzbijemo društvene prijevare”, rekao je ministar rada i gospodarstva Martin Kocher (ÖVP).

Lažne tvrtke često izdaju fiktivne fakture koje plaćaju takozvane prolazne tvrtke. Čim novac sjedne na račun, on se briše i zatim kao crni novac predaje tvrtki koja zapravo izvodi posao. Osim toga, koriste se fiktivni računi za netočno naplaćene pretporeze. Na temelju izvješća Savezne kriminalističke policije o sumnji u pranje novca, Ured za borbu protiv prijevara pretpostavlja neobjašnjivi odljev gotovine u iznosu do 800 milijuna eura godišnje preko fiktivnih tvrtki.

Ta sredstva bi se koristila za isplatu neprijavljenih ili djelomično neprijavljenih plaća, a također bi se namjerno smanjivala dobit i omogućilo izvlačenje i prebacivanje dobiti. Prema procjenama nadležnih, time nastaje šteta od nekoliko stotina milijuna eura zbog neplaćanja poreza i doprinosa.

U sklopu I. dijela Zakona o suzbijanju prijevara planiraju se brojne mjere za borbu protiv fiktivnih tvrtki: Između ostalog, predviđena je kazna do 100.000 eura za izradu i korištenje fiktivnih i pokrića faktura. Ubuduće bi fiktivne tvrtke i sumnjivi slučajevi fiktivnih tvrtki, kao i druge radnje prijevare također trebale biti uključene u bazu društvenih prijevara, a služba za tržište rada također bi trebala imati pristup bazi društvenih prijevara u budućnosti. Nadalje, planirana je opsežnija odgovornost klijenta za potraživanja naknada zaposlenika u slučaju namjernog ili krajnjeg nemara uključivanja fiktivnih tvrtki.