Kako bi se osigurala dugoročna financijska održivost mirovinskog sustava, potrebno je odmah reagirati. Trenutačno u Austriji ima oko 2,5 milijuna umirovljenika, a do 2045. očekuje se porast na 3,25 milijuna. Istodobno je sve manje mladih koji mogu financirati mirovine.
Veliki paket štednje za mirovine
Savez ionako svake godine mora nadoknaditi ogroman iznos – čak 30 milijardi eura – za mirovinski sustav, što čini 25 posto ukupnog proračuna. Novac koji zbog toga nedostaje za druge projekte. Zato sada stižu rigorozne mjere. Vlada je čekala završetak izbora u Beču, a sada je „izvadila mačka iz vreće“ i na stol stavila teške mirovinske reforme.
Predstavljanje bez ministrice iz SPÖ-a
Mjere su u srijedu u Parlamentu predstavili šefovi klubova zastupnika August Wöginger (ÖVP) i Yannick Shetty (NEOS). No, za stolom nije bila prisutna nadležna ministrica za rad i socijalna pitanja iz redova SPÖ-a, Korinna Schumann. Shetty je pokušao umanjiti značaj njezine odsutnosti rekavši kako su se tako dogovorili i da nije nužno da uvijek nastupaju svi predstavnici koalicije. Ipak, njezin izostanak otvara brojna pitanja…
Ministrica Schumann u intervjuu: Koliko ćemo sada morati raditi?
Sljedeći paket štednje u mirovinskom sustavu donosi važne promjene – prve mjere idu već u petak u javno savjetovanje:
Rani odlazak u mirovinu tek s 63 godine
Korridor mirovina kasnije: Kao što je najavljeno u vladinom programu, pristup tzv. „korridor“ mirovini pomiče se na kasniju dob. Dosad se moglo ići u prijevremenu mirovinu s navršenih 62 godine, uz ispunjavanje uvjeta (480 mjeseci osiguranja, tj. 40 godina). Nova dobna granica bit će 63 godine, a broj potrebnih godina osiguranja povećava se na 42 – i to postupno, svaka tri mjeseca za dva mjeseca.
U prijevodu: morat ćemo raditi dulje. Iznimke vrijede za teške fizičke poslove.
Nova regulativa: Njega će se ubuduće smatrati teškim radom
Ova promjena ide u savjetovanje u petak, a na snagu bi trebala stupiti 1. siječnja 2026.
Uštede za proračun
Zahvaljujući kasnijem odlasku u mirovinu, država očekuje uštede od milijardu eura do 2029./30.
Pravedniji izračun povećanja mirovina (Aliquotierung)
Također u petak ide u savjetovanje nova regulativa tzv. aliquotiranja. Riječ je o tome u kolikoj mjeri oni koji su tek nedavno otišli u mirovinu imaju pravo na godišnje povećanje mirovina. „Dogovorili smo da to ubuduće bude općenito 50 posto, bez obzira na mjesec u kojem osoba ode u mirovinu“, objasnio je Wöginger.
Djelomična mirovina: novi model od 2026.
Od siječnja 2026. uvodi se nova mogućnost – djelomična mirovina. To znači da će radnici nakon 42 godine staža moći skratiti radno vrijeme i istodobno primati dio mirovine. I dalje će se uplaćivati doprinosi u mirovinski fond, što će kasnije povećati ukupni iznos pune mirovine.
Primjer: ako se radno vrijeme smanji za 50 %, isplaćivat će se 50 % plaće i 50 % mirovine. Također će biti moguće uzeti 25 % ili 75 % mirovine, uz proporcionalno skraćenje radnog vremena.
Primjer izračuna:
Radnik koji zarađuje 4.000 € bruto i ode u djelomičnu mirovinu s 63 godine (50 %) imat će ukupno 2.475 € neto mjesečno. Radit će upola manje, a gubitak prihoda bit će relativno mali (puna plaća bi iznosila 2.712 €). Ako bi odmah otišao u punu mirovinu, imao bi samo 1.283 €. Uz djelomičnu mirovinu, s 65 godina dobit će punu mirovinu od 2.783 € neto.
Cilj: učiniti rad u starijoj dobi privlačnijim.
„To je win-win situacija“, kaže Wöginger. Radnik ostaje duže u sustavu rada, država dobiva doprinos, a konačna mirovina je viša. Djelomična mirovina dio je paketa mjera koje bi trebale potaknuti ljude da ostanu dulje zaposleni – nešto za što se ÖVP posebno zalagala.
Postojeći model prijevremenog umirovljenja zbog starije dobi neće se ukinuti, već će se uskladiti s novom djelomičnom mirovinom. To znači da će se moći koristiti samo dok osoba nema pravo na „korridor“ ili djelomičnu mirovinu
Wöginger očekuje da će već u početku tisuće ljudi iskoristiti ovu novu mogućnost. Očekivane uštede za proračun: 120 milijuna eura 2026., 380 milijuna 2027., 710 milijuna 2028. i čak milijardu eura 2029.
„Zračni jastuk“ za proračun
Mehanizam održivosti: Ovo je, prema Wögingeru i Shettyju, najveća mirovinska reforma u posljednjih 20 godina. Uvodi se i zakonski mehanizam održivosti. Što to znači? „To je kao zračni jastuk za proračun“, objašnjava Shetty. Ako se planirane uštede u ovoj zakonodavnoj fazi ne ostvare, sljedeća će vlada biti zakonski obvezana poduzeti dodatne korake.
