Dok građane Austrije trenutno muči rast cijena hrane, struje i benzina u uvjetima visoke inflacije, rast cijena državi donosi dodatne prihode od poreza na dodanu vrijednost, poreza na plaće i poreza na dohodak i to u milijardama. Prema izračunima liberalnog ekonomskog trusta mozgova Agenda Austria, koji je prošao kroz različite scenarije, ove i iduće godine bi se u državni proračun moglo sliti između 7,5 i 11 milijardi eura. Čak i u varijanti s najnižom pretpostavljenom inflacijom, to odgovara obujmu velike porezne reforme.

Visoke stope inflacije dovode do trenutnog povećanja poreza na potrošnju. Kao rezultat toga, povećanje plaća također povećava prihode od poreza na plaće i doprinosa za socijalno osiguranje. Fiskalno vijeće je na ovakav razvoj događaja skrenulo pozornost početkom travnja.

Agenda Austrija sada je prošla kroz tri scenarija kako bi vidjeli kako će to utjecati na državni proračun. U prvom je inflacija pet posto u 2022. godini i tri posto u 2023. godini. U tom slučaju država bi mogla očekivati ​​dodatni prihod od 2,5 milijardi eura od poreza na plaće, dohodak i dodanu vrijednost u 2022. i pet milijardi eura u 2023. godini, odnosno ukupno 7,5 milijardi eura.

Međutim, inflacija je trenutno još veća. U drugoj varijanti za osnovu su dakle uzete stope inflacije od šest posto za 2022. i četiri posto za 2023. godinu. Dodatni prihodi za proračun tada će se povećati na 3,1 (2022.) ili 6,3 milijarde (2023.) eura, odnosno više od devet milijardi eura ukupno.

Prema riječima ekonomista Agenda Austria Marcella Götterta, olakšice koje je pružila najnovija porezna reforma bit će poništene u vrlo kratkom vremenu. “Ministar financija Brunner trebao bi rasteretiti ljude značajnim smanjenjem poreza na plaće i dohodak i konačno okončati skriveno oporezivanje kroz hladnu progresiju”, zahtijevao stručnjak.

Kritika SPÖ-a i FPÖ-a

Iz SPO-a tvrde da su do sada donesene mjere omogućile da se samo djelić dodatnog prihoda vrati stanovništvu. Između ostalog, SPÖ zahtijeva smanjenje poreza na rad za 1000 eura godišnje, usklađivanje mirovina, povećanje naknada za nezaposlene i poništavanje povećanja stanarine.

Iz Slobodarske stranke također su uputili kritike ističući kako je vladine mjere nisu dovoljne i idu u korist samo ministru Brunneru.