Ekonomija
Austrija i kriza: Broj bankrota i dalje raste
Slabo gospodarstvo stvara probleme tvrtkama i uzrokuje sve više stečajeva. Očekuje se da će se u prva tri tromjesečja 2024. godine broj bankrota poduzeća povećati za oko četvrtinu (24,6 posto) na 4895 stečajeva, prema projekciji udruge za kreditnu zaštitu KSV1870.
Rastu i veliki stečajevi: broj stečajeva s obvezama većim od deset milijuna eura udvostručuje se na godišnjoj razini s 27 na 55. Najveći novi stečaj je austrijska podružnica američkog proizvođača električnih automobila Fisker s obvezama od 3,79 milijardi eura.
Mnogi veliki bankroti također uzrokuju porast obveza na ukupno 14,8 milijardi eura u prva tri kvartala ove godine, što je povećanje od 683 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Nema opuštanja na vidiku
Ekonomski pritisak ove godine ne jenjava ni tijekom ljetnih mjeseci. “Tvrtke su vrlo često na svojim granicama i sve se više moraju zapitati o vlastitoj egzistenciji”, rekao je Karl-Heinz Götze, voditelj KSV-ovog odjela za insolventnost.
Ne očekuje smirivanje situacije u narednim mjesecima. KSV očekuje oko 6500 bankrota do kraja godine – jedini put kad je bilo više stečajeva bilo je u godini financijske krize 2009. “Mi u KSV1870 trenutno pretpostavljamo da ćemo na kraju godine morati razgovarati godine bankrota koji se nisu dogodili jako dugo”, rekao je Götze.
Trećina stečajeva zbog nedostatka imovine
Uz sve veći broj stečajeva, ističe se i broj stečajeva koji nisu otvoreni zbog nedostatka imovine. Više od trećine (37 posto) svih stečajeva ne bi se otvorilo zbog nedostatka imovine – to znači da tvrtka ne može skupiti ni 4000 eura za pokriće sudskih troškova.
Gledano po sektorima, stečajem su ove godine najviše pogođene tvrtke u maloprodaji (853 stečaja), zatim u građevinarstvu (814) i ugostiteljstvu (596). „Ova tri sektora postavljaju ton u negativnom smislu i odgovorni su za gotovo polovicu svih korporativnih stečajeva u Austriji“, kaže KSV1870.
Ekonomija
Austriji: Počinju jesenski pregovori oko povećanja plaća radnika
Počinju jesenski pregovori oko plaća radnika. Za pregovore koji počinju u listopadu i studenom u željezničkom, cestovnom, maloprodajnom sektoru, sektoru skladištenja i čišćenja, sindikat Vida promiče kompenzaciju za tekuću inflaciju i “povećanje radnog opterećenja”. Pregovore bi mogli otežati loši gospodarski podaci i prognoze.
“Povećanja plaća ni na koji način ne mogu se temeljiti na trenutnoj mjesečnoj stopi inflacije ili prognoziranom gospodarskom padu”, rekao je šef Vida Roman Hebenstreit novinarima u ponedjeljak. Tradicionalno, specifični zahtjevi za plaće sindikatu se priopćuju tek na početku pregovora o kolektivnom pregovaranju.
S obzirom na završetak dvogodišnjeg poslovanja metalaca, fokus jesenskog kruga plaća danas je na drugim sektorima, poput trgovine na malo i željeznice. Očekivana prognoza gospodarskih rezultata Austrije u tekućoj godini i drugoj godini recesije vjerojatno će otežati pregovore o KV-u.
Instituti za ekonomska istraživanja WIFO i IHS prošli su tjedan znatno smanjili svoju ekonomsku prognozu u odnosu na lipanjsku procjenu i sada očekuju drugu godinu zaredom recesije. Oba instituta danas očekuju pad realne gospodarske proizvodnje od 0,6 posto, u odnosu na ljetnu prognozu od 0,0 i 0,3 posto u plusu.
Prema brzoj procjeni Austria statistik, stopa inflacije u rujnu iznosit će 1,8 posto. Ekonomski istraživači iz WIFO-a i IHS-a predviđaju da će potrošačke cijene (CPI) porasti za 3,1 odnosno 3,0 posto u 2024. godini.
Za listopad 2023. do rujna 2024. ekonomist WIFO-a Josef Baumgartner procijenio je inflaciju od 3,8 posto. Sindikat Vida naveo je inflaciju od 4,6 posto, ne navodeći razdoblje.
Sindikat inzistira na osjetnom povećanju minimalnih plaća KV-a. “S trenutnim početnim plaćama od oko 2000 eura bruto mjesečno, još uvijek ima puno toga za nadoknaditi s obzirom na golem porast troškova života u nekim industrijama u posljednje dvije i pol godine”, rekao je Hebenstreit na konferenciji za novinare. konferencija s drugim dužnosnicima Vida u Beču.
Vladina antiinflacijska davanja su “propala”, a cijene stanarina i hrane, među ostalim, “ekstremno su visoke”, kritizirao je šef Vida, a prenosi Kroativ.at
Kolektivni pregovori u djelatnosti čišćenja – 54.000 zaposlenih, od kojih su dvije trećine žene – počinju u utorak. Uz “povećanje plaća iznad inflacije”, zamjenica šefa Vida Olivia Janisch osigurava da čistačice imaju zajamčeno slobodno vrijeme svaki drugi vikend i da poslodavci po drugi put objave i poštuju rasporede.
Kolektivni pregovori za 55.000 željezničara, od kojih su 16 posto žene, počinju 22. listopada. Za predsjednika željezničkog odjela Vida, Gerharda Tauchnera, KV kvalifikacija mora biti “više od inflacije”. Pretpostavlja da postoji “razumijevanje među tvrtkama” i da “neće biti eskalacija”. Tauchner se osvrnuo i na zategnutu kadrovsku situaciju u željezničkoj industriji.
Prvi krug KV-a za oko 50.000 zaposlenih u industriji teretnog prometa, od kojih su 14 posto žene, započinje 11. studenog. Za privatne autobusne tvrtke još nije određen fiksni datum. “Samo poboljšanje uvjeta rada u kombinaciji s povećanjem minimalnih plaća osigurat će dugoročne potrebe za radnom snagom”, kaže glavna tajnica Vida Anna Daimler. “Još uvijek su potrebne tisuće vozača” za željenu tranziciju mobilnosti, uključujući širenje javnog autobusnog prijevoza.
Kolektivni pregovori za oko 150.000 zaposlenih u maloprodaji i skladištu, od kojih su 54 posto žene, započet će 24. studenog. I u ovoj industriji poslodavci bi se morali suprotstaviti potrebi za radnicima s “višom plaćom i radnim uvjetima”, rekao je zamjenik šefa Vida Janisch.
Ekonomija
U Austriji zatvara tradicionalna trgovina i to nakon 43 godine
Kriza nastavlja nemilosrdno udarati: nakon više od četiri desetljeća rada poznata i tradicionalna austrijska trgovina pred zatvaranjem je.
Smješten točno nasuprot škole u Linzu, “Logo” je uvijek bio popularno mjesto za djevojčice, dječake i njihove roditelje: a tu su prodavale bilježnice, blokovi i mape kao i igračke.
Nakon 43 godine, sada je gotovo: “ZATVARAMO” jasno se vidi velikim slovima s tužnim emotikonima na displeju. Kultna trgovina zatvara se krajem godine.
Operateri, koji su poslovanje preuzeli tek 2019. godine, “teška srca” opraštaju se od svojih kupaca emotivnom porukom: “Posebno ćete nam nedostajati kao potrošači, ali posebno djeci čije oči blistaju kada uđu u našu trgovinu. .”
“Nije lako učiniti ovaj korak”. Međutim, protekle su godine bile vrlo ekonomski zahtjevne i više neće biti moguće nastaviti.
Logo nije jedini prodavač igračaka u središtu Linza koji je teško pogođen, posebno online maloprodajom: nedavno je zatvorena i legendarna trgovina Beyerl.
Ekonomija
Coca-Cola zatvara logističke centre na pet lokacija i otpušta oko 500 radnika
Američki prehrambeni div Coca-Cola objavio je da će iduće godine zatvoriti punionicu i logističke centre na pet lokacija u Njemačkoj i otpustiti 500 radnika, istaknuvši iscrpljene prilike za širenje poslovanja i promjene u logistici.
Zatvaranje je u planu za lokacije u Kölnu, Neumuensteru, Berlinu, Bielefeldu i Memmingenu, prema priopćenju Coca-Cola Europacific Partnersa (CCEP), objavljenom jučer, prenosi Hina.
CCEP puni, prodaje i distribuira Coca-Coline proizvode u Njemačkoj i zapošljava oko 6500 radnika na 27 lokacija, uključujući i 14 punionica.
Zatvaranje punionice i logističkih centara podrazumijeva gašenje 505 radnih mjesta i prebacivanje njih 207 na druge lokacije. Kompanija istodobno planira otvoriti 78 novih radnih mjesta.
Proizvodnja u Kölnu bit će zaustavljena na kraju ožujka iduće godine, najavili su. Coca-Cola na toj lokaciji ima i logistički centar i zapošljava ukupno oko 600 radnika.
CCEP ima četiri punionice na zapadu Njemačke, a Köln ima dvije proizvodne linije i najmanji obujam poslovanja, uz iscrpljene prilike za širenje ili rast, istaknuli su.
Zatvaranje punionice značit će u konačnici bolju iskorištenost kapaciteta na drugim lokacijama i efikasniju proizvodnju, dodaju.
U Neumuensteru, Berlinu, Bielefeldu i Memmingenu kompanija ima samo logističke centre.
“Jasno nam je da su planirane izmjene jako bolne za zaposlenike čija će radna mjesta biti ugašena. Zato nam je još važnije da planirane izmjerene provedemo društveno odgovorno i transparentno”, rekao je čelnik CCEP-a Tilmann Rothhammer.
Kompanija se odlučila na zatvaranje i zbog promjene u logistici pića. Veliki maloprodajni partneri odustaju od izravnih isporuka i naručuju dostavu u središnje skladište, a mali naručuju preko veleprodajnih tvrtki, objasnili su.
