Ekonomija
Austrija i kriza: Broj bankrota i dalje raste
Slabo gospodarstvo stvara probleme tvrtkama i uzrokuje sve više stečajeva. Očekuje se da će se u prva tri tromjesečja 2024. godine broj bankrota poduzeća povećati za oko četvrtinu (24,6 posto) na 4895 stečajeva, prema projekciji udruge za kreditnu zaštitu KSV1870.
Rastu i veliki stečajevi: broj stečajeva s obvezama većim od deset milijuna eura udvostručuje se na godišnjoj razini s 27 na 55. Najveći novi stečaj je austrijska podružnica američkog proizvođača električnih automobila Fisker s obvezama od 3,79 milijardi eura.
Mnogi veliki bankroti također uzrokuju porast obveza na ukupno 14,8 milijardi eura u prva tri kvartala ove godine, što je povećanje od 683 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Nema opuštanja na vidiku
Ekonomski pritisak ove godine ne jenjava ni tijekom ljetnih mjeseci. “Tvrtke su vrlo često na svojim granicama i sve se više moraju zapitati o vlastitoj egzistenciji”, rekao je Karl-Heinz Götze, voditelj KSV-ovog odjela za insolventnost.
Ne očekuje smirivanje situacije u narednim mjesecima. KSV očekuje oko 6500 bankrota do kraja godine – jedini put kad je bilo više stečajeva bilo je u godini financijske krize 2009. “Mi u KSV1870 trenutno pretpostavljamo da ćemo na kraju godine morati razgovarati godine bankrota koji se nisu dogodili jako dugo”, rekao je Götze.
Trećina stečajeva zbog nedostatka imovine
Uz sve veći broj stečajeva, ističe se i broj stečajeva koji nisu otvoreni zbog nedostatka imovine. Više od trećine (37 posto) svih stečajeva ne bi se otvorilo zbog nedostatka imovine – to znači da tvrtka ne može skupiti ni 4000 eura za pokriće sudskih troškova.
Gledano po sektorima, stečajem su ove godine najviše pogođene tvrtke u maloprodaji (853 stečaja), zatim u građevinarstvu (814) i ugostiteljstvu (596). „Ova tri sektora postavljaju ton u negativnom smislu i odgovorni su za gotovo polovicu svih korporativnih stečajeva u Austriji“, kaže KSV1870.
Ekonomija
Austrija jedina u EU s padom gospodarstva: Recesija treću godinu zaredom, slijedi li kazna iz Bruxellesa?
Prema najnovijoj prognozi Europske komisije, Austrija će 2025. biti jedina članica EU s padom gospodarstva. Dok se ostatak Europe oporavlja, austrijsko gospodarstvo će, prema predviđanjima, pasti za 0,3 posto. Još u studenom 2024. očekivao se rast od 1 %, no nova analiza pokazuje daljnji negativan trend.
Treća godina recesije zaredom
Austrija je i 2024. bila najlošija u EU s padom od 1,2 %, a sada bi mogla zadržati neslavno posljednje mjesto. Time ulazi u treću godinu uzastopne recesije. Za usporedbu, Njemačka – najveći austrijski trgovinski partner – očekuje stagnaciju, dok Malta (+4,1 %) i Danska (+3,6 %) bilježe snažan rast.
Uzroci: niske investicije i slab izvoz
EU ističe nekoliko razloga za ovakav razvoj situacije: niska razina ulaganja, pad potrošnje i slabiji izvoz, dodatno pogođeni globalnim trgovinskim napetostima. Problem je i visoka cijena poslovanja u Austriji, što smanjuje konkurentnost gospodarstva.
Deficit nadmašuje granicu EU – prijeti sankcija
Unatoč pokušajima fiskalne konsolidacije, austrijski proračunski deficit ostaje previsok – 4,4 % u 2025. i 4,2 % u 2026., dok EU dopušta najviše 3 %. Stoga se u srpnju očekuje pokretanje službenog postupka protiv Austrije zbog prekomjernog deficita.
Štednja pod pritiskom – prihodi padaju
Austrijska vlada je prošlog tjedna predstavila veliki štedni paket: u 2025. planira uštedjeti 6,4 milijarde eura, a u 2026. čak 8,7 milijardi. Međutim, loše gospodarsko stanje smanjuje porezne prihode, što dovodi u pitanje učinkovitost tih mjera.
Gospodarstvo mora rasti da bi proračun preživio
Europska komisija priznaje napore Austrije, ali upozorava da rast rashoda za plaće u javnom sektoru, mirovine i socijalne transfere dodatno opterećuju državne financije. Vlada zato ulaže i u mjere za poticanje gospodarstva – poput rasterećenja malih i srednjih poduzeća, smanjenja birokracije te uvođenja do 1.000 eura neoporezive nagrade za radnike.
Ekonomija
Zabranjeni pesticidi pronađeni u proizvodima u EU, traže se strože kontrole
Greenpeace diže uzbunu! U mljevenoj paprici iz supermarketa otkriveni su zabranjeni pesticidi. U dvije su uzorkovane paprike čak premašene dopuštene granice.
U dva uzorka prekoračene su granične vrijednosti. Posebno alarmantno: za dvanaest pronađenih pesticida njihova je upotreba u EU zabranjena jer su štetni za zdravlje ili okoliš. Greenpeace poziva ministra poljoprivrede Totschniga i ministricu zdravstva Schumann da se u EU zauzmu za strože standarde zaštite: pesticidi zabranjeni u EU trebali bi biti zabranjeni u hrani – neovisno o zemlji podrijetla.
Sebastian Theissing-Matei, stručnjak za poljoprivredu pri Greenpeaceu, izjavio je:
„Ogromna kontaminacija svih ispitanih konvencionalnih paprika pravim koktelima pesticida iznenadila je čak i nas. U začinima se nalaze poljoprivredni otrovi koji, primjerice, mogu uzrokovati rak ili oštetiti živčani sustav. Neki su izuzetno otrovni za pčele, bumbare ili ribe. Mljevena paprika jedan je od najomiljenijih začina u Austriji, ali nakon ovakvih rezultata testiranja – nestaje apetit.“
Prekoračene granice
Svi konvencionalni proizvodi sadržavali su koktel pesticida od 10 do čak 19 različitih tvari – uključujući thiamethoxam, clothianidin i chlorpyrifos, koji su povezani s oštećenjem živčanog sustava, hormonalnim poremećajima ili smanjenjem plodnosti. Upotreba dvanaest pronađenih pesticida zabranjena je u EU.
Posebno alarmantno: u dva uzorka prekoračene su zakonske granice.
– Paprika „Las Hermanas scharf“ sadržavala je 13 puta više kancerogenog pesticida antrakinona nego što je dopušteno.
– Paprika „Kotányi Paprika scharf“ sadržavala je gotovo dvostruko više pesticida chlorfenapyra nego što je dozvoljeno.
Ekološki (bio) proizvodi pokazali su znatno bolje rezultate, jer su sadržavali vrlo niske razine pesticida. Međutim, u gotovo svim konvencionalnim i ekološkim uzorcima pronađen je klorat – tvar zabranjena kao pesticid u EU, ali se i dalje koristi kao sredstvo za dezinfekciju i u obradi pitke vode, zbog čega vjerojatno dospijeva i u mljevenu papriku.
Zahtjev za strožom kontrolom
Glavne zemlje uzgoja paprike su Španjolska, Mađarska, ali i udaljenije države poput Perua i Kine. Većina analiziranih proizvoda, prema navodima supermarketa, dolazi iz Španjolske.
Greenpeace poziva austrijskog ministra poljoprivrede Norberta Totschniga i ministricu zdravstva Korinnu Schumann da se na razini EU založe za strože zakone i kontrole.
Pesticidi zabranjeni u EU trebali bi biti zabranjeni u svim prehrambenim proizvodima na europskom tržištu, bez obzira na to gdje su uzgojeni.
Također, austrijska politika i trgovački lanci trebali bi pojačati napore za razvoj ekološke poljoprivrede i širenje bio-ponude.
Ovo testiranje ponovno pokazuje znatno povoljniji utjecaj ekološki proizvedene hrane na okoliš.
Ekonomija
Inflacija u Austriji 3,1 posto – poskupila struja, putovanja i stanarine
U travnju 2025. cijene su u prosjeku bile 3,1 posto više nego godinu ranije. Posebno je poskupljenje osjetno kod struje, putovanja i stanarine.
U travnju 2025. indeks potrošačkih cijena prema podacima austrijske statistike (Statistik Austria) porastao je na 127,6 bodova. To znači da su cijene u prosjeku bile 3,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. U usporedbi s prethodnim mjesecom (ožujak 2025.), prosječna razina cijena u Austriji porasla je za 0,2 posto.
„Kao što je i najnovija brza procjena inflacije dala naslutiti, inflacija u Austriji porasla je u travnju 2025. na 3,1 posto. Osim struje i stanarine, značajno skuplja paket-putovanja pridonijela su porastu. Skok cijena u odnosu na travanj prošle godine uglavnom je posljedica toga što su uskrsni blagdani i školski praznici ove godine pali u travanj, što je snažnije utjecalo na cijene putovanja. U ugostiteljstvu je poskupljenje u travnju bilo gotovo dvostruko veće od opće inflacije, dok je kod hrane bilo nešto ispod prosjeka. Jeftinija goriva djelovala su na smanjenje inflacije“, rekao je glavni direktor Statistik Austria Tobias Thomas.
Skuplje stanovanje, voda i energija
Poskupljenje u kategoriji stanovanje, voda, energija iznosilo je prosječno 5,2 posto, što je jednako kao u ožujku. Ova skupina ponovno je bila glavni pokretač inflacije na godišnjoj razini.
„Porast cijena električne energije iznosio je gotovo istih 36,4 posto kao u ožujku. Od siječnja više nisu na snazi mjere koje su ublažavale cijene struje – poput ograničenja cijena struje, naknade za mrežne troškove za kućanstva oslobođena plaćanja RTV pristojbe (GIS) i dodataka za troškove električne energije za kućanstva s više od tri osobe. Istovremeno su povećane naknade za mrežu i porez na električnu energiju te su ponovno uvedene naknade za obnovljive izvore energije“, navodi Statistik Austria.
Glavni pokretač cijena: avionske karte
Cijene u restoranima porasle su u prosjeku za 5,8 posto – dok su u području slobodnog vremena i kulture zabilježile porast od 5,0 posto. Cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića porasle su za 2,9 posto, a razne robe i usluge poskupjele su za 4,0 posto.
U prometu je, međutim, došlo do pada cijena – u prosjeku za 0,9 posto. Za to je ključan bio pad cijena goriva. Glavni pokretač cijena u usporedbi s prethodnim mjesecom ipak su ponovno bile avionske karte.
