Slabljenje gospodarstva i visoka inflacija također potiču sivu ekonomiju. Ove bi se godine prodaja od rada na crno trebala povećati za 1,25 milijardi eura na 34,52 milijarde eura, pokazalo je istraživanje ekonomista i stručnjaka za neprijavljeni rad iz Linza Friedricha Schneidera. To znači da “fuš” u Austriji čini oko 7,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Austrija je dakle zemlja EU s najmanjim udjelom rada na crno.

Prema Schneideru, slijedi Luksemburg s “lošijim” udjelom od 8,91 posto i Nizozemska s 9,61 posto. Članice EU Finska i Švedska, koje su poznate po transparentnosti, rangirane su na 7. i 8. mjestu, međutim, kada je u pitanju korupcija, prema Transparency Internationalu, Finska je znatno bolja, 2. nakon Danske na 1. mjestu.

U prosjeku u EU udio sive ekonomije u BDP-u porastao je sa 16,28 posto u pretkriznoj 2019. godini na 18,78 posto u prethodnoj godini. Studija očekuje pad na 18,50 posto ove godine.

Prema Schneideru, najveći gubitnici su država i socijalno osiguranje, koji će se morati odreći 2 do 3,5 milijardi eura doprinosa. Međutim, budući da se 85 posto novca generiranog “na crno” odmah ponovno potroši u službenoj ekonomiji, porezni gubitak je ograničen, napomenuo je Schneider. Međutim, osiguranje od nezgode i zdravstveno osiguranje moralo bi kompenzirati posljedice rada na crno.

No, prema studiji, oko dvije trećine rada na crno obavljaju oni koji usput obave rad na crno. Ostatak je podjednako podijeljen između organiziranog kriminala s jedne i nezaposlenih i umirovljenika s druge strane. Mnogim je obrtnicima rad na crno tampon za nadoknadu gubitka prihoda uzrokovanog recesijom.