Rastuće geopolitičke napetosti povezane s ratom u Iran dovele su do snažnog porasta cijena energenata na globalnom tržištu, što se već osjeća i u Austrija. Stručnjaci upozoravaju na mogućnost daljnjeg rasta cijena goriva, koje bi u ekstremnom scenariju mogle dosegnuti i do tri eura po litri.
Prema podacima Međunarodna agencija za energiju, cijene nafte trenutno su oko 50 posto više nego prije početka sukoba. Organizacija upozorava na potencijalno najtežu energetsku krizu u posljednjih nekoliko desetljeća.
Ograničenja u opskrbi energijom
Jedan od ključnih čimbenika u trenutnoj situaciji jest Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi značajan dio svjetske opskrbe naftom. Energetski stručnjak Johannes Benigni ističe da se približno 20 posto globalne potražnje za naftom podmiruje upravo tim putem. U uobičajenim okolnostima riječ je o 15 do 17 milijuna barela dnevno, no trenutačno se iz tog područja izvozi tek oko 11 milijuna barela.
Istodobno, globalna opskrba plinom također je pod pritiskom. Procjenjuje se da nedostaje oko 20 posto količina, osobito u segmentu ukapljenog prirodnog plina (LNG), pri čemu je azijsko tržište najviše pogođeno.
Dodatni pritisak zbog oštećenja u Kataru
Situaciju dodatno pogoršava teško oštećenje najvećeg svjetskog postrojenja za proizvodnju ukapljenog plina u Katar. Kao jedan od vodećih globalnih izvoznika LNG-a, Katar ima ključnu ulogu u stabilnosti opskrbe, pa njegov izostanak ima dalekosežne posljedice.
Austrija bez nestašica, ali uz više cijene
Za Austriju se zasad ne očekuju izravni poremećaji u opskrbi gorivom. Opskrba dizelom i dalje je stabilna, no cijene su snažno povezane s međunarodnim tržištima. Europa, zahvaljujući većoj kupovnoj moći, može podnijeti više cijene od azijskih tržišta, što dovodi do smanjenja potražnje u tim regijama.
Rast cijena već vidljiv
Trend rasta cijena već je prisutan na benzinskim postajama. Cijena dizela premašila je dva eura po litri, dok se cijena benzina približava toj granici. U slučaju daljnjeg pogoršanja situacije, stručnjaci smatraju da bi cijene mogle dosegnuti i tri eura po litri.
Neizvjesno trajanje krize
Trajanje trenutne krize teško je predvidjeti. Prema riječima Benignija, više nije ključno pitanje kada će se promet kroz Hormuški tjesnac normalizirati, već postoji li uopće mogućnost izvoza iz tog područja u skorijem razdoblju.
Posebno zabrinjava situacija s plinom iz Katara. Ako se opskrba ne obnovi, Europa bi se mogla suočiti s ozbiljnim dugoročnim problemima. Globalno gledano, izostanak jednog od najvećih dobavljača LNG-a predstavlja značajan izazov za energetsku sigurnost.
Dugotrajan oporavak cijena
Čak i u slučaju brzog smirivanja geopolitičkih napetosti, posljedice na tržištu energenata bit će dugotrajne. Cijene nafte mogle bi se djelomično stabilizirati u roku od nekoliko mjeseci, no povratak na prethodne razine ne očekuje se u skorije vrijeme.
Situacija s plinom mogla bi biti još složenija. Procjenjuje se da će globalnom tržištu nedostajati između 17 i 20 posto plina iz Katara tijekom sljedeće tri do pet godina, što upućuje na dugotrajan pritisak na cijene i opskrbu.
