Austrija
Austrija do sada isplatila sedam odšteta radi simptoma nakon cijepljenja protiv koronavirusa
Od ukupno 19 milijuna provedenih cijepljenja u Austriji, do sada je bilo sedam slučajeva u kojima je dosuđena isplata temeljem Zakona o šteti od cijepljenja.
Od prvog cijepljenja protiv koronavirusa u prosincu 2020. 1.400 osoba podnijelo je zahtjev za naknadu štete kao rezultat cijepljenja. U sedam slučajeva takav je zahtjev do sada odobren, izvijestio je u petak Ö1-Morgenjournal pozivajući se na podatke Ministarstva zdravstva. U spomenutim slučajevima pokazalo se da su oboljeli nakon cijepljenja imali značajne zdravstvene probleme – poput miokarditisa (upala srčanog mišića) ili teške tromboze.
U pet slučajeva pogođeni bi trebali dobiti jednokratnu isplatu. Prema Ö1 prosječno se isplaćuje gotovo 1.600 eura. Dvije osobe trebale bi primati privremenu mjesečnu mirovinu od oko 900 eura. Sumnju na nuspojave cijepljenja bilježi Savezni ured za sigurnost u zdravstvu (BASG). Od kraja prosinca 2020. do sada tamo je zaprimljeno gotovo 50.000 prijava za oko 19 milijuna cijepljenja.
Većina nuspojava bila je blaga do umjerena. Nakon nekoliko dana simptomi su opet nestali. “Prvo i najvažnije, primjećujemo tegobe kao što su glavobolja, vrućica, bol na mjestu ubrizgavanja, umor, bolovi u zglobovima i mišićima, zimica, mučnina i vrtoglavica”, rekla je Barbara Tucek iz nadzornog tijela za medicinsko tržište pri Austrijskoj agenciji za zdravstvo i Sigurnost hrane (AGES).
No zabilježeni su i teški učinci. Kod AstraZenece je poznato da se u vrlo, vrlo rijetkim slučajevima mogu pojaviti krvni ugrušci u mozgu, abdomenu i većim žilama nakon cijepljenja u vezi s nedostatkom trombocita, rekla je Tucek. “Ovdje nam je prijavljeno 15 slučajeva u neposrednoj blizini takvog cijepljenja za koje se sumnja da postoji uzročna veza.”
Druga rijetka, ali moguća nuspojava je miokarditis. Ovdje je prijavljeno gotovo 400 sumnjivih slučajeva, “od kojih je pet bilo smrtno”, rekao je Tucek. “U jednom slučaju uzročnost još nije razjašnjena, u ostala četiri slučaja miokarditis definitivno nije uzrok smrti.”
Svaki pojedinačni slučaj bit će ispitan i ocijenjen, rekla je Tucek. Omjer koristi i rizika od cijepljenja stalno se prati. “Korist je očito veća od toga, tu nema sumnje. Ipak, procjena se radi na temelju paneuropskih podataka”, rekla je Tucek te dodala da bi austrijsko tržište bilo premalo da bi se dobila cjelovita slika. Ako sami želite prijaviti sumnju na nuspojavu cijepljenja, to možete učiniti online na web stranici BASG-a.
Austrija
Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva
Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.
“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”.
Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.
Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.
Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.
Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.
Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.
Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”
Austrija
Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
Austrija
U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno
Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.
U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.
Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.
Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.
Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.
You must be logged in to post a comment Login