Zbog rata na Bliskom istoku i poremećaja na tržištu energenata svijetu već nedostaje oko 11 milijuna barela nafte dnevno, upozorila je Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja procjenjuje da bi mogla uslijediti najteža energetska kriza u posljednjih nekoliko desetljeća. Stručnjaci u Austriji predlažu hitne mjere štednje, uključujući niža ograničenja brzine i dane bez automobila, po uzoru na naftnu krizu iz 1970-ih.

Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, Austrija bi trebala odmah smanjiti potrošnju nafte i plina. Okolišna ekonomistica Sigrid Stagl smatra da bi ograničenja u prometu mogla dati brze rezultate. Kao moguće mjere navodi se uvođenje dana bez automobila, ograničenje brzine na 80 km/h izvan naselja i 100 km/h na autocestama.

Ističe kako se trenutačno pokušava ublažiti posljedice visokih cijena goriva, ali bez promjene navika to neće biti dugoročno održivo.

„Stanovništvo očekuje olakšanje, ali dok god ostajemo u istim obrascima ponašanja, država mora trošiti proračunski novac na saniranje posljedica, a to si ne možemo dugo priuštiti“, upozorila je Stagl u izjavi za ORF.

Stručnjaci naglašavaju da je srednjoročno nužno ubrzati prelazak na obnovljive izvore energije i elektrifikaciju prometa i industrije, što bi smanjilo ukupnu potrošnju energije i povećalo otpornost na međunarodne krize.

Prijeti najveća energetska kriza od 70-ih

Predsjednik IEA-e Fatih Birol upozorio je da je svijet već izgubio više nafte nego tijekom velikih naftnih šokova 1970-ih.

Tada je globalno tržište izgubilo oko pet milijuna barela dnevno, dok je sada manjak dosegao oko 11 milijuna barela, što je više nego dvostruko.

IEA je već pustila rekordnih 426 milijuna barela iz strateških rezervi kako bi se ublažio udar na tržište.

Cijena nafte naglo raste — nafta Brent trenutačno se kreće oko 113 dolara po barelu, dok je OPEC-ova nafta dosegnula oko 143 dolara. Analitičari banke Goldman Sachs procjenjuju da bi prosječna cijena u travnju mogla biti oko 110 dolara, uz moguće smanjenje prema kraju godine.

Ako rat potraje, posljedice će biti ozbiljne i za austrijsko gospodarstvo. Prema analizi Raiffeisena, očekivani gospodarski rast mogao bi pasti s jednog posto na oko 0,3 posto, dok bi inflacija privremeno mogla porasti na oko šest posto. U eurozoni bi rast mogao pasti s 1,4 na 0,5 posto.