Austrija
ASFINAG: Na austrijskim cestama mnogo manje prometa

Asfinag je izvijestio o znatno manjem prometu automobilima na austrijskim cestama. Tako je Asfinag registrirao smanjenje prometa za 18 posto, pri čemu je zabilježeno 20 posto manje putničkog prometa, dok je teretni promet pao za šest posto.
Razvoj prometa tijekom dva lockdowna bio je sušta suprotnost. Tako je tijekom prvog lockdowna koji je bio u proljeće došlo do znatnog smanjenja prometa, dok u drugom lockdownu to nije bio slučaj.
Direktor tvrtke Asfinag Josef Fiala izjavio je da je teretni promet znatno brže prebrodio krizu. On smatra da je to radi toga što su trgovine namirnicama ostale otvorene, a i povećao se broj paketa naručenih preko interneta.
Međutim, dok se teretni promet gotovo u potpunosti oporavio, onaj autobusni potpuno je stao.
Samo smanjenje prometa Asfinag vidi i kroz prihode ostvarene prodajom vinjeta za korištenje autoputova. Tako su prihodi 2019. godine iznosili 524 milijuna eura, dok ove godine Asfinag očekuje oko 452 milijuna eura prihoda. Benzinske postaje i odmarališta suočeni su s padom prometa i do 30 posto.
Fiala u idućoj godini ne očekuje da će se prihodi ostvareni prodajom vinjeta vratiti na razdoblje prije pandemije koronavirusa. No, on je istaknuo da unatoč tome 2021. neće biti godina štednje kada su u pitanju autoceste te brze ceste, najavivši nova ulaganja. Asfinag će u narednom periodu još više ulagati u zaštitu od buke na autocestama i brzim cestama, najavivši investicije od 1,1 milijardi eura.
.
- Austrija: Ovo je osumnjičeni za smrtonosnu pucnjavu u Ottakringu
- Dolazi li zabrana cigareta? Evo što kaže Vlada
- Bh. navijači spremaju spektal u Beču, može li BiH pobjediti Austriju?
- Ako imate neplaćenu kaznu nećete izaći iz BIH sa autom sa stranim tablicama
- Nova pravila za dodatnu zaradu uz AMS od 2026.: Vlada uvodi iznimke
Pero Bačić
Foto: Florian Schmetz / Unsplash
Austrija
Dolazi li zabrana cigareta? Evo što kaže Vlada
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) raspravlja o mogućoj zabrani cigaretenih filtera i e-cigareta, a iz austrijskog Ministarstva zdravstva stigle su jasne poruke o tome.
WHO započela petodnevni summit o borbi protiv pušenja
U Ženevi danas počinje petodnevni WHO-ov summit (COP11), na kojem delegati iz 180 država članica razmatraju nove mjere protiv konzumacije duhana.
Glavne teme skupa su snažan utjecaj lobija duhanske industrije te rizici kojima su djeca i mladi izloženi zbog e-cigareta (vapeova) i drugih novijih nikotinskih proizvoda poput snusa.
Preporuka stručnjaka: Zabrana filtera i udar na e-cigarete
Stručna skupina Svjetske zdravstvene organizacije preporučuje posebno zabranu uvoza i proizvodnje cigareta s filterom. Filter-cigarete čine oko 90 posto tržišta, a plastični opušci predstavljaju ozbiljan ekološki problem.
U izvješću WHO-ove studijske skupine za regulaciju duhanskih proizvoda navodi se kako bi se „izričito trebali zabraniti filteri kako bi se smanjila privlačnost i lakša konzumacija cigareta“.
EU podržava strože mjere
Preporuci WHO-a priklanja se i Vijeće EU-a, koje naglašava da bi „zabrana proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje filter-cigareta značajno doprinijela suzbijanju konzumacije duhana“.
Dodatno, raspravlja se i o mogućem potpunom zabrani e-cigareta kao dodatnoj regulatornoj mjeri.
Što bi to značilo za Austriju?
Za Austriju bi ovo imalo izrazito velike posljedice: čak 95 posto svih cigareta u zemlji ima filter, pa bi zabrana filtera u praksi gotovo izjednačila ovu mjeru sa zabranom cigareta općenito.
EU pritom razmatra i zabranu prodaje duhana i nikotinskih proizvoda u trgovinama, na benzinskim crpkama i u trafikama, kako bi se smanjila konzumacija i ovisnost.
Poruka austrijske ministrice zdravstva
Cilj svih predloženih mjera je zaštita okoliša i javnog zdravlja te usklađivanje s WHO-ovim smjernicama za očuvanje podzemnih voda, tla i zdravlja ljudi – bez utjecaja i pritiska duhanske industrije.
Austrija
Ako imate neplaćenu kaznu nećete izaći iz BIH sa autom sa stranim tablicama
Vozila s inozemnim registracijskim pločicama ubuduće će biti predmet posebne provjere Granične policije BiH i neće moći napustiti tu zemlju ako su počinila prometne prekršaje, a vozači nisu platili kaznu, najavili su u ponedjeljak iz Agencije za identifikacijska dokumenta BiH (IDDEEA).
Objavili su kako su uspostavili novi web-servis za potrebe Granične policije BiH. “Aplikacija omogućava Graničnoj policiji BiH uvid u sve prekršaje svakog vozila počinjene na teritoriju BiH u realnom vremenu, čime je osigurano da osobe s nepodmirenim obvezama ne mogu napustiti Bosnu i Hercegovinu dok prekršaji ne budu regulirani”, navode.
Policija u BiH do sada nije imala mogućnost slanja kazni u inozemstvo za prometne prekršaje koje su vozila sa stranim registracijama počinila u toj zemlji. Naplata takvih kazni bila je moguća samo na temelju uobičajenih kontrola koje je provodila prometna policija. “Ovime se omogućava učinkovita kontrola prekršaja počinjenih u BiH”, istaknuli su iz IDDEEA-e.
Foto: Granična policija BIH / prijelaz Gradina
Austrija
Nova pravila za dodatnu zaradu uz AMS od 2026.: Vlada uvodi iznimke
Od siječnja 2026. na snagu stupaju izmijenjena pravila za dodatnu zaradu kod primanja naknade za nezaposlene ili pomoć u slučaju nužde (Notstandshilfe). Izvorno je planirano da većina primatelja ne smije dodatno raditi, no Ministarstvo rada najavilo je korekciju koja uvodi iznimke za osobe koje pohađaju obrazovne ili stručne programe.
Prema prvotnom planu, od 2026. godine dodatno raditi mogli su jedino stariji od 50 godina, dugotrajno nezaposleni te osobe s najmanje 50% invaliditetom. Nove izmjene omogućit će sudionicima AMS-ovih školovanja ili stipendija – pod uvjetom da program traje najmanje četiri mjeseca – da rade uz minimalni gubitak naknade. Ovim bi se izbjegao negativan utjecaj na više od 3.000 osoba, uključujući polaznike stručnih tečajeva ili stipendista u području njege.
Do kraja 2025. godine vrijede dosadašnja pravila: nezaposleni mogu dodatno zaraditi do 551,10 eura mjesečno bez gubitka prava. Od 2026. godine, dodatno raditi moći će samo osobe koje ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:
- najmanje 26 tjedana kontinuirano radile manji posao uz glavni posao;
- nakon najmanje 52 tjedna bolesti ili rehabilitacije žele se vratiti na tržište rada;
- dugotrajno nezaposleni s najmanje 365 dana primanja naknade;
- osobe starije od 50 godina ili s invaliditetom nakon minimalno 365 dana primanja naknade.
Izmjene se odnose i na dodatnu zaradu kod starosne mirovine i obiteljskih naknada, pri čemu granica za manju zaradu ostaje na 551,10 eura mjesečno, bez indeksacije inflacije, zbog teške proračunske situacije i mjera štednje vlade.




