Ekonomija
Amerika izbjegla bankrot

Američki predsjednik Joe Biden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin McCarthy postigli su nakon mukotrpnih dogovora načelni sporazum o povećanju limita američkog javnog duga od 31.4 bilijuna dolara i time spriječili bankrot vlade.
Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što odražava i koliko su teški bili razgovori i da dogovor tek treba progurati kroz Zastupnički dom i Senat.
“Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelni sporazum vrijedan američkog naroda”, rekao je McCarthy.
“Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja”, poručio je Biden, piše HINA.
Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit američkog javnog duga koji sada iznosi 31.4 bilijuna dolara. Potrebno je usuglasiti još neke detalje, ali McCarthy očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu mogao naći na glasanju.
Novinarima je kazao da sporazum uključuje povijesno smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.
Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutno iznosi 31.4 bilijuna dolara, Sjedinjene Države mogle su se naći u situaciji da kasne ili da uopće ne mogu ispuniti svoje financijske obveze, bilo u pogledu plaća, mirovina ili naknada svojim vjerovnicima.
Taj dosad neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u Sjedinjenim Državama, s mogućom “zarazom” koja bi se proširila na cijelo globalno gospodarstvo.
Biden, McCarthy i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres, gdje McCarthyjevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 naprema 213 zastupnika, a Bidenovi demokrati kontroliraju Senat tijesnom većinom od 51 naprema 49.
Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.
Ekonomija
Cijena sirove nafte vrtoglavo raste

Cijene nafte dosegle su najvišu razinu u 10 mjeseci i uskoro bi mogle probiti 100 dolara. To je dobra vijest za Saudijsku Arabiju i Rusiju koje od ljeta dižu cijene smanjenjem proizvodnje. Njihov prihod je dramatično porastao. Međutim, taktika bi mogla biti bumerang za naftne divove. Jer bi mogli pogoditi globalnu ekonomiju – a time i sebe.
Cijena nafte ove je godine konstantno padala – sve dok Saudijska Arabija u srpnju nije naglo smanjila proizvodnju za milijun barela dnevno. I to uz smanjenje proizvodnje na koje je OPEC+ (tj. u suradnji s Rusijom) prethodno pristao. Rusija se pridružila Rijadu s 500.000 barela manje u kolovozu. 1,5 milijuna barela je znatna količina s obzirom na globalnu dnevnu potrošnju od oko 100 milijuna barela, s odgovarajućim povećanjem cijena od ljeta – također vidljivim na benzinskim crpkama diljem svijeta.
Početkom rujna dvije velike naftne sile produžile su rezove do kraja godine. Razlog je bio taj što se tržište nafte željelo učiniti stabilnijim i predvidljivijim.
Cijena nafte, koja se ove godine dugo držala na oko 80 dolara, sada bi uskoro mogla probiti granicu od 100 dolara. Hedge fondovi već se sve više klade na cijene iznad 100 USD, među ostalima izvještava Financial Times. Ruska nafta, koja je dugo bila ispod 60 dolara, sada je poskupjela na više od 80 dolara – znatno iznad gornje granice od 60 dolara koju je EU odredio kao maksimalnu cijenu za europske trgovce naftom za kupnju ruske nafte. Zbog ove sankcije uvedene zbog ruske invazije na Ukrajinu, europski trgovci naftom trenutno ne mogu kupovati rusku naftu.
Austrija
Potrošačka košarica u Austriji u posljednje dvije godine poskupila 43 posto

Poskupljenja su cjenovni šok za potrošače, jer u usporedbi s 2021. poskupljenja su sada alarmantna: prema AK monitoru cijena, košarica je u dvije godine u prosjeku poskupjela za oko 43 posto.
Jeftina hrana i sredstva za čišćenje u rujnu koštaju u prosjeku oko osam posto više nego prije godinu dana. Osobito je primjetan rast cijena pojedinih roba, pokazuje aktualni AK monitor cijena 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje u sedam supermarketa i diskonta.
U rujnu 2022. košarica s najjeftinijim proizvodima koštala je u prosjeku 68,10 eura, a u rujnu 2023. cijena je porasla na prosječnih 73,30 eura (plus 7,6 posto). Mnoga jeftina hrana i proizvodi za čišćenje još uvijek su primjetno skupi za potrošače.
Usporedba inflacije s rujnom 2021. ekstremna je za sve proizvode. Suncokretovo ulje opet košta oko 24 posto manje, no u odnosu na rujan 2021. potrošači i dalje plaćaju oko 101 posto više. Cijena pšeničnog brašna jednostavnog za korištenje porasla je za nevjerojatnih 113 posto između 2021. i 2023. godine. Kod penna tjestenine to je 90 posto više, kod krumpira 80 posto, a kod paste za zube 71 posto više nego prije dvije godine.
Od 4. do 7. rujna u sedam supermarketa i diskonta u Beču (Billa, Billa Plus, Spar, Interspar, Hofer, Penny i Lidl) ispitano je 40 najjeftinijih namirnica i sredstava za čišćenje. Za proizvode, AK je odabrao najjeftiniju dostupnu ponudu (tj. onu s niskom osnovnom cijenom). Promocije se uzimaju u obzir, ali ne i kupovne kartice ili cijene skupnih popusta.
Monitor cijena AK možete pronaći na wien.arbeiterkammer.at/preismonitor.
Ekonomija
Austriju uskoro očekuju velike promjene na AMS-u

Nova uredba ministra rada Martina Kochera (ÖVP) donosi velike promjene u AMS-u. Uz pojačane kontrole i sankcije, služba za tržište rada trebala bi nezaposlene s malim dodatnim prihodima brže smjestiti na radna mjesta iznad graničnog dohodovnog praga, prenosi APA.
Istodobno, tvrtke koje zapošljavaju značajan broj nezaposlenih maloljetnika trebale bi biti strože kontrolirane, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva rada.
“Zbog kontinuiranog manjka radnika i kvalificiranih radnika te visoke razine slobodnih radnih mjesta, AMS će intenzivirati zapošljavanje nezaposlenih osoba na radna mjesta koja podliježu punom osiguranju i učiniti ga još obvezujućim u budućnosti”, objašnjava ministar rada Kocher.
Prijeti i “lakše” ukidanje naknade za nezaposlene
Zaposlenici na Geringfügig koji ujedno primaju i naknadu za nezaposlene bit će ohrabrivani da prvo pokušaju pronaći redovan posao u tvrtki (u onoj u kojoj rade na 10 sati ili manje). Svakome tko bude “neinicijativan” ili bude imao “nevjerojatne reakcije” na ponuđeni posao ubuduće bi mogao ostati bez naknada za nezaposlene.
Osim toga, dekret predviđa da će grube povrede dužnosti – poput nepodnošenja zahtjeva/prijave ili neprihvaćanja razumnog rada ili obuke – ubuduće dovesti do bržeg blokiranja naknada za nezaposlene, prenosi APA.
Nezaposleni će ubuduće trebati biti dostupni službi za zapošljavanje i tijekom razdoblja kad ne primaju novac (Sperrzeit).
Geringfügig granica prihoda trenutno je oko 500 eura.
You must be logged in to post a comment Login