Ekonomija
Prosječna neto plaća u Sloveniji prešla 1500 eura
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta.
Prosječna lipanjska plaća u Sloveniji iznosila je 2366,79 eura bruto odnosno 1501,97 eura neto, pokazuju podaci Statističkog ureda Republike Slovenije. To je nešto više nego u svibnju – nominalno 1% više, a realno 0,6 posto više. Tijekom godine prosječna bruto plaća porasla je za 5,2%, a neto za 2,6%. Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine bila je viša i na godišnjoj razini, prenosi Slovenska tiskovna agencija.
U odnosu na prvo polugodište 2023., plaća je u prvom polugodištu ove godine nominalno veća za 6,5% (ili realno za 3,5%). U privatnom sektoru prosječna bruto plaća u lipnju je smanjena za 1,1%, dok je u javnom sektoru porasla za 5,2%. U institucionalnom sektoru države, koji je dio javnog sektora, veća je za 6,3%.
Glavni razlog tolikog rasta plaća u javnom sektoru je usklađivanje platnih razreda platne ljestvice od 1. lipnja za 3,36%, oko kojeg su se predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine. U lipnju je prosječna plaća u javnom sektoru bila veća nego u privatnom sektoru. U privatnom sektoru iznosio je 2214,91 euro bruto, a u javnom sektoru 2701,33 eura.
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta. U Hrvatskoj je u lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1315 eura, što je za 11,6% više nego u lipnju lani, ali i 0,7% manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1819 eura, što je realno više za 11,7% u odnosu na godinu ranije.
Ekonomija
Inflacija u Austriji ozbiljno uzdrmala građane
Robert Holzmann, guverner Oesterreichische Nationalbank i član Vijeća ECB-a, visoku inflaciju iz prošlosti vidi kao pravi gubitak za štediše, koji je donekle nadoknađen visokim plaćama. Sada su potrošači očito zabrinuti za punjenje svojih kućnih budžeta, kao što je sugerirao u intervjuu za “Kleine Zeitung”.
Neizvjesnost uzrokovana ratovima dovodi do nevoljkosti potrošnje i ulaganja te osigurava da se gospodarstvo ne oporavi i porezni prihodi padnu, rekao je.
“Povjerenje je preduvjet za preokret trenda”, rekao je Holzmann. U Austriji je produktivnost nedavno stagnirala, ali su plaće jako porasle. “Kao rezultat toga, Austrija je također izgubila konkurentnost u usporedbi s Njemačkom”, rekao je guverner Narodne banke.
“Novi modeli radnog vremena koji ciljaju na više slobodnog vremena i smanjuju ukupni broj sati također dovode do problema s produktivnošću, unatoč povećanju zaposlenosti”, rekao je.
Prijetnju kaznenim carinama budućeg američkog predsjednika Donalda Trumpa treba shvatiti ozbiljno. Ali on ne vidi kraj svjetskoj trgovini. “Ali postoji rizik od jače formacije bloka, što je već vidljivo.”
Ekonomija
Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti
Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.
Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.
Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .
Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.
Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.
Ekonomija
AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana
Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.
Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024
Auszahlungstermine im November 2024
| Monat (Anspruch) | per Überweisung | per Post |
|---|---|---|
| Oktober 2024 | 06.11.2024 (Mittwoch) | 08.11.2024 (Freitag) |
Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.
Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.
