Ekonomija
Prosječna neto plaća u Sloveniji prešla 1500 eura
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta.
Prosječna lipanjska plaća u Sloveniji iznosila je 2366,79 eura bruto odnosno 1501,97 eura neto, pokazuju podaci Statističkog ureda Republike Slovenije. To je nešto više nego u svibnju – nominalno 1% više, a realno 0,6 posto više. Tijekom godine prosječna bruto plaća porasla je za 5,2%, a neto za 2,6%. Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine bila je viša i na godišnjoj razini, prenosi Slovenska tiskovna agencija.
U odnosu na prvo polugodište 2023., plaća je u prvom polugodištu ove godine nominalno veća za 6,5% (ili realno za 3,5%). U privatnom sektoru prosječna bruto plaća u lipnju je smanjena za 1,1%, dok je u javnom sektoru porasla za 5,2%. U institucionalnom sektoru države, koji je dio javnog sektora, veća je za 6,3%.
Glavni razlog tolikog rasta plaća u javnom sektoru je usklađivanje platnih razreda platne ljestvice od 1. lipnja za 3,36%, oko kojeg su se predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine. U lipnju je prosječna plaća u javnom sektoru bila veća nego u privatnom sektoru. U privatnom sektoru iznosio je 2214,91 euro bruto, a u javnom sektoru 2701,33 eura.
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta. U Hrvatskoj je u lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1315 eura, što je za 11,6% više nego u lipnju lani, ali i 0,7% manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1819 eura, što je realno više za 11,7% u odnosu na godinu ranije.
Ekonomija
Najskuplje gorivo za Uskrs: Veliki petak dan za izbjegavanje točenja goriva
Tijekom uskrsnih blagdana dolazi do neuobičajenih promjena na benzinskim postajama, a posebno se ističe Veliki petak kao dan kada su cijene goriva najviše.
Prema analizi Austrijskog autokluba (ÖAMTC) u posljednjih pet godina, gorivo je upravo na Veliki petak najskuplje, dok su cijene na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak znatno povoljnije.
Zabilježene su razlike u cijeni od 3,5 do 5,5 centi po litri, ovisno o danu. ÖAMTC je dodatno kritizirao činjenicu da se pad cijene sirove nafte tek minimalno prenosi na maloprodajne cijene goriva. Klub procjenjuje da bi trenutne cijene mogle biti niže za barem pet centi po litri, no to se zasad ne odražava na benzinskim postajama.
Ekonomija
Poznata građevinska tvrtka odlazi u stečaju – 69 radnika ostaje bez posla
Tvrtka MGlass GmbH, sa sjedištem u Steyreggu (okrug Urfahr-Umgebung), službeno je otvorila stečajni postupak. Tvrtka je specijalizirana za izgradnju staklenih fasada, krovova i specijalnih staklenih konstrukcija, a bila je uključena i u izgradnju prestižnog projekta Quadrill Tower u Linzu.
Iako je gradnja tog nebodera trenutačno u punom jeku i nastavlja se bez kašnjenja, MGlass se već neko vrijeme suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Ranije je već bio pokrenut postupak sanacije, no oporavak građevinskog sektora nije se dogodio, a tvrtka nije uspjela ostvariti dovoljne prihode i pokriti troškove.
Sadašnja situacija:
- Dugovanja tvrtke iznose oko 40 milijuna eura
- Nasuprot tome, imovina iznosi tek oko 2,1 milijun eura
- 69 zaposlenika izgubit će posao
- Oko 450 vjerovnika pogođeno je stečajem
- Zadnje plaće isplaćene su do kraja veljače
Prema informacijama kreditne agencije Creditreform, nastavak poslovanja nije planiran, niti bi bio moguć.
Ekonomija
Lažni oglasi za kredite: AK Gornje Austrije upozorava na sumnjive posrednike
Kredit može biti spas – ali i skupa zamka. Radnička komora Gornje Austrije (AK OÖ) upozorava građane na sve češće prevare putem interneta, gdje sumnjivi posrednici nude brze gotovinske kredite uz privlačna obećanja. Iza ovih ponuda često se kriju skriveni troškovi i nepoštene prakse.
Posebno se cilja na ljude koji nemaju nekretnine, pa se zbog nemogućnosti da dobiju klasičan kredit okreću online posrednicima. Iako je zakonski dopušteno naplatiti proviziju (do najviše 5% iznosa kredita), to vrijedi samo ako stvarno dođe do sklapanja ugovora. Dodatne naknade, poput troškova obrade zahtjeva, nisu dopuštene.
Pojedini posrednici čak traže novac ako klijent napravi pogrešku u prijavi – bez obzira na to je li kredit uopće odobren. Također, neki nude tzv. “financijske sanacije”, koje nisu krediti, već skupe usluge za navodnu pomoć u reguliranju dugova, bez stvarnog isplaćenog novca.
Savjeti AK-a za sigurnije postupanje:
- Najprije se informiraj direktno u banci i usporedi ponude.
- Ako dobivaš više odbijenica, realno procijeni možeš li si kredit priuštiti.
- Uvijek zatraži pisani nacrt ugovora.
- Pažljivo pročitaj sitna slova i traži pojašnjenja kad nešto nije jasno.
- Obećanja o brzom i lakom kreditu, osobito kod financijskih poteškoća, često su previše dobra da bi bila istinita.
U slučaju financijskih problema, najbolje je obratiti se besplatnim, državnim savjetovalištima za pomoć potrošačima.
