Tjednima se vodi intenzivna javna rasprava o minimalcu i minimalnoj pomoći u Beču – FPÖ ga godinama oštro kritizira, a nedavno i ministrica integracija Susanne Raab nije bila zadovoljna činjenicom da Beč onima koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu dobrovoljno isplaćuje 730 eura više od drugih saveznih država. Treba nam useljavanje na tržište rada, a ne u socijalni sustav, rekla je ministrica

Aktualni slučaj iz Beča sada je razljutio jednog poduzetnika. Čovjek je nedavno htio iznajmiti stan u Beču. Prijavila se velika sirijska obitelj (otac, majka, sedmero djece). “Naravno, uvijek tražim odgovarajuću potvrdu o prihodima”, rekao je stanodavac.

Kad su mu ih predočili, bio je zapanjen. Umjesto dvije platne liste, migrantski par poslao mu je obavijest o minimalnom dohotku koji jamči grad Beč. Ukupno: impresivnih 4600 eura – neto mjesečno.

“Heute” je izračunao kako je došao toliki iznos za deveteročlanu obitelj. Dvije odrasle osobe primaju 809,09 eura mjesečno + 51,01 euro svaki mjesec jer u kućanstvu žive maloljetnici. Postoji i pomoć od 312,08 eura po djetetu. Povrh toga tu je 995,46 eura pomoći pri najmu.

U konkretnom slučaju obitelj je uključena i u potporu obiteljima u riziku od siromaštva. To služi za pokrivanje posebnih potreba zbog većih financijskih opterećenja i namijenjeno je osiguravanju primjerenog načina života za one koji odgajaju djecu.

“Nevjerojatan je skandal da takva obitelj prima 4600 eura mjesečno ne radeći ništa”, rekao je predsjednik bečkog kluba FPÖ Maximilian Krauss u intervjuu za “Heute”. “Svi drugi Bečani koji marljivo rade, ali nikad ne dođu do tolike svote, a moraju uzdržavati te ljude, su glupi u ovom gradu. To je nepravedno”, žali se Krauss.

“Još jednom je potvrđeno da tražitelje azila iz Arabije i Afrike mami u bečki raj socijalne skrbi gradonačelnik SPÖ Ludwig. FPÖ zahtijeva da se samo građanima Austrije dopusti minimalno osiguranje”, rekao je Krauss.

Naime, 62 posto primatelja socijalne pomoći u Beču prošle godine bili su strani državljani, od kojih je 44 posto imalo status azilanata i supsidijarne zaštite. U Beču je 74 posto Sirijaca zahtijevalo minimalni prihod, slijede Somalijci (71 posto) i Afganistanci (54 posto) – udio među Austrijancima bio je 4 posto.