Austrija
Obitelj u Beču prima pomoć od 4.600 eura netto, FPÖ ljutito reagirao
Tjednima se vodi intenzivna javna rasprava o minimalcu i minimalnoj pomoći u Beču – FPÖ ga godinama oštro kritizira, a nedavno i ministrica integracija Susanne Raab nije bila zadovoljna činjenicom da Beč onima koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu dobrovoljno isplaćuje 730 eura više od drugih saveznih država. Treba nam useljavanje na tržište rada, a ne u socijalni sustav, rekla je ministrica
Aktualni slučaj iz Beča sada je razljutio jednog poduzetnika. Čovjek je nedavno htio iznajmiti stan u Beču. Prijavila se velika sirijska obitelj (otac, majka, sedmero djece). “Naravno, uvijek tražim odgovarajuću potvrdu o prihodima”, rekao je stanodavac.
Kad su mu ih predočili, bio je zapanjen. Umjesto dvije platne liste, migrantski par poslao mu je obavijest o minimalnom dohotku koji jamči grad Beč. Ukupno: impresivnih 4600 eura – neto mjesečno.
“Heute” je izračunao kako je došao toliki iznos za deveteročlanu obitelj. Dvije odrasle osobe primaju 809,09 eura mjesečno + 51,01 euro svaki mjesec jer u kućanstvu žive maloljetnici. Postoji i pomoć od 312,08 eura po djetetu. Povrh toga tu je 995,46 eura pomoći pri najmu.
U konkretnom slučaju obitelj je uključena i u potporu obiteljima u riziku od siromaštva. To služi za pokrivanje posebnih potreba zbog većih financijskih opterećenja i namijenjeno je osiguravanju primjerenog načina života za one koji odgajaju djecu.
“Nevjerojatan je skandal da takva obitelj prima 4600 eura mjesečno ne radeći ništa”, rekao je predsjednik bečkog kluba FPÖ Maximilian Krauss u intervjuu za “Heute”. “Svi drugi Bečani koji marljivo rade, ali nikad ne dođu do tolike svote, a moraju uzdržavati te ljude, su glupi u ovom gradu. To je nepravedno”, žali se Krauss.
“Još jednom je potvrđeno da tražitelje azila iz Arabije i Afrike mami u bečki raj socijalne skrbi gradonačelnik SPÖ Ludwig. FPÖ zahtijeva da se samo građanima Austrije dopusti minimalno osiguranje”, rekao je Krauss.
Naime, 62 posto primatelja socijalne pomoći u Beču prošle godine bili su strani državljani, od kojih je 44 posto imalo status azilanata i supsidijarne zaštite. U Beču je 74 posto Sirijaca zahtijevalo minimalni prihod, slijede Somalijci (71 posto) i Afganistanci (54 posto) – udio među Austrijancima bio je 4 posto.
Austrija
Izložba najboljih svjetskih novinskih fotografija u Beču
U bečkom muzeju fotografije WestLicht od 13. rujna do 10. studenog bit će izložene najbolje svjetske novinske fotografije nastale tijekom 2023. godine koje donose dirljive priče o ratu, gubitku, ali i upornosti, hrabrosti i nadi.
Bečki muzej fotografije WestLicht od 13. rujna do 10. studenog po 23. put predstavlja izložbu World Press Photo koja okuplja izvanredna ostvarenja svjetske novinske fotografije. Više od 120 nagrađenih fotografija, odabranih između 60.000 pristiglih radova od više od 4.000 fotografa iz 130 zemalja, pruža snažan uvid u ključne događaje protekle godine. Izložba ne prikazuje samo vijesti koje su obišle svijet, nego se fokusira i na često zanemarene globalne teme.
Ovogodišnja fotografija godine prema izboru nezavisne i neprofitne organizacije World Press Photo rad je palestinskog fotografa Muhameda Salema. Snimljena u listopadu 2023. u bolnici u Gazi, fotografija prikazuje ženu koja u naručju drži tijelo svoje petogodišnje nećakinje. Žiri je naglasio univerzalnu poruku fotografije koja prikazom osobnog gubitka predstavlja žrtve u svim sukobima širom svijeta.
Među ostalim nagrađenim radovima je i multimedijski ratni dnevnik „War Is Personal” ukrajinske fotografkinje Julije Kočetove koja je za svoj rad osvojila glavnu nagradu u kategoriji „Open Format”. Kočetova u svom projektu spaja fotografiju, poeziju, glazbu i audio isječke kako bi pružila duboko osobnu perspektivu na rat u Ukrajini.
„U vremenu kad se čini da smo preplavljeni slikama, novinske fotografije pružaju nam orijentaciju i pomažu nam bolje razumjeti svijet”, kaže Peter Coeln, osnivač muzeja fotografije WestLicht. „Više od 27.000 posjetitelja prošle godine pokazuje koliko je važno nastaviti stvarati prostor za angažiranu fotografiju, posebno za mlade ljude.”
Izložba World Press Photo 2024 donosi dirljive priče o ratu, gubitku, ali i o upornosti, hrabrosti i nadi. Ovogodišnje teme uključuju rat u Gazi, prosvjede protiv eksploatacije smeđeg ugljena u Njemačkoj, kao i borbu protiv porasta razine mora u južnom Pacifiku.
Osnovan 2001. godine, muzej fotografije WestLicht jedna je od vodećih institucija za fotografiju u Austriji i šire. Osim organizacije važnih međunarodnih izložbi, WestLicht se pozicionira kao platforma za dijalog o fotografiji i njezinoj ulozi u suvremenom društvu.
Austrija
Brza pomoć u slučaju poplava za ugrožene: moguće od 3.000 do 20.000 eura
Trenutne katastrofalne poplave stvorile su, ali i dalje stvaraju brojne probleme u mnogim dijelovima Austrije. Mnoge su institucije već objavile brzu i nebirokratsku pomoć za pogođene. Moguće je do 3.000 eura (AK) ili 20.000 eura (WKÖ/SVS) pomoći pored sredstava iz fonda za katastrofe.
Šteta će predstavljati veliki financijski teret za mnoge od pogođenih. Posebno su pogođene Gornja Austrija, Donja Austrija, Beč i Gornja Štajerska.
Iako se kriza nastavlja i mnogi ljudi još uvijek moraju brinuti o svojim kućama i imovini, već postoje obećanja o financijskoj pomoći i kompenzaciji izvan fonda za katastrofe. Oni bi trebali brzo stići do pogođenih i iznositi do 20.000 eura.
Kako su na konferenciji za novinare naglasili kancelar Karl Nehammer i guvernerica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner (oboje ÖVP), odgovarajuća sredstva iz fonda za katastrofe za žrtve poplava su već osigurana i to početnih 300 milijuna eura.
Osim ove pomoći, bit će i drugih financijskih beneficija za one koji su pogođeni. Primjerice, Gospodarska komora, SVS i Radnička komora nude “nebirokratske i brze” isplate pomoći za nastalu štetu.
Radnička komora Gornje Austrije nudi i financijsku pomoć svim članovima koji su pogođeni poplavom. To treba učiniti brzo i nebirokratski. Nije potreban povrat novca.
Iznos je raspoređen: ako je šteta između 3.000 i 25.000 eura, dobit ćete ukupno 500 eura, ako je šteta između 25.000 i 50.000 eura, prebacuje se 2.000 eura, a ako je šteta veća, 3.000. eura. Prijave se mogu podnijeti online na web stranici Radničke komore Gornje Austrije.
Kako su WKÖ i Socijalna sigurnost za samozaposlene (SVS) objavili u priopćenju za javnost, financijska potpora iz Fonda za potporu poduzetnicima iznosit će ukupno 10 posto iznosa štete po zahtjevu. Maksimalni iznos je 20.000 eura.
Sredstva za to osigurava 50 posto nadležna državna komora, 30 posto SVS i 20 posto WKÖ. Ako nema članstva u SVS-u, polovinu udjela preuzima državni, a polovinu savezni dom.
ORF je također pokrenuo kampanju prikupljanja sredstava “Austrija pomaže Austriji” na Helfer.orf.at kako bi pružio podršku i financijsku potporu pogođenima.
Austrija
“ÖGK vraća 217 eura” – Pripazite se ove poruke
Vijesti o navodnim povratima ÖGK od 217 eura, mogućim povratima i dva puta plaćenim računima trenutno se šalju desecima tisuća ljudi u Austriji. Ali budite oprezni: ova e-poruka zapravo ne dolazi od austrijskog fonda za zdravstveno osiguranje.
Mnogi ljudi u Austriji trenutno primaju tobožnje poruke od austrijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje u kojima se obećava povrat novca od 216,98 eura. Takve su poruke u prošlosti već poslane stotine tisuća puta u ime “ÖGK”. Govorilo se čak i o povratu do 2600 eura.
Prema poruci e-pošte, iznos će biti isplaćen tek nakon registracije na zlokobnoj web stranici. U pravilu je vrlo slična službenoj web stranici ÖGK. Trebali biste unijeti i poslati svoje osobne podatke za kontakt i bankovne podatke. Ali budite oprezni! Ovaj email može biti skup jer zapravo ne dolazi od ÖGK. Umjesto knjižnog odobrenja, unesene podatke će prevaranti zabilježiti i možda ih koristiti nepropisno.
To znači da se radi o lažnim porukama i lažnim adresama preko kojih prevaranti dolaze do vaših računa i tako vam uzimaju novac.
