Hrvatska
U prvoj polovici godine u Hrvatskoj ostvareno preko 28 milijuna noćenja
Hrvatski turizam u glavni ljetni dio turističke godine ulazi s pozitivnim trendovima i rezultatima turističkog prometa. Pokazuju to podaci sustava eVisitor prema kojima je u Hrvatskoj od siječnja do kraja lipnja ostvareno preko 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 7 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Od toga je na Jadranu ostvareno 25,8 milijuna noćenja, što je 2 posto više nego lani, na kontinentu je ostvareno preko 1,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 7 posto, dok je tijekom prvih šest mjeseci u gradu Zagrebu ostvareno 1,2 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 8 posto.
„Pozitivni rezultati koje smo ostvarili u prvom dijelu godine još su jedna potvrda kako se Hrvatska profilira kao cjelogodišnja turistička destinacija, koja gostima nudi sve više sadržaja i izvan ljetnih mjeseci. Odlične fizičke pokazatelje prate i financijski te smo u prvom tromjesečju imali i 24,61 posto veće prihode od stranih turista u odnosu na rekordnu prošlu godinu, a u prvih šest mjeseci i 6,5 posto veći broj fiskaliziranih računa. S novim investicijskim ciklusom, za koji je Vlada osigurala rekordna sredstva iz europskih fondova i državnog proračuna, dodatno ćemo podići kvalitetu naše ponude te vjerujemo kako će u nadolazećim godinama Hrvatska bilježiti još bolje rezultate u ovom razdoblju, odnosno pred i posezoni, i time u potpunosti ostvariti naš strateški cilj da razvijemo turizam tijekom cijele godine i u svim dijelovima Hrvatske. Zahvaljujem cijelom turističkom sektoru na dosad ostvarenom, pred nama su sada najintenzivniji mjeseci u godini te vjerujem kako ćemo nastaviti ovaj pozitivan trend“, istaknuo je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.
Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prvom je polugodištu najviše noćenja ostvareno u Istri (8,4 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (5 milijuna noćenja) te na Kvarneru (4,4 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Rovinju, Zagrebu, Splitu, Poreču, Umagu te Zadru.
„Sportskim žargonom rečeno, hrvatski turistički sektor odradio je odlično prvo poluvrijeme te s velikim optimizmom ulazimo u nastavak turističke godine. Pred nama su vrlo intenzivni ljetni mjeseci, a trenutno u našoj zemlji na dnevnoj bazi boravi preko 700 tisuća turista. Uskoro će ta brojka, nikad ranije, premašiti milijun gostiju dnevno, a navedeno potvrđuje i vrlo visok stupanj popunjenosti smještajnih kapaciteta. Ovom prilikom sve turističke djelatnike pozivam na nastavak dosadašnjeg predanog i kvalitetnog rada jer ćemo samo tako ostaviti pozitivne dojmove kod naših gostiju, što je posebice važno ako znamo da se samo zadovoljan gost vraća u destinaciju“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Gledano prema tržištima, tijekom prvih šest mjeseci najviše su noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke (5,7 milijuna noćenja) te domaći gosti (3,7 milijuna noćenja), a zatim slijede tržišta Slovenije (2,7 milijuna noćenja), Austrije (2,6 milijuna noćenja), Poljske (1,8 milijuna noćenja) te UK-a (1,3 milijuna noćenja). Kada pak promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata, najviše je noćenja ostvareno u hotelima (9,2 milijuna noćenja), objektima u domaćinstvu (preko 8 milijuna noćenja) te kampovima (5,5 milijuna noćenja).
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
