Vijesti
Bečki bazeni u lipnju ostvarili čak 531.000 posjeta

Početak sezone na Bečkom kupalištu u svibnju bio je više nego surov. Zbog lošeg vremena dnevna popunjenost bila je samo oko osam posto u cijelom mjesecu, što je jedan od najgorih rezultata od 1990. godine. Sada se broj kupača normalizirao.
U cijelom svibnju bilo je samo 115.000 kupača. Za usporedbu: rekordne 2000. godine u svibnju je bilo 476.000 posjetitelja. Svibanj je bio svjež i kišovit, ali ne puno više nego inače. No prema percepciji ljudi to nije bilo vrijeme za kupanje, prema Martinu Kotinskom, glasnogovorniku Bečkog kupališta.
No od sredine lipnja stvari su opet dobre. Toplinski valovi, s temperaturama koje danima prelaze 30 stupnjeva, uzrokovali su uobičajene gužve koje su našle put do vanjskog bazena. U lipnju je već bilo 531.000 posjeta, znatno više od 399.000 u prošlom lipnju. Srpanj bi također mogao doseći razinu gostiju iz prethodne godine, kaže Kotinsky.
Prema Kotinskyju, idealni uvjeti za izlet na otvorenom bazenu su temperatura zraka od oko 30 stupnjeva s jakim suncem. Možda mislite da što je toplije, to bolje za posao kupanja. No to je pogrešan zaključak, jer na 35 stupnjeva na bazene dolazi još manje ljudi nego inače, rekao je glasnogovornik. Osobito duga razdoblja vrućine nisu idealna; nakon nekoliko dana morate raditi nešto drugo osim plivanja.
Ali vrijeme je ionako izvan ljudske kontrole. U bečkim kupalištima nadaju se da će u kolovozu biti lijepo, ali ne prevruće. Kolovoz u konačnici odlučuje o ishodu ovogodišnje kupališne sezone. S jakim kolovozom ipak možete ostvariti natprosječno kupališnu godinu. S druge strane, ako se kolovoz uspori, sezona bi mogla biti nezadovoljavajuća. U svakom slučaju, ostalo je još nekoliko tjedana do zatvaranja bazena 15. rujna.

Vijesti
Liječnica krivotvorila više od 1.000 COVID potvrda – ide u zatvor

U Njemačkoj je donesena konačna presuda protiv liječnice iz Saske koja je tijekom pandemije masovno izdavala lažne liječničke potvrde za izuzeće od nošenja maski i zabranu cijepljenja – bez ikakvih pregleda pacijenata.
Savezni vrhovni sud (BGH) potvrdio je raniju presudu Okružnog suda u Dresdenu, kojom je 67-godišnja liječnica osuđena na 2 godine i 8 mjeseci zatvora.
Od kraja 2020. do početka 2022. izdala je 1003 krivotvorene potvrde, koje je distribuirala tijekom organiziranih okupljanja u Bavarskoj, Mecklenburg-Zapadnom Pomorju i Brandenburgu. Sve to radila je kako bi si osigurala stalni izvor prihoda tijekom pandemije.
Također, žena je naručila testove na koronavirus koje nikada nije platila, a policija je kod nje pronašla i elektrošoker bez sigurnosnog certifikata, što je dodatno kvalificirano kao kazneno djelo posjedovanja oružja.
Sutkinja je naredila i da mora vratiti 47.000 eura zarađenih prodajom lažnih potvrda te joj je zabranjeno baviti se liječničkom profesijom naredne tri godine.
Osuđena liječnica navodno pripada tzv. “Reichsbürger” pokretu, odnosno radikalnim skupinama koje ne priznaju legitimitet njemačke države. Sama tvrdi da je članica „Indigenog naroda Germanita“.
Presuda je sada pravomoćna – nema više žalbi, a zatvorska kazna se mora odslužiti.
Svijet
Veliki neredi u Milanu na prosvjedima za Gazu: Huligani i nasilnici napali policiju, palili zastave SAD-a, NATO-a, EU-a i Izraela

U Milanu su tijekom prosvjeda za Gazu izbili nemiri koji su eskalirali na Glavnom kolodvoru, gdje se skupina prosvjednika sukobila s policijom. Mladići u crnom pokušali su nasilno ući u podzemnu željeznicu, oštetivši ulaz u kolodvor, a ozlijeđeno je desetak osoba. Vlakovi su sat vremena zaobilazili stanicu Centrale, prema izvješću la Repubblice.
U sukobima je ozlijeđeno oko 60 policajaca, od kojih je 23 hospitalizirano, dok je desetak prosvjednika privedeno. Hitna pomoć zbrinula je 12 sudionika prosvjeda. Skupina od stotinjak ljudi koristila je aparate za gašenje požara i kante za smeće kao barikade, bacajući boce i kanistre na policiju. Nakon pokušaja ulaska u podzemnu željeznicu, policija ih je zaustavila palicama na pokretnim stepenicama. Prosvjednici su bacali dimne bombe i razbili staklenu stijenu na ulazu u kolodvor.
Policija je izgrednike potisnula izvan kolodvora, ali su oni nastavili bacati predmete poput kišobrana, štapova i kamenja duž ulice Vittor Pisani.
Gradonačelnik Milana Giuseppe Sala osudio je vandalizam, rekavši da takvi postupci ne pomažu palestinskoj stvari te je pozvao na identifikaciju nasilnika. Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi nazvao je događaj namjernim napadom na policiju, ističući da nasilje ne smije upropastiti plemenite ciljeve prosvjeda.
Nemiri su bili dio nacionalnog štrajka za prekid vatre u Gazi, koji je okupio tisuće ljudi u Milanu unatoč kiši. Povorka je krenula s trga Cairoli prema Glavnom kolodvoru, uz transparente koji pozivaju na zaustavljanje “genocida”. Prosvjednici su spalili zastave SAD-a, Izraela, NATO-a i EU-a ispred američkog konzulata, a dio njih nakratko je zauzeo sjedište Enela.
Glumica Ambra Angiolini, prisutna s kćeri, izjavila je da situacija u Gazi nije samo rat, već dehumanizacija, pozivajući na zaštitu djece.
Štrajk je izazvao prometni kaos, s obustavom linije 4 podzemne željeznice i kašnjenjima vlakova do 150 minuta. Prosvjedi i štrajkovi protiv izraelske ofenzive održani su i u drugim gradovima Italije, uključujući Napulj, Genovu i Trst, uz blokade luka i prometne poteškoće. Sindikati su zahtijevali prekid isporuke oružja Izraelu, dok vlada Giorgie Meloni podupire Izrael i ne planira priznati palestinsku državu.
https://x.com/saures788/status/1970116536665841708https://x.com/saures788/status/1970116536665841708
Svijet
Mađarska traži da EU Antifu proglasi terorističkom organizacijom

Budimpešta/Bruxelles, 21. rujna 2025. – Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó pozvao je Europsku uniju da ljevičarsku Antifa-pokret proglasi terorističkom organizacijom, po uzoru na inicijativu bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Szijjártó je u pismu upućenom visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku Kaji Kallas, a koje je u subotu objavio na mreži X, ustvrdio kako se radi o „nasilnoj ljevičarsko-ekstremističkoj mreži“ odgovornoj za „brutalne napade diljem Europe, uključujući i Budimpeštu“.
Primjer Ilarije Salis
Ministar je naveo slučaj talijanske aktivistice Ilarije Salis, koja je 2023. uhićena u Budimpešti nakon prosvjeda protiv godišnje komemoracije neonacističkih skupina. Godinu dana kasnije izabrana je u Europski parlament, čime je oslobođena kućnog pritvora u Mađarskoj.
– Nažalost, osumnjičenici su izbjegli pravdi pronalazeći utočište u državama članicama EU – istaknuo je Szijjártó.
Bliske veze Orbána i Trumpa
Mađarski premijer Viktor Orbán slovi za jednog od ključnih Trumpovih saveznika u Europi. Szijjártó je naglasio kako je Budimpešta uvjerena da EU u „ovako ključnoj sigurnosnoj temi mora uskladiti svoje poteze s SAD-om, vodećom silom u globalnoj borbi protiv terorizma“.
Trumpova inicijativa
Pitanje Antife ponovno je dobilo na važnosti nakon atentata u SAD-u u kojem je ubijen ultradesni aktivist i influencer Charlie Kirk. Trump je tada na svojoj mreži Truth Social objavio da će Antifa biti proglašena „terorističkom organizacijom“, nazvavši je „bolesnom, opasnom i radikalno ljevičarskom katastrofom“.
Trumpov savjetnik Stephen Miller najavio je da će administracija „razbiti domaći teroristički pokret“ za koji tvrdi da stoji iza atentata na Kirka.