Bečanin Dominik K. (ime promijenjeno) godinama je plaćao previsoku stanarinu za stan u zgradi izgrađenoj prije 1945. godine, smještenoj u bečkoj četvrti Leopoldstadt. Od srpnja 2015. do veljače 2024. stanovao je u stanu od 76 četvornih metara, za koji je početno plaćao glavni najam u iznosu od 530 eura mjesečno, uz dodatnih 130,63 eura za najam namještaja. Tijekom godina glavni najam povećan je za 28 posto.

Nakon završetka najma, Dominik K. prijavio se na „Altbau-Mietencheck” – besplatnu uslugu koju nudi Radnička komora Beč (Arbeiterkammer Wien). Ispostavilo se da je svaki mjesec plaćao oko 150 eura više nego što je zakonom dopušteno. Na temelju toga, ostvario je povrat u iznosu od čak 15.917,80 eura, donosi Heute.

Radnička komora ističe da Dominikov slučaj nije usamljen. Mnogi stanari u starijim zgradama u Beču plaćaju previsoke najamnine jer se vlasnici stanova često ne pridržavaju zakonskih ograničenja. U Beču oko dvije trećine privatnih stanova u starim zgradama potpada pod tzv. „Richtwertmietzins” – zakonski određenu referentnu cijenu najma, no zbog nejasnih zakona, zlouporabe su česte.

U proteklih godinu dana, više od 1.400 osoba koristilo je ovu besplatnu uslugu Radničke komore, a prosječni povrat iznosio je oko 5.000 eura. Osim povrata novca, mnogima je smanjena i buduća najamnina. Trenutno je više od 300 slučajeva u postupku pred sudovima ili miriteljskim tijelima.

Za više informacija dostupna je telefonska linija Radničke komore: 01/501 65-1343 (ponedjeljak do petak od 8 do 12 sati, utorkom i od 15 do 18 sati).

Prema izvješću austrijskog Ministarstva zdravstva, mjere borbe protiv pandemije COVID-19 od 2020. do kraja 2024. godine koštale su više od 11,46 milijardi eura. Najveći dio tog iznosa odnosi se na masovno testiranje, dok su značajna sredstva utrošena i na cijepljenje, lijekove, zaštitnu opremu te naknade za gubitak prihoda.

Testiranje kao najveći trošak
Za testiranja je izdvojeno čak 5,18 milijardi eura, pri čemu su PCR testovi bili znatno skuplji od ostalih. Ukupno je do lipnja 2023. provedeno oko 208 milijuna testova, uključujući i 51 milijun testiranja u ljekarnama. Najveći broj testova zabilježen je u Beču – čak trećina svih testova, iako ondje živi manje od četvrtine austrijskog stanovništva.

Cijepljenje i lijekovi
Za kampanju cijepljenja protiv koronavirusa potrošeno je oko 1,77 milijardi eura, od čega je 1 milijarda otišla na nabavu cjepiva. Ostatak sredstava korišten je za logistiku, skladištenje, e-cjepiva, promotivne kampanje i zbrinjavanje otpada. Ukupno je do kraja 2024. godine aplicirano 21,5 milijuna doza. Za lijekove protiv COVID-19 izdvojeno je dodatnih 357 milijuna eura.

Zaštita, monitoring i naknade
Na zaštitnu opremu otišlo je 627 milijuna eura, dok je nadzor kanalizacije kao metoda praćenja širenja virusa koštao samo 4,2 milijuna eura. Veliki dio proračuna – 2,44 milijarde eura – odnosio se na nadoknade zbog gubitka prihoda osoba koje su morale biti u karanteni prema Zakonu o epidemijama.

Socijalne mjere
Za ublažavanje socijalnih posljedica pandemije, uključujući borbu protiv siromaštva i podršku dugotrajnoj njezi, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izdvojilo je 225 milijuna eura.

U izvješću nisu uključeni troškovi drugih ministarstava povezani s pandemijom.

Zbog drastičnog rasta cijena hrane, predsjednik SPÖ-a Donje Austrije i član pokrajinske vlade, Sven Hergovich, upozorio je na sve veći financijski pritisak na građane: “Dok veliki koncerni slave rekordne profite, mnogi ljudi više ne znaju kako si priuštiti tjednu kupovinu.”

Osnovne namirnice znatno skuplje
Prema podacima Austrijske radničke komore, cijene osnovnih prehrambenih proizvoda poput peciva, maslaca i sira porasle su i do 70 % u samo dvije godine. Mnoge obitelji danas mjesečno troše preko 600 eura samo na hranu, dok su istovremeno znatno porasli i troškovi stanovanja te energije.

Energija kao glavni uzrok poskupljenja
Hergovich ističe da visoki troškovi energije značajno doprinose rastu cijena hrane. “Unatoč milijardama profita koje ponovno ostvaruju energetske kompanije, građani ne osjete nikakvo olakšanje”, poručuje. Naveo je primjer prosječne obitelji koja je u posljednjih šest mjeseci zabilježila porast troška struje za 21,7 % i plina za 10,4 %.

Kritika pokrajinske energetske politike
Posebno kritizira pokrajinsku energetsku kompaniju EVN, koja je većinski u vlasništvu Donje Austrije. Dok građani jedva spajaju kraj s krajem, EVN stvara nova upravljačka mjesta umjesto da snizi cijene energenata, naglašava Hergovich.

Zahtjevi SPÖ-a Donje Austrije uključuju:

• Uvođenje limita cijena za struju, plin i grijanje
• Veću kontrolu i transparentnost u određivanju cijena hrane
• Poštenu naknadu za proizvođače hrane
• Jasno označavanje proizvoda kod „shrinkflacije” (isti izgled ambalaže, manja količina sadržaja)

“Ko uspori rast cijena, usporava i inflaciju u supermarketu”, poručio je Hergovich. Naglasio je da će kao nadležni za kontrolu i dalje budno pratiti situaciju: “Donja Austrija treba politiku koja štiti građane i djeluje – a ne samo promatra.”